Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

P-327/2024-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Blaženki Glad kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Margaretska 3, Zagreb, OIB: 02958272670, protiv tuženika RL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnika obrta " [obrt]", zastupanog po punomoćniku Hrvoju Bićaniću, odvjetniku u [adresa], radi isplate, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 16. ožujka 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu i uručenje presude 6. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" I. Nalaže se tuženiku, RL, [adresa], da tužitelju HRVATSKOM ZAVODU ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, REGIONALNI URED ZAGREB - Područna služba Karlovac, Domobranska 4, Karlovac, uplati na žiro - račun broj: [broj bankovnog računa], pozivom na broj: model 64 5916-41595-2000000195 glavnicu duga u iznosu od 1.801,06 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje se obračunavaju do 31.12.2022. godine po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do 29.12.2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena a od 30.12.2023. godine do isplate po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operaci je refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koje su dužni uplatiti na račun tužitelja broj: [broj bankovnog računa], pozivom na broj: model 65 5401-060-41595-0000195 i to na iznos kako slijedi:

- na iznos od 385,08 EUR / 2.901,36 kn* računajući od 19.11.2019. godine do isplate,

- na iznos od 385,08 EUR / 2.901,36 kn* računajući od 19.11.2019. godine do isplate,

- na iznos od 421,75 EUR / 3.177,68 kn* računajući od 17.01.2020. godine do isplate,

- na iznos od 220,04 EUR / 1.657,92 kn* računajući od 18.02.2020. godine do isplate,

- na iznos od 357,40 EUR / 2.692,80 kn* računajući od 02.08.2019. godine do isplate,

- na iznos od 7,42 EUR / 55,90 kn* računajući od 21.10.2019. godine do isplate,

- na iznos od 7,47 EUR / 56,25 kn* računajući od 12.12.2019. godine do isplate,

- na iznos od 7,25 EUR / 54,60 kn* računajući od 13.09.2019. godine do isplate,

- na iznos od 9,59 EUR / 72,24 kn* računajući od 02.08.2019. godine do isplate, a sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku, RL, [adresa], da tužitelju HRVATSKOM ZAVODU ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, REGIONALNI URED ZAGREB - Područna služba Karlovac, Domobranska 4, Karlovac, uplati nastale troškove ovog postupka, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 8 dana.", kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Margaretska 3, Zagreb, OIB: 02958272670 isplatiti tuženiku RL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu 2.916,95 eura, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 25. svibnja 2024. navodi da je osiguranik tužitelja zadobio tjelesne ozljede na radu 02.08.2019. Do ozljeđivanja je došlo uslijed obavljanja redovitih radnih zadataka. Ozlijeđeni je u trenutku nastanka ozljede vršio sječu drvnih sortimenata motornom pilom, točnije obradu jelovog stabla te je prilikom izvođenja radova na visini cca 4-5 metara došlo do pada budući je puklo stablo. Zapisnikom o inspekcijskom nadzoru KLASA:UP/I-116-02/19-45/27, URBROJ: 443- 13-10-03-02/6-19-4 od 16.08.2019. poslodavcu ozlijeđenog izrečena je zabrana obavljanja radnih postupaka dok se radnici ne osiguraju od pada sa visine u dubinu, odnosno dok se radni postupak ne razradi na način da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika. Za liječenje ozlijeđenog osiguranika tužitelj je platio zdravstvenim ustanovama za troškove liječenja prema priloženim računima. Tužitelj je prema članku 136. stavak 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ( NN broj:80/13, 137/13, 98/19 i 33/23 – u daljnjem tekstu: Zakon) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe. Člankom 143 . Zakona propisano je da naknada štete koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz članaka 135. i 136. te članaka 138. do 142. ovoga Zakona obuhvaća troškove za zdravstvene i druge usluge te iznose novčanih naknada i drugih davanja koje plaća Zavod. Kako tuženik nije platio dužni iznos, a potraživanje je dospjelo, tužitelj podnosi tužbu i predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev na iznos glavnice od 1.801,06 eura sa zateznom kamatom po pojedinim iznosima.

2. Tuženik u pisanom odgovoru na tužbu ističe da je tuženik osiguranik društva Croatia osiguranje d.d. po Polici osiguranja od odgovornosti br. 078700033267. Radi se o dugoročnoj polici osiguranja za razdoblje od 30.10.2018. godina do otkaza kojom je osigurana odgovornost prema trećima i odgovornost prema djelatnicima. Stoga tuženik predlaže da sud temeljem inicijative ovdje tuženika pozove Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, uz presliku tužbe, da stupi u ovu parnicu kao umješač na strani tuženika. Tuženi osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Nesporno je da je tužitelj bio zaposlenik tuženika na radnom mjestu šumski radnik-sjekač i da je dana 2. kolovoza 2019. oko 9,30 sati, nakon dolaska na radno mjesto na predjelu Milanovog Vrha, Odjel 6, Šumarija Prezid došlo do njegovog ozljeđivanja prilikom obrade je lovog stabla (vjetroizvale). Tuženik je kao poslodavac poduzeo sve potrebno kako bi osigurao rad radnika na siguran način u skladu sa zakonom. Poslodavac je bio podizvođač radova i trebao je vršiti šumske radove samo na tlu, obzirom da je drugo društvo koje ima traktore i drugu opremu i radnike za rad na visini zaduženo za obavljanje visinskih radova na vjetroizvalama u istom tom odjelu. Radnik je bio polaznik Učilišta DMD Naturalis - ustanove za obrazovanje odraslih u Zagrebu, Sveti Duh 2 koji je s uspjehom završio, te je osposobljen za rukovatelja motornom lančanom pilom dana 16. svibnja 2019. Osposobljen je za rad na siguran način kod društva Kontrol Biro d.o.o. iz Zagreba što je razvidno iz potvrde o osposobljenosti od dana 20. svibnja 2019., a tuženi je radniku osigurao svu potrebnu opremu i sredstva nužna za rad na radnom mjestu sjekača, te ga se u nekoliko navrata usmeno i pismeno upozoravao da je rad na visinama većim od 1m bez osiguranja zabranjen. Isto tako napominje se kako je radnik u trenutku ozljeđivanja koristio zaštitnu opremu propisanu Procjenom rizika poslodavca, koju je dobio na korištenje od poslodavca, što je tužitelj i sam naveo kod provođenja inspekcijskog nadzora. Sukladno članku 140. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete u slučajevima iz članka 136. ovoga Zakona i neposredno od osiguravatelja kod kojeg su ove osobe osigurane od odgovornosti za štetu uzrokovanu trećim osobama, prema propisima o obveznom osiguranju ovog rizika. Obzirom da tuženik nije odgovoran za nesreću radnika, te da je isti radnik svojim postupcima doprinesao nastanku nesreće, stoga tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška ovog postupka.

3. Sud je izvijestio treću osobu Croatia osiguranje d.d. o otpočetoj parnici (list 44 spisa), ali ista nije odgovorila.

4. Tuženik je istaknuo kako do zaključenja prethodnog postupka nije dostavljen niti jedan vjerodostojan dokaz da je plaćanje izvršeno, odnosno da je u spis dostavljena samo interna dokumentacija tužitelja koja sama po sebi ne može predstavljati vjerodostojan dokaz da je tužitelj zaista i platio iznose koje potražuje u tužbi, a koje je specificirao u tužbenom zahtjevu, to je stoga tužbu potrebno odbiti. U odnosu na navode tužitelja kako su računi tužitelja javne isprave tuženik ukazuje na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske ( Rev-1070/2021-2) prema kojem račun, kao jednostrani akt poslovnog subjekta, odnosno kao knjigovodstvena isprava koju poslovni subjekt izdaje isključivo zbog svog odnosa sa drugim subjektom i (time) isprava prema kojoj porezni obveznik ili osoba kojoj on naloži zaračunava drugom subjektu isporučena dobra i obavijene usluge ("bez obzira na to kako se ta isprava naziva u poslovnom prometu") - na kojoj je sam izdavatelj naznačio (potvrdio) da mu je po njoj izvršeno plaćanje, nema u odnosu na sadržaj te takve potvrde plaćenog značaj javne isprave u smislu odredaba čl. 230. ZPP-a: određena isprava ima značaj javne isprave samo u dijelu u kojemu je donesena u odnosu na specifičnosti poslova iz nadležnosti tijela koje ju je izdalo (dakle tijela: koje je upravo zbog te nadležnosti osnovano ili postoji) i o kojima ono vod i službenu (a ne internu: za svoje knjigovodstvene potrebe) evidenciju (konkretno: "u dijelu u kojemu je u propisanom obliku izdana po državnom tijelu u granicama njegove nadležnosti te u dijelu u kojemu ju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavijanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu) ili u dijelu u kojemu joj određeni posebni propis daje takav značaj konkretno: u dijelu koji je "posebnim propisima u pogled dokazne snage izjednačen s javnim ispravama") - a takav se značaj ne može dati dijelu izdanog računa tužitelja o troškovima liječenja njegovog osiguranika u samo njegovoj naznaci (potvrdi) da je plaćen. U samoj toj naznaci da je plaćen, račun sadrži shvaćanje (misao) tužitelja za njegove potrebe - pa mu se u tom dijelu može dati značaj isprave (shvaćene kao pismeno koje sadrži neku misao), ali ne javne - izdane za područje njegove nadležnosti zbog poslova za obav ljanje kojih je osnovan." internom evidencijom tužitelja, Tuženik ukazuje da je tužitelj zahtjev za regresnom isplatom tuženiku dostavio tek 25.01.2024. pa su tako nezakonito zatražene i kamate jer je tužitelj taj zahtjev podnesao nakon dvije i pol godine od dana kada tužitelj tvrdi da mu je nastala šteta, kojim postupanjem bez osnovanog razloga je tuženika doveo u zakašnjenje pa su prestale teći kamate u tom periodu, a sve ukoliko su računi tužitelja plaćeni, no dokaza o izvršenom plaćanju nema u spisu predmeta, a tužitelj je prekludiran naknadno ih dostavljati. S obzirom na prethodno navedeno i sudsku praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske predlaže se odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. Tužitelj u cijelosti osporava podnesak tuženika od 11. veljače 2025., budući smatra da su računi koji su dostavljeni kao dokaz u predmetnom postupku javne isprave , s pozivom na članak 230. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: SL SFRJ 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, i NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: Zakon).

Tužitelj napominje da se u predmetnom sporu većina troška odnosi na troškove doznaka za bolovanja, koje je upravo tužitelj direktno uplatio tuženiku temeljem zahtjeva za refundaciju bolovanja, dakle temeljem traženja tuženika.

Usprkos tome što je sudska praksa koju je tužitelj ovim putem dostavio novijeg datuma od one na koju se tuženik poziva u svojem podnesku, u privitku ovog podneska tužitelj dostavlja transakcijske liste koje dodatno potvrđuju plaćanje troškove u svezi liječenja osigurane osobe LL, a koje je podmirio Zavod. Tužitelj smatra da dostavom predmetnog dokaza nije postupio suprotno članku 299. stavak 2. Zakona, budući se vodio aktualnom sudskom praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koja je sukladno članku 230. stavak 1. Zakona, potvrdila račune tužitelja kao vjerodostojne isprave, koje potvrđuju plaćanja predmetnih troškova.

6. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid i čitanje Dopisa HZZO (list 4-6 spisa), Prijave o ozljedi na radu (list 9-12 spisa), Izvješća o bolovanju (list 13, 14, 15, 16 spisa), Troškova stacionarnog liječenja ( list 17-18 spisa), Pregleda realiziranih recepata u ljekarnama (list 19), Obračuna Medicine rada (list 20 spisa), Obračuna Opće/obiteljske medicine (list 21 spisa), Troškova liječenja SKZZ (list 22 spisa), Zapisnika o inspekcijskom nazoru (list 23-28 spisa), Izjave (list 40 spisa), Uvjerenja o osposobljavanju (list 41 spisa), Potvrde o osposobljenosti (list 42 spisa), Presude Općinskog suda u Požegi Pr-771/2021-54 od 22. srpnja 2024 (list 49-61 spisa), Programa osposobljavanja za rad na siguran način (list 120-234 spisa), Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu (list 235-245 spisa), E-mail poruke (list 247 spisa), Ugovora o radu na određeno vrijeme (list 250 spisa), Lista zaduženja (list 251 spisa), Zapisnika o osposobljenosti (list 252 spisa), Potvrde o osposobljenosti (list 253 spisa), Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (list 254-255 spisa), Potvrde o osposobljenosti (list 256 spisa), Izjava (list 257 spisa), Potvrdnice o provedenom osposobljavanju iz prve pomoći (list 258 spisa), Uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika (list 259 spisa), Ugovora o poslovnoj suradnji (list 260-261 spisa), Ugovora o obavljanju poslova zaštite na radu (list 262- 265 spisa), Odluke (list 266 spisa), Uvjerenja o položenom stručnom ispitu stručnjaka zaštite na radu (list 267 spisa), Izvatka iz obrtnog registra (list 268 spisa), E-mail poruke (list 269 spisa), Procjene rizika (list 270-325 spisa), Programa osposobljavanja za rad na siguran način (list 326-381 spisa), Zapisnika o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (list 382-383 spisa), Potvrde o osposobljenosti (list 384 spisa), Evidencijskog kartona (EK-1) (list 385 spisa), Plana i programa osposobljavanja za 2019. (list 386-408 spisa), Uputa za rad na siguran način pri sječi i izradi drveta (list 409-467 spisa), Očitovanje vještaka (list 481-485 spisa). Saslušan je tuženik RL (list 71-72 spisa), saslušan je sudski vještak iz područja zaštite na radu ( list 493-495 spisa). Izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Požegi broj Pr-771/2021.

6.1. Sud nije uzeo u obzir transakcijske liste dostavljene od strane tužitelja uz podnesak od 28. ožujka 2025. iz razloga što su navedeni dokazi dostavljeni nakon zaključenja prethodnog postupka na ročištu održanom dana 3. veljače 2025.

7. Ocjenom izvedenih dokaza, te temeljem rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/94, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete u vidu troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme bolovanja koje je isplatio svom osiguraniku SL.

9. Nesporno je da je tužitelj bio zaposlenik tuženika na radnom mjestu šumski radnik sjekač i da je 2. kolovoza 2019. oko 9,30 sati, nakon dolaska na radno mjesto na predjelu Milanovog Vrha, Odjel 6, Šumarija Prezid došlo do njegovog ozljeđivanja prilikom obrade jelovog stabla (vjetroizvale).

Između stranaka nije sporna uzročno posljedična veza između nezgode i zadobivenih ozljeda te liječenja.

10. Između parničnih stranaka je sporna odgovornost za nastanak štetnog događaja.

11. Tužitelj potražuje od tuženika naknadu u ukupnom iznosu od 1.801,06 eura u vidu troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme bolovanja koje je isplatio svojem osiguraniku SL koji je zadobio ozljede na radu 2. kolovoza 2019., a koja ozljeda mu je priznata kao ozljeda na radu.

Tužitelj osnovanost tužbenog zahtjeva temelji na članku 136. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN broj 88/13, 137/13, 98/19, 33/23 i 105/25 i ) Zapisniku o inspekcijskom nadzoru od 16. kolovoza 2019.

12. Uzimajući u obzir da je štetni događaj nastao 2. kolovoza 2019. primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18.)

13. Prema odredbi čl. 25. ZZR-a Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti (st. 1.). Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu (st. 2.).

14. Sukladno prethodno citiranoj odredbi čl. 25. ZZR-a poslodavac se u konkretnom slučaju može osloboditi odgovornosti ako dokaže da se ispunila jedna od pretpostavki za koju zakon veže mogućnost da se poslodavac, kao odgovorna osoba, oslobodi od odgovornosti za štetu.

15. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da je šteta nastala isključivom radnjom radnika tuženika, te da tužbu osporava kako po osnovi tako i po visini.

16. Iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 16. kolovoza 2019. razvidno je da je poslodavcu ozlijeđenog izrečena zabrana obavljanja radnih postupaka dok se radnici ne osiguraju od pada s visine u dubinu, odnosno dok se radni postupak ne razradi na način da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika.

17. Ovdje treba reći da je Zapisnik o inspekcijskom nadzoru javna isprava. Prema odredbi čl.230.st.1. ZPP-a isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava) dokazuje istinitost onog što se u njoj potvrđuje ili određuje. Prema odredbi čl.230.st.3. ZPP propisano je da je dopušteno dokazivat i da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

18. Na spornu okolnost odgovornosti za nastanak štetnog događaja, sud je proveo vještačenje po vještaku iz područja zaštite na radu Biljani Kolaković, mag. ing. sec.

19. Iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu Biljane Kolaković (list 235-245 spisa) proizlazi da je poslodavac obvezan imati Procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada. Poslodavac [obrt], obrt za usluge u šumarstvu, vlasnik GL, izradio je Reviziju procjene rizika u srpnju 2017. godine ( Spis P-327/2024 strana 121-176). Procjenom je utvrđena tehnologija rada koje se radnici moraju pridržavati prilikom obavljanja radnih zadataka i tijekom radnog procesa. Isto je u sukladnosti s člankom 18. Zakona o zaštiti na radu ( u daljnjem tekstu: Zakon).

Poslovi koje je obavljao radnik JL, poslovi šumskog radnika sjekača, prema čl. 3 točka 1, 16, 18, 19 20, 24, ( Spis P-327/2024 strana 136. i 171), Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada (NN 5/84), su poslovi:

- Rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničke opasnosti

- Poslovi koji zahtijevaju teško fizičko naprezanje

- Poslovi kod kojih je radnik izložen fizikalnim i kemijskim štetnostima

- Rad u nepovoljnoj mikroklimi

- Rad u buci

- Poslovi pri kojima je radnik izložen vibracijama i buci

- Poslovi kojima je radnik izložen nefibrogenim prašinama ( Spis P-327/2024 strana 172-175).

Ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može spriječiti povećana opasnost što znači da te poslove mogu obavljati samo radnici koji osim općih uvjeta moraju zadovoljiti i posebne uvjete glede zdravstvenog stanja.

Zdravstvena sposobnost znači da radnici moraju biti fizički i mentalno sposobni za te poslove. To podrazumijeva da nemaju zdravstvenih problema koji bi mogli ugroziti njihovu i sigurnost drugih zaposlenika na mjestu rada.

Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne posebne uvjete.

Osobama koje nemaju liječničko uvjerenje za navedene poslove zabranjen je rad na tim poslovima.

Radnik JL upućen je na liječnički pregled i posjeduje Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika broj 442-2019 od 29.3.2019. godine prema članku 3. točkama 1, 16, 19, 20, Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada (NN5/84). Prema izrađenoj Procjeni rizika nedostaju točke 18. i 24. za koje je još potrebno izvršiti liječnički pregled.

Također za poslove sa povećanim rizicima, što su poslovi šumskog radnika sjekača, radnik mora biti osposobljen za rad na siguran način i praktično osposobljen. Sukladno članku 27. Zakona poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima. Članak 27. Zakona "Poslodavac je obvezan, na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran način i to: 1. Prije početka rada, 2. Kod promjena u radnom postupku, 3. Kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, 4. Kod uvođenja nove tehnologije, 5. Kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo radno mjesto, 6. Kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na radu.

Članak 28. 1. Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način. 2. Radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način poslodavac je obvezan osigurati rad pod neposrednim nadzorom, radnika osposobljenog za rad na siguran način, ali ne dulje od 60 dana.

Radnik JL osposobljen je za rad na siguran način za poslove šumskog radnika sjekača u teorijskom dijelu za rad na siguran način 20.5.2019. godine, i u praktičnom dijelu 27.5.2019. godine.

O osposobljenosti posjeduje Potvrdu broj 19-160-ZNR-101/ZOS-001 i Zapisnik o procjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (Spis P-327/2024 strana 179, 181-182). Prema reviziji procjene rizika za radno mjesto šumskog radnika sjekača potrebno je: Stručna osposobljenost za rukovanje motornom pilom ( Spis-P327/2024 strana 136). Radnik JL posjeduje Uvjerenje o osposobljavanju za rukovoditelja motornom lančanom pilom broj 4398-22-19 od 16. svibnja 2019. godine, koje je izdalo Učilište DMD Naturalis, ustanova za obrazovanje odraslih, Sveti Duh 2, 10 000 Zagreb, ( Spis Pr-771/2021 strana 37-5.).

Radovi šumskog radnika sjekača spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada uz obvezu korištenja osobne zaštitne opreme.

Člankom 41. Zakona "1) Poslodavac je obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu.

5) Kad organizacijskim mjerama, odnosno osnovnim pravilima zaštite na radu nije moguće otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti rizike za sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac je obvezan osigurati odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu i osigurati da je radnici koriste na propisani način pri obavljanju poslova.

Kod poslova s posebnim uvjetima rada i kod poslova šumskog radnika sjekača, Procjenom rizika propisane su mjere za smanjenje rizika i propisano je korištenje osobne zaštitne opreme kod tih poslova. U procjeni rizika navedeno je: " Način korištenja odgovarajuće zaštitne opreme. Radna mjesta na kojima je potrebno koristiti OZS, vrste OZS, nabava, distribucija , korištenje i održavanje OZS nije reguliran Pravilnikom o osobnim zaštitnim sredstvima i opremi. Poslodavac nema izrađen Pravilnik o OZS. Nije ustrojene kartoteka OZS i ne vodi se propisana evidencija te se uvidom u kartoteku ne može ustanoviti da radnici dobivaju predviđenim rokovima odgovarajuća OZD, a vidljivo je da radnici imaju na raspolaganju i koriste odgovarajuća OZS" ( Spis P-327-2024 strana 145 točka 4.4.2.6.)

Za poslove sjekača procjenom rizika propisana je slijedeća osobna zaštitna oprema: - šumarsko radno odijelo, hlače za zaštitu od posjekotina motorne pile, -cipele ili čizme sa pojačanom kapicom i gumenom potplatom, - rukavice kožne s prstima antivibracijske, - kaciga šumarska sa vizirom i antifonima, -prsluk zimski, - kišna kabanica sa kapuljačom ( Spis P-327/2024 strana 171 - popis osobne zaštitne opreme.) Evidencija zaduženja osobnim zaštitnim sredstvima i opremom koju poslodavac vodi mora sadržavati podatak o nazivu osobnog zaštitnog sredstva i opreme koju radnik zadužuje i datum zaduženja. Zaduženje radnik potvrđuje svojim potpisom. Korištenje osobne zaštitne opreme provodi se svakodnevno, prije i tijekom rada odgovorna osoba na gradilištu za provođenje mjere zaštite na radu, odnosno ovlaštenik poslodavca za provođenje zaštite na radu ili neposredno rukovoditelj, ovisno o tome kako je uređena i ustrojena zaštita na radu kod poslodavca. Vještak je u popisu tražene dokumentacije od 5. svibnja 2025. godine pod točkom 4, zatražio dokaz o zaduženju osobnih zaštitnih sredstava i opreme i isto je dostavljeno. Na dostavljenoj listi zaduženja nije naveden datum preuzimanja ( Spis P-327/2024 strana 177). U zapisniku o inspekcijskom nazoru Klasa:UP/l-116-02/19-45/27, Urbr:443-13-10-03- 02/6-19-4 od 16. kolovoza 2019. godine viši inspektor rada za zaštitu na radu zabilježio je: “Prema izjavi ozlijeđenog radnika u trenutku ozljeđivanja koristio je zaštitnu opremu propisanu Procjenom rizika poslodavca, a koju je dobio na korištenje od poslodavca.”

Analizom i procjenom prikupljenih podataka za poslove šumskog radnika sjekača (rukovatelj motornom pilom) vezanih na opasnost, štetnosti i napore, Procjenom rizika utvrđeno je slijedeće: (Spis P-327/2024 strana 147 i 152). Opasnosti: mehaničke opasnosti - točka 1.1.1. - ručni alati, točka 1.1.2.- mehanizirani alati, točka 1.3.1. - prijevozna vozila, automobil, kamion, točka 1.5. - rukovanje predmetima, točka 1.6. - ostale mehaničke opasnosti. Opasnosti od padova: točka 2.1.1. - na istoj razini, točka 2.1.2. - u dubinu, točka 2.2.- pad predmeta, točka 4.2.- zapaljive tvari, točka 5.1.- vruće tvari ( Spis P-327/2024 strana 147 i 152)

Na strani 152 ( Spis P-327/2024) kao opasnost nije navedena točka 2.1.3. pad radnika i drugih osoba s visine i točka 2.1.4. pad radnika i drugih osoba s visine iznad 3 metra iz čega vještak dolazi do zaključka da šumarski radnik sjekač prilikom obavljanja poslova ne izvodi radove na visini i na visini većoj od 3 metra.

U procjeni rizika je kao opis poslova radnog mjesta navedeno “Rad u šumi, na sječi drva, priprema za sječu, sječa, obrezivanje grana i sl.” ( Spis P-327/2024 strana 136.) To znači da procjenom rizika nije predviđen rad na visini kao ni rad na visini većoj od 3 metra.

Zaključno, iz mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je prema svemu navedenom poslodavac radniku sukladno procjeni rizika osigurao liječnički pregled prije obavljanja poslova koje je ugovorio sukladno ugovoru o radu, proveo je osposobljavanje radnika za rad na siguran način, osigurao je radniku potrebna zaštitna sredstva za poslove koje je obavljao.

Radnik koji je osposobljen za rad na siguran način upoznat je s opasnostima i rizicima koji su karakteristični za njegovo radno mjesto i poslove koje obavlja, Također, poslodavac koji ima izrađenu procjenu rizika dužan je istu dati na znanje radnicima, pa se smatra da je radnik JL bio upoznat s procjenom jer se i samo osposobljavanje radi temeljem procjene rizika i programa osposobljavanja za određene poslove, u ovom slučaju za poslove šumskog radnika sjekača. Kako je i ranije u Nalazu navedeno na strani 152 ( Spis P-327/2024) kao opasnost nije navedena točka 2.1.3. pad radnika i drugih osoba s visine i 2.1.4. pad radnika i drugih osoba s visine iznad 3 metra iz čega je razvidno da šumski radnik sjekač prilikom obavljanja poslova ne izvodi radove na visini i na visini iznad 3 metra. JL samovoljno popevši se na stablo na visinu 4-5 metara kako stoji u prijavi ozljede na radu doveo se u opasnost jer rad na visini (uz korištenje motorne pile) nije naveden u opisu posla u procjeni rizika.

Iz navedenog vještak zaključuje da radnik JL u obavljanju poslova šumskog radnika sjekača nije postupio sukladno stavkom 1. članka 68. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18, 96/19) koji glasi:

“Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnju te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu.”

Članak 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18, 96/19):

1. Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

2. Poslodavac može biti oslobođen ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.”

Poslodavac je provođenjem osposobljavanja radnika LL za rad na siguran način ispunio zakonsku obvezu, a radnik JL je krajnjom nepažnjom doveo sebe u opasnost na način da nije primijenio teorijska i praktična znanja koja je stekao prilikom osposobljavanja za rad na siguran način za poslove šumskog radnika sjekača.

Hrvatske šume d.o.o. izdale su upute i propisale rad na siguran način pri sječi i izradi drveta, pod točkom 6.3.2.1. Vjetroizvale opisane su opasnosti i rad na siguran način na šumskim površinama vjetroizvala na kojima je radio radnik JL. (spis P- 327/2024 strana 314 i 319).

Navedene upute prilog su programu osposobljavanja prema kojem je za rad na siguran način osposobljen radnik JL, te je trebao primijeniti tehniku rada na vjetroizvalama koju je usvoji teorijskim , a naročito praktičnim dijelom osposobljavanja za rad na siguran način.

20. Vještak se u očitovanju od 2. rujna 2025. očitovao na navode podneska tužitelja. Iz podneska tužitelja od 23. srpnja 2025. vještak napominje da nije istinita tvrdnja tužitelja da prilikom izrade Nalaza i mišljenja, “vještakinja nije uzela u obzir svu relevantnu zakonsku tj. Podzakonsku regulativu” citirajući članke Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu (NN 10/86), tvrdeći da se na dan nastanka ozlijede ovlaštena osoba poslodavac morala nalaziti na gradilištu svo vrijeme obavljanja radova na sječi i izradi drvenih sortimenata.

Vještak je utvrdio da je na dan nastanka ozlijede na gradilištu bio ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu RL ( zapisnik o osposobljenosti ovlaštenika poslodavca - str 180 spisa P-327/2024). Zapisnik je potpisan od strane stručnjaka zaštite na radu i ovlaštenika poslodavca. Ovlaštenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim poslovima, dao ovlaštenja za provedbu zaštite na radu. Prema navodima tužitelja obrt [obrt] nije bio adekvatno opremljen za izvršavanja radnog zadatka na vjetroizvalama na dan nastanka ozlijede. Naime vještak je u Nalazu pod točkom 3.4. naveo koje su opasnosti prema Procjeni rizika utvrđene za radno mjesto šumski radnik - sjekač. Procjenom rizika utvrđeno je da je za radno mjesto šumskog radnika sjekača ne postoji rad na visini kao ni rad na visini većoj od 3 metra te radnik KL, koji je osposobljen za rad na siguran način, kako je ranije u nalazu utvrđeno nije smio prema svom nahođenju postupiti na način da obrađuje vjetroizvalu na način da se penje na visinu, već je trebao isto drvo (vjetroizvalu) obraditi sa tla. Vještak je u nalazu objasnio na koji način se radi obrada drveta vjetroizvala, a sukladno Uputama za rad na siguran način pri sječi i izradi drveta, koje su izdale Hrvatske šume d.o.o., što je i bio zadatak prema Nalogu za vještačenje. Nadalje, uvidom u obrazac prijave ozlijede na radu pod točkom 38. naveden je uzrok nastanka ozlijede “viša sila”. Definicija više sile u ovom slučaju odnosi se na događaj koji se ne može spriječiti, otkloniti ili izbjeći. Odnosi se na vremenske nepogode, poplavu, potres, epidemiju i sl. Pitanje je kako je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje priznao predmetnu ozljedu bez traženja pojašnjenja o uzroku ozljede, jer u protivnom sigurno bi uzrok koji u obrascu priznate ozljede na radu čak nema niti upisanu šifru nastanka ozljede bio drugačije klasificiran.

Uz popunjenu i ovjerenu tiskanicu prijave o ozljedi na radu obveznik podnošenja prijave obavezno prilaže: medicinsku i drugu dokumentaciju kojom se može dokazati da je ozljeda kao i mjesto nastanka ozlijede uzročno-posljedično vezana uz proces rada, odnosno obavljanje djelatnosti, a u slučaju nastanka ozljede na putu na posao ili s posla dokaz da se radi o redovitom i uobičajenom putu i u primjerenom vremenu prije ili nakon radnog vremena, a koja ovisno o uzroku i ostalim okolnostima pojedinog slučaja treba sadržavati: Kod ozljede na radu koja se dogodila u obavljanju poslova vezanih uz poslovanje obveznika podnošenja prijave:

- presliku cjelokupne medicinske dokumentacije vezane uz nastalu ozljedu,

- pisanu izjavu osiguranika o okolnostima nastanka ozljede

- pisanu izjavu očevidaca o okolnostima vezanim uz ozljedu ( ako postoji i ako je moguće)

- pisanu izjavu poslodavca ako podaci o prijavi sadržavaju određene nepreciznosti i dvojbe ( na traženje zavoda, ako je potrebno)

- presliku zapisnika o inspekcijskom nazoru nadležne inspekcije rada ( ako je nadzor obavljen)

- presliku zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova od strane nadležne PU MUP-a RH ( ako je ispitivanje obavljeno).

Prema navedenom prije priznavanja ozljede na radu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje bio je dužan provjeriti potrebnu popratnu dokumentaciju te u slučaju ne postojanja iste, od strane poslodavca zatražiti izjave o nastajanju ozljede od strane ozlijeđenog radnika, te koji je uzrok nastanka ozljede. Da je to učinjeno šifra pod kojom je ozljeda priznata zasigurno ne bi bila viša sila već bi bila šifra 855 - Izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu.

Na saslušanju tuženika dana 11. veljače 2025. godine na upit suca da li mu je poznato zašto je uzrok ozljede naveden kao viša sila, a ne kao postupanje radnika suprotno pravilima zaštite na radu, tuženik je odgovorio da nije ( strana 72, spisa P -327/2024). Inspektor zaštite na radu prilikom nadzora donio je rješenje o zabrani rada obavljanja radnog postupka na visinama višim od jedan metar dok se radnici ne osiguraju od pada sa visine u dubinu. Prema Procjeni rizika i utvrđenih opasnosti, štetnosti i napora ( str 147 spisa P-327/2024) po niti jednoj točki opasnosti ne postoji pad sa visine u dubinu već postoji:

- pad na istoj razini,

- pad u dubinu ( sa razine tla, moguće u bunar, rupa i sl),

-pad s visine

- pad s visine iznad 3 metra.

Kao opasnost označen je pad na istoj razini i pad u dubinu ( str 152 Spisa P-327/2024). Po opisu posla rad na visini, niti rad na visini većoj od 3 metra, ne postoji, pa je pretpostavka da je rješenje inspektora doneseno kao još jedna mjera sigurnosti obzirom na tešku ozljedu koja je nastala. Izjava se odnosi isključivo na radnika imenom i prezimenom, LL, koji je prema riječima bivših vlasnika [obrt] upozoravan usmenim putem da je rad na visini zabranjen. U izjavi je navedeno da se zabranjuje izvođenje radova na raznim šumskim radilištima na visinama višim od 1 (jedan metar) bez osiguranja, što potvrđuje vještakove zaključke da ne postoji rad na visini od 3 metra a posebno ne na visini 4-5 metara kako je radio radnik JL. Tužitelj u svom podnesku navodi da vještakinja nije uzela u obzir pravomoćnu presudu Općinskog suda u Požegi gdje je utvrđena odgovornost radnika ML u omjeru 20 % ( strana 186-198 Spis Pr-771/2021-54). Radnik JL nije smio obavljati poslove suprotno pravilima zaštite na radu. Obzirom da je osposobljen za rad na siguran način morao je znati da u opisu njegovoga posla nije rad na visini te je morao tako i postupiti.

U slučaju da mu je poslodavac naredio obavljanje poslova koji su opasni za život i zdravlje samog radnika, isti je mogao i morao odbiti obaviti taj posao što je sukladnosti s člankom 69. Zakon o zaštiti na radu.

3. Radnik mora odmah izvijestiti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika za zaštitu na radu o svakoj činjenici za koju smatra da predstavlja neposredni rizik za sigurnost i zdravlje, kao i o svakom drugom nedostatku u sustavu zaštite na radu.

4. Radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice.

U presudi Općinskog suda u Požegi navedeno je sljedeće:

“Obzirom da je, kako sam tužitelj navodi prilikom inspekcijskog nazora, do pada tužitelja došlo dok je stajao na stablu koje je u jednom trenutku puklo, nakon čega je pao na tlo na leđa bočno, po njegovom kazivanju s visine veće od 1 m. Naime, tužitelj je okresivao izvalu i to bez da se pridržavao uputa i zabrana tuženika, postupio protivno pravilima o radu na siguran način i tako ugrozio samog sebe i sam prouzročio štetu. Kritičnog dana radilo se na vjetroizvalama ( stabala koje je porušio vjetar) u Gorskom Kotaru, na radilištu je radio tužitelj i njegov nadređeni RL. Iako je uputa nadređenog tužitelju da se radi s oprezom, da se izvrši vizualni pregled prije okresivanja i prethodno se uvjeriti da radnju može izvršiti na siguran način i da se nikako ne vrši penjanje na više visine, za zaključiti je da je to tužitelju propustio učiniti pa je tako tužitelj sam prouzrokovao štetu koja je nastupila kao posljedica svjesnog postupanja suprotno propisima po kojima se obavlja djelatnost “ (Strana 51, Spis P - 327/2024).

“Propust tužitelja proizlazi iz toga što je prošao program stručnog osposobljavanja i stekao dovoljno znanja za obavljanje radne operacije i da je trebalo znati da takvu radnu operaciju ne smije obavljati na način koji je odabrao, odnosno stojeći na stablu na visini od 4-5 metara” . ( Strana 58. Spis P-327/2024).

Kod nastalih ozljeda na radu sukladno članku 25. Zakona o zaštiti na radu ( NN 71/14, 118/14, 94/18, 96/19) odgovornost za nastalu štetu snosi poslodavac kao objektivnu odgovornost.

Čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18, 96/19)

1. “Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

2. Poslodavac može biti oslobođen ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjernom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu”

Radnik JL je krajnjom nepažnjom doveo sebe u opasnost na način da nije primijenio teorijska i praktična znanja koja je stekao prilikom osposobljavanja za rad na siguran način za poslove šumskog radnika sjekača.

21.1. I pisanom očitovanju vještaka tužitelj je prigovorio, stoga je sud pozvao sudskog vještaka Biljanu Kolaković na ročište 16. ožujka 2026. radi davanja usmenog nalaza i mišljenja.

22. Sudski vještak Biljana Kolaković mag.ing.sec., stalni sudski vještak za zaštitu na radu, na ročištu 16. ožujka 2026. u potpunosti je ostala kod svog nalaza i mišljenja za koje navodi da je izvedeno iz sve priložene i dostavljene joj dokumentacije. Na upit punom. tužitelja kako vještak objašnjava usmeno rješenje inspektorata rad kojim je obrtu [obrt] zabranjeno obavljanje radnog zadatka postupka obrade jelovog stabla na predjelu Milanov Vrh odjel 6, šumarija Prezid, dakle na mjestu nastanka ozlijede na radu na visinama višim od 1 metar dok se radnici ne osiguraju od pada sa visine u dubinu odnosno dok se radni postupak ne razradi na način da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu a u skladu s pravilima o zaštiti na radu, vještak odgovara da ne ulazi u nalaz inspektora zaštite na radu i ne može ga komentirati. Procjenom rizika utvrđene su opasnosti i štetnosti za poslove šumskog radnika sjekača, te je utvrđeno slijedeće:

- isto je navedeno u spisu na strani 147 i 152.

Opasnosti od padova

Točka 2.1.1. – na istoj razini.

Točka 2.1.2. – u dubinu,

Točka 2.2. – pad predmeta

Točka 4.2. – zapaljive tvari

Točka 5.1. – vruće tvari.

Na strani 152 spisa kao opasnost nije navedena točka 2.1.3. pad radnika i drugih osoba s visine i točka 2.1.4. – pad radnika i drugih osoba s visine iznad 3 metra pri čemu zaključujemo da šumski radnik sjekač, prilikom obavljanja poslova ne izvodi radove na visini i visini većoj od 3 metra. U procjeni rizika je kao opis poslova radnog mjesta navedeno: rad u šumi na sječi drva, priprema za sječu, sječa i obrezivanje grana, to znači da procjenom rizika nije predviđen rad na visini kao ni rad na visini većoj od 3 metra. Radnik prilikom liječničkog pregleda nije upućen na pregled prema točki 17. rad na visini većoj od 3 metra, što znači da njegov opis poslova ne uključuje rad na visini.

Na upit punom. tužitelja o čijoj se to Procjeni rizika radi, vještak odgovara da Procjenu rizika izrađuje ovlaštena kuća za procjenu rizika poslova koje obavlja određeni poslodavac. Koristila je konkretnu Procjenu rizika za tuženika.

Na upit punom. tužitelja da vještak pojasni što u slučaju ako poslodavac organizira posao koji je protivan s Procjenom rizika poslodavca vještak odgovara da članak 68. Zakona o zaštiti na radu kaže da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika koji mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Radnik JL, doveo se u opasnost na način da nije primijenio teorijska i praktična znanja koje je stekao prilikom osposobljavanja za rad na siguran način za poslove šumskog radnika sjekača. Upute za rad na siguran način sastavni su dio programa osposobljavanja koje je radnik uredno pohađao i za to dobio potvrdu o osposobljenosti za rad na siguran način za poslove šumskog radnika sjekača u teorijskom i praktičnom djelu, vidljivo u ZOS obrascu strana 179, 181 i 182 spisa. Na upit punom. tužitelja što znači mjesto rada rad na vjetroizvalama, vještak odgovara: da vjetroizvale znači drvo koje je stradalo od neke vremenske nepogode . Na upit punom. tužitelja kako se treba organizirati rad s uklještenim, zaustavljenim, oborenim stablima na susjednom stablu, vještak odgovara da su prelomljena stabla kojima krošnja stoji na zemlji odnosno na drugom stablu jako opasna zbog mogućnosti naglog oslobađanja stabla i zbog raspucanog djela prelomljenog stabla. Takvo stablo ne smijemo rezati pilom već pomoću traktorskog vitla povlačenjem u stranu pod kutom od 90 stupnjeva moramo osloboditi prelomljenu krošnju, te potom oboriti stablo odgovarajućom tehnikom.

Na upit punom. tužitelja koje su obveze poslodavca u vezi s organiziranjem i provođenjem zaštite na radu, vještak odgovara da je to opisala u svom nalazu i mišljenju, ali može ponoviti. Prema svemu navedenom poslodavac je radniku sukladno Procjeni rizika osigurao liječnički pregled prije obavljanja poslova koje je ugovorio sukladno Ugovoru o radu, proveo je osposobljavanje radnika za rad na siguran način u teorijskom i praktičnom djelu, osigurao je radniku potrebna osobna zaštitna sredstva za poslove koje je obavljao. Poslodavac je dužan izrađenu Procjenu rizika dati na znanje radnicima pa se smatra da je radnik upoznat s procjenom jer se i samo osposobljavanje radi temeljem Procjene rizika i programa za osposobljavanje za određene poslove. To su sve obveze poslodavca prema Zakonu o zaštiti na radu. Na upit suca da li izjava za rad na visinama većim od 1 metra koju je potpisao JL, a koja je bez datuma, utječe na nalaz i mišljenje vještaka, vještak odgovara da obzirom da Procjenom rizika nije predviđen rad na visini kao ni rad na visini većoj od 3 metra izjava nije uzeta u obzir. Izjava nema datuma i iz tog razloga smatra se nevažećom. Za vještaka nije bilo daljnjih pitanja.

23. Sud prihvaća Nalaz i mišljenje vještaka, očitovanje vještaka te usmeni nalaz i mišljenje kao objektivno, cjelovito i utemeljeno na dokumentaciji u spisu, spisu Općinskog suda u Požegi Pr-771/2021 te naknadno prikupljenoj dokumentaciji. Sud utvrđuje da vještak u spisu Općinskog suda u Požegi Pr-771/2021 nije imao svu dokumentaciju ( koja je pribavljena u ovom predmetu) prilikom izrade nalaza i mišljenja u navedenom predmetu.

Sud cijeni da je vještak odgovorila na sve primjedbe i prigovore tužitelja. Stoga je sud odbio prijedlog tužitelja za provođenje novog vještačenja po vještaku iz područja zaštite na radu.

24. Iz iskaza tuženika RL proizlazi da je dužnost sjekača da procijeni kako će i na koji način odraditi posao koji je pred njim, tako je bilo i sa VL. VL je imao svu propisanu zaštitnu opremu koju je i koristio prilikom izvođenja radova. Kada je došao do njega VL je imao zaštitne hlače, zaštitne cipele, a tamo gdje se je povrijedio na mjestu je ostala motorna pila, zaštitne rukavice i kaciga koja mu je po njegovim izjavama prilikom pada pala i tako je ostala na mjestu. Rekao je da je hodao po stablu, što nije smio raditi i prilikom obrađivanja stabla se pokliznuo i pao sa stabla. On je rekao da je pao sa 4, 5 metara ali prilikom inspekcijskog nadzora ni on ni inspektor nisu mogli utvrditi tu visinu nego da je puno manja. VL je bio upoznat s tim da radove koje radi obrt se rade na siguran način i da se za visine iznad jednog metra ne smiju izvoditi radovi s motornom pilom. Navodi da su tada radili vjetroizvale. Navodi da sami osobno moraju procijeniti situaciju i sami osobno na siguran način moraju pristupiti izvođenju radova. Te poslove vjetroizvale radili su u suradnji s drugim obrtima. On je radio u obrtu koji je bio isključivo vezan za sječu i sjekačke poslove što podrazumijeva i vjetroizvale. JL je bio osposobljen za rad, imao je potrebno uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, uvjerenje o osposobljenosti za rad s pilom, imao je sva potrebna uvjerenja i bio je osposobljen za rad što je on sve priložio. Na upit je li mu poznato zašto je kao uzrok ozljede na tiskanici navedena viša sila, a ne postupanje radnika protivno zaštiti na radu, tuženik odgovara da nije.

25. Sud prihvaća iskaz tuženika kao istinit jer nije u suprotnosti s dokumentacijom u spisu te ostalim provedenim dokazima.

26. Temeljem utvrđenja sudskog vještaka zaštite na radu, uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja da je poslodavac radniku sukladno Procjeni rizika osigurao liječnički pregled prije obavljanja poslova koje je ugovorio sukladno Ugovoru o radu, proveo je osposobljavanje radnika za rad na siguran način u teorijskom i praktičnom dijelu, osigurao je radniku potrebna osobna zaštitna sredstva za poslove koje je obavljao, da je radnik upoznat s Procjenom rizika te da je radnik ĆL doveo sebe u opasnost na način da nije primijenio teorijska i praktična znanja koja je stekao prilikom osposobljavanja za rad na siguran način za poslove šumskog radnika sjekača, ovaj sud drži da u postupanju osiguranika tužitelja postoji krajnja nepažnja zbog koje je tuženik potpuno oslobođen od odgovornosti za naknadu štete u smislu odredbe čl. 25. st. 2. ZZR-a.

27. Prema odredbi čl. 136. ZOZO-a Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe (st. 1.). Za štetu koju je Zavodu u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka počinio radnik na radu ili u vezi s radom odgovara pravna ili fizička osoba – poslodavac (st. 2.). Zavod je obvezan u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka zahtijevati naknadu štete i neposredno od radnika ako je šteta prouzročena namjerno ili grubom nepažnjom (st. 3.). Kada Zavod zahtijeva naknadu štete od pravne osobe, odnosno fizičke osobe te od radnika oni odgovaraju za štetu solidarno (st. 4.).

28. Također pri utvrđivanju prava na naknadu štete nanesene Zavodu, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima (NN broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23), ako nisu u suprotnosti s odredbama gore citiranih zakona.

Tumačenjem citirane odredbe o odgovornosti za štetu koja nastaje tužitelju isplatom u vidu troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme bolovanja, proizlazi da za štetu odgovara osoba koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe, a za slučaj da je tu bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe uzrokovao radnik na radu ili u vezi s radom, odgovaraju poslodavac i radnik solidarno što je i u skladu s odredbom čl. 1061. st. 1. Zakona o obveznim odnosima.

Tom odredbom je propisano da za štetu koju zaposlenik u radu ili u vezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika. Dakle, da bi postojala solidarna odgovornost poslodavca i radnika za štetu tužitelju, potrebno je da je radnik poslodavca uzrokovao bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe (osigurane osobe tužitelja), pri čemu, radnik poslodavca kao štetnik u izvornom štetnom događaju nije ujedno i treća osoba (osiguranik tužitelja). Suprotno shvaćanje bilo bi suprotno općim načelima odgovornosti za štetu, budući je osiguranik tužitelja kao oštećeni u izvornom štetnom događaju iz kojeg proizlazi tužiteljev zahtjev, istovremeno i štetnik koji je kao radnik tuženika prouzročio štetu.

Kada bi se prihvatilo drukčije shvaćanje, tada u situacijama u kojima je do ozljede ili smrti osiguranika tužitelja, koji je istovremeno i radnik poslodavca koji je pretrpio ozljedu na radu, došlo isključivo krivnjom osiguranika tužitelja, poslodavac se nikada ne bi mogao osloboditi odgovornosti u smislu odredbi iako je proveo sve mjere zaštite na radu.

29. Sud smatra da neosnovano tuženik navodi da dokumentacija koju je dostavio tužitelj nije dokaz plaćanja jer je ona interna dokumentacija koja ne predstavlja javnu ispravu. Dostavljene isprave sadrže tužiteljev pečat s potvrdom o danu plaćanja ovjeren potpisom odgovorne osobe. Iz isprava vidljiv je način izračuna kao i visina zahtjeva a koja odgovara postavljenom tužbenom zahtjevu. Neovisno o tome jesu li računi tužitelja javna isprava ili nisu u smislu odredbe čl. 230. st. 1. ZPP -a, ovaj sud smatra da su ti računi dovoljan i vjerodostojan dokaz da su troškovi liječenja plaćeni i kada su plaćeni. S obzirom na to da je tijekom postupka tuženik paušalno osporio visinu bez posebnog osporavanja samog izračuna tužitelja, valja zaključiti kako su navedene isprave dovoljan dokaz plaćanja i visine tužbenog zahtjeva, a da tuženik nije s uspjehom osporio visinu tužbenog zahtjeva. Stoga je sud odbio prijedlog tužitelja za određivanje financijskog i medicinskog vještačenja na predložene okolnosti, kao nepotrebno.

30. Slijedom prethodnih utvrđenja, budući sud smatra da je osnova tužbenog zahtjeva neosnovana, primjenom čl. 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu valjalo je tužbeni zahtjev odbiti, kao neosnovan.

31. Odluku o troškovima postupka sud je donio primjenom čl. 154. st. 1. ZPP -a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN broj 138/23 i 107/25). Sud je tuženiku priznao troškove i to za: za sastav odgovora na tužbu + PDV 25% u iznosu od 250,00 eura, za zastupanje na ročištu 9. listopada 2024. + PDV 25 % u iznosu od 125,00 eura (50% procesna pitanja), za zastupanje na ročištu 3. veljače 2025. + 25% u iznosu od 250,00, za zastupanje na ročištu 11. veljače 2025. + 25 % PDV u iznosu od 250,00 eura, za sastav podneska od 11. veljače 2025. + 25% PDV u iznosu od 250,00 eura, za sastav podneska od 16. travnja 2025. + 25% PDV u iznosu od 62,50 eura, za sastav podneska od 22. srpnja 2025. – očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka + 25% PDV u iznosu od 250,00 eura, za sastav podneska od 17. veljače 2026. – očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka + 25% PDV u iznosu od 250,00 eura, za zastupanje na ročištu 16. ožujka 2026. + 25% PDV u iznosu od 250,00 eura, za pristup ročištu radi objave presude + 25% PDV u iznosu od 125,00 eura a sve ukupno u iznosu od 2.062,50 eura.

Tuženiku su priznati i troškovi vještačenja po vještaku iz područja zaštite na radu u iznosu 753,13 eura i 101,32 eura a koje sud smatra opravdanim, što sveukupno iznosi 2.916,95 eura.

Slijedom navedenog valjalo je tužitelja obvezati na isplatu tuženiku parničnog troška kao pod točkom II. izreke presude.

U Ogulinu, 6. svibnja 2026.

Sudac

Blaženka Glad

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e - oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Dostaviti:

1. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

2. Hrvoje Bićanić, odvjetnik u Ogulinu