REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1416/2021-81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćnici Sanji Svalina, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, zastupan po punomoćniku Hrvoju Lui, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. veljače 2026. godine, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Šime Savića, odvjetnika u Zagrebu, punomoćnika tuženika JB, dipl. iur. SU- 692/24, dana 06. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati novčani iznos od 44.594,86 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 28.05.2021. godine pa sve do isplate, po stopi koja se do 31.12.2022. godine određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.

II/. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka od 6.233,18 EUR zajedno za zateznim kamatama počev od 06. svibnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi kako je dana 29.05.2018. godine dogodila se prometna nesreća kojom prilikom je tužiteljica VB upravljala osobnim vozilom [registarska oznaka], a kao putnik u istom vozilu se nalazio LB koji je tom prilikom smrtno stradao. Tužiteljica je supruga pok. LB. Protiv VB se u svezi predmetne prometne nesreće pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici vodi kazneni postupak pod posl. br. K-103/2019, a u kojem okrivljena VB navodi kako je uzrok predmetne prometne nesreće nepoznato vozilo za koje je tuženik pasivno legitimiran i odgovoran. Tužiteljica, radi ekonomičnosti postupka i nestvaranja nepotrebnih troškova predlaže odmah PREKID ovog postupka do pravomoćnog okončanja kaznenog spisa K-103/2019 OS u V. Gorici. Tužiteljici temeljem zakona i pravnih shvaćanja Opće sjednice Vrhovnog suda RH pripada slijedeća naknada štete zbog smrti bliske osobe (supruga) prema konačnom zahtjevu iz podneska od 07.09.2023. potražuje iznos od 44.594,86 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 28.05.2021. godine pa sve do isplate, kao i parnični trošak sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako u navedenoj pravnoj stvari tuženik osporava pasivnu legitimaciju i odgovornost za nastanak štetnog događaja. Tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže odbiti isti u cijelosti kao neosnovan. Sukladno dokazima dostavljenim uz tužbu i to izvješća MUP-a, PUZ, I. PPP Zagreb, broj 511-19-44/3-K0048/2018 od 21.6.2018. proizlazi da u predmetnoj prometnoj nesreći osim vozila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala tužiteljica, nije bilo drugih vozila. Zapisnik o očevidu po svom pravnom karakteru predstavlja javnu ispravu sukladno čl. 230. Zakona o parničnom postupku, pa dokazuje istinitost onoga što je u njemu navedeno. Kako tužiteljica nije dostavila niti jedan dokaz da je u predmetnoj prometnoj nesreći sudjelovalo NN vozilo, tuženik se protivi prijedlogu za prekid postupka do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka protiv tužiteljice.Tuženik ujedno predlaže pozvati tužiteljicu da uredi tužbeni zahtjev na način da točno naznači iznos koji potražuje od tuženika. U protivnom, predlaže se utvrditi vrijednost predmeta spora. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te tužiteljici naložiti plaćanje troškova parničnog postupka koje prouzroči tuženiku, sve sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude prvog stupnja pa do isplate po kamatnoj stopi koja je propisana Zakonom o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) primjenom uvećanja prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku 15 dana

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presliku izvješća MUP-a od 21.06.2018. (list 4-6 spisa), presliku smrtnog lista za pokojnog LB (list 7 spisa), presliku zapisnika od 30.05.2018. Medicinskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu (list 8-11 spisa), skicu lica mjesta, zapisnik o vještačenju i kaznenu prijavu protiv VB u svezi predmetne nezgode (list 41-48 spisa), presliku presude Općinskog suda u Velikoj Gorici K-103/19 od 14.06.2021. (list 202-205; list 273-275 spisa).

4. Nadalje sud je proveo dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Igoru Jakopliću (list 52-57 spisa), pisanu dopunu vještva (list 193 spisa), usmenim očitovanjem vještaka na ročištu 12.09.2023. (list 217-218 spisa) te na ročištu 10.02.2025. (list 282-283 spisa), saslušanjem tužiteljice (list 133-134 spisa), spis u svezi predmetne nezgode I PPP MUP-a PU Zagrebačka (list 142-192 spisa).

5. Među parničnim strankama je nesporan nastanak štetnog događaja, aktivna legitimacija, te činjenica da je u ovoj predmetnoj nezgodi smrtno nastradao suprug tužiteljice pokojni LB, rođen **.**.1955. godine, a kako to nedvojbeno proizlazi iz preslike smrtnog lista od 14.04.2018. (list 7 spisa).

6. Među strankama je sporna odgovornost za štetni događaj, a obzirom na navod tužiteljice da je do slijetanja predmetnog vozila i smrtne posljedice pokojnog LB došlo uslijed naleta nepoznatog vozila na vozilo tužiteljice pa je time sporan osnov i visina zahtjeva tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog smrti supruga.

7. Na okolnost odgovornosti za predmetni štetni događaj na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i time odgovornosti za isti, sud je proveo dokaz uvodom u spis MUP-a, PU Zagrebačke I. PPP, kaznenu presudu Općinskog suda u Velikoj gorici, te proveo dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedoka, te proveo dokaz prometnim vještačenjem.

8. Iz preslike presude Općinskog kaznenog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj: K-103/19 od 14.06.2021. proizlazi da je tužiteljica oslobođena optužbe da bi dana 09.05.2018. u 16,55 sati, u mjestu Bunjani, područni ured Križ, upravljala osobnim automobilom [registarska oznaka] kolnikom Moslavačke ulice u smjeru juga te dolaskom do kućnog broja 50, na ravnom cestovnom potezu, protivno odredbi članka 46. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, olako držeći da do štetnih posljedica neće doći, nije se kretala sredinom obilježene prometne trake, već je u jednom trenutku skrenula u desno, sletjevši u odvodni kanal, a potom je prednjim desnim dijelom automobila naletjela na betonski dio prilaznog mosta kućnog broja 150 Moslavačke ulice, vlasništvo EB, koji se nalazi s zapadne strane kolnika, kojom prilikom je putnik iz njezinog automobila LB zadobio višestruke ozljede krvni podljev mekog oglavka tjemeno – zatiljno lijevi, gnječno – razdernu ranu glave tjemeno zatiljno, oguljotine kože obje strane lica, oguljotine i krvi podljev kože desne strane lica, oguljotine kože lijeve strane leđa i lijevog lakta, oguljotine kože lijeve strane vrata i lijeve potkoljenice, krvni podljev kože desnog lakta, krvni podljev stjenke trbuha, natučenje i edem pluća obostrano, edem mozga i prijelom vratne (CI-C2) i prsne kralješnice (Th3-Th4, Th8-Th9), uslijed kojih je na mjestu događaja preminuo, dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život ljudi, pa je zbog toga prouzročila smrt jedne osobe, pa da je time počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u čl. 227. st.1, 2 i 6 KZ, a kažnjivo po čl. 227 st. 6 KZ. Iz obrazloženja iste presude proizlazi kako je tužiteljica navela da je kritične zgode normalno, uobičajeno vozila, dapače djelom je bila i kolona. Međutim, zapazila je jedan automobil, možda crne boje koji se stalno zalijetao pokušavao velikim brzinama, pa zaustavljanjem proći naprijed. No, kada je došao iza njenog vozila, svu je pažnju usmjerila na vožnju automobilom što više desnom stranom kolnika, odnosno njenog prometnog traka, kako bi ju što lakše zaobišao. Međutim, u jednom trenutku stekla je dojam da će se unatoč tomu, velikom brzinom zabiti u njeno vozilo. Nakon toga više niti ne zna kako je došlo do ove nesreće. Naglasila je da je doista sporo vozila, tako da je u koloni iza nje bilo nekih pet ili šest vozila. Svi su ju – na mjestima gdje je to bilo moguće – normalno i uredno pretekli. Samo se tog vozila koje se jako brzo kretalo, ustrašila i nastavila kretati krajnje desnom stranom prometnog traka. Ne može se očitovati jer se ne sjeća na kojoj udaljenosti se nalazilo to crno vozilo kada ga je prvi put uočila ali u momentu kada je trznula volanom uočila je to vozilo na metar iza sebe, takav dojam ima. Na poseban upit je li osjećala strah, iskazala je da nije već je gledala u retrovizore, nastojeći se skloniti od tog vozila, htjela je samo da ju zaobiđe, imala je osjećaj da će se zabiti u njeno vozilo. Međutim, provedenim prometnim vještačenjem je utvrđeno da niti jedan razlog za uzročno posljedičnu vezu nastanka prometne nesreće nije bilo moguće utvrditi prometnim vještačenjem, te da se tehnički ni na koji način ne može isključiti tvrdnja okrivljenice da je do skretanja vozilom u desno došlo zbog izbjegavanja naleta drugog vozila. Ukratko, okrivljenica je upravljala ispravnim vozilom, krećući se dopuštenom brzinom, uz korištenje sigurnosnih pojaseva. Vještak je na raspravi pojasnio da "odsustvo pažnje", kod okrivljenice tempore criminis kako je napisao u svom nalazu i mišljenju, su riječi kojima ne opisuje propuštanje dužine pažnje sudionika u prometu niti je o toj okolnosti pisao s aspekta kazneno pravnog obilježja kaznenog djela već kao o pojavi koju tehnički nije moguće utvrditi jednako kao niti okolnost je li kod okrivljenice postojao osjećaj straha. Nadalje, odredbom čl. 46. st. 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 i 108/17 – dalje u tekstu ZOSPC) propisano je da vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one kategorije vozila kojoj vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu. Budući je predmetno kazneno djelo okrivljenica u konkretnom slučaju mogla počiniti samo radnjom koja ujedno predstavlja i kršenje citirane odredbe ZOSPC, to je prema stajalištu ovog suda, teret dokaza – da nije postojala jedna od isključujućih okolnosti za odgovornost okrivljenice na ovlaštenom tužitelju. Kako se nesporno okrivljenica kretala krajnje desnom stranom prometnog traka i nesporno sletjela u kanal, što je nedvojbeno potvrđeno prometnim vještačenjem, a koji događaj je rezultirao smrću suvozača na licu mjesta – što je također nesporno i nedvojbeno potvrđeno provedeno sudskomedicinskim vještačenjem, to je dokazivanje ključne činjenice uzroka događaja svedeno na riječ optužbe u predmetnoj optužnici protiv riječi okrivljenice dane u obrani.

9. U svom iskazu tužiteljica navodi kako se predmetnog dana vraćala iz Zagreba prema [adresa] u [adresa], a upravljala je svojim osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], a kao suvozač je s njom u vozilu bio njen pok. suprug LB. Kretala se cestom kroz naselje desnom kolnom trakom pri dopuštenoj brzini do 50 km/h. Promet je bio dosta gust. Iz suprotnog smjera se kretala kolona vozila, dok ispred nje nije bilo vozila, ali se sjeća da se iza nje kretalo jedno crno vozilo marke Mercedes. On se u nekoliko navrata iznimno brzo približavao pozadini moga vozila i naglo kočio, a to je čula po škripi kočnica. Ona je u jednom trenutku predosjetila da će to vozilo naletjeti na njeno vozilo te je iznenada skrenula na desnu stranu i udarila u desni branik i betonski most koji se nalazio sa desne strane, te se nakon toga više ničega ne sjeća. Suprug joj je još u vozilu u trenutku naleta rekao da potraži pomoć. Prednji dio vozila bio je potpuno uništen. Izašla je iz vozila, prešla preko mosta i prišla suvozačevim vratima kako bi provjerila supruga te je primijetila da krvari iz glave. Vrata nije mogla otvoriti jer se vozilo nalazilo na kosini, a ona je bila u potpunom šoku. U jednom trenutku uočila je Hitnu i policiju na licu mjesta, a tko ih je zvao nije joj poznato. Odmah je dobila injekciju za smirenje, a što je bilo sa suprugom nakon toga, naprosto se više ne sjeća. Nije više vidjela vozilo koje se kretalo iza nje, a niti se ono u bilo kojem trenutku zaustavilo. Trošak crnine, cvijeća i vijenca platila su njena djeca i to njene dvije kćeri. Toga dana bilo je sunčano vrijeme i suh kolnik. Ne sjeća se da li je kočila u bilo kojem trenutku. Vozilo Mercedes niti u jednom trenutku nije udarilo u njeno vozilo. Na stražnjem dijelu vozila nalazio se alat njenog pok. supruga i to u gepeku, no ne zna koliko je ta kutija bila teška i što se sa njom poslije dogodilo. Ne sjeća se niti što je bilo kasnije sa vozilom. Smrt supruga za nju predstavlja ogroman gubitak. Sada živi sama. Kćeri ju povremeno posjećuju, ali njen život se u potpunosti promijenio.

10. Svjedok DB, navodi kako kolega MB više nije zaposlen u Prometnoj policiji MUP, te koliko mu je poznato u OKC PU Zagrebačke, na adresi [adresa]. Ne sjeća se predmetne nezgode budući da je od toga dana napravio velik broj očevida. On je 2018. radio sa MB. Kada mu se predočava izvješće sa lista 4-6 spisa o predmetnoj nezgodi navodi kako se sada sjeća da se radi o slijetanju osobnog automobila u Ivanić Gradu, misli prema mjestu Križ. Sjeća se da se radilo o supružnicima, da je supruga vozila muža iz bolnice ili u bolnicu i to je sve čega se sjeća. On nije razgovarao sa sudionicima već je to mogao samo učiniti kolega MB koji je u to vrijeme bio voditelj ekipe za očevid. Koliko se sjeća u trenutku njihovog dolaska vozilo je bilo na kolniku, jer je netko od susjeda traktorom izvukao vozilo iz kanala. Ne sjeća se da li je na licu mjesta vidio pokojnog supruga tužiteljice. Ne sjeća se da li je utvrđivao činjenicu vezivanja sigurnosnim pojasom. Ne sjeća se kada je ekipa za očevid pristupila na lice mjesta.

11. Iz prometnog vještva dipl. ing. Igora Jakoplića proizlazi kako je u predemtnoj nezgodi došlo do slijetanja osobnog vozila s kolnika 29. svibanj 2018. oko 16:55 sati, Moslavačke ulice kod kbra. 150 u naselju Bunjani, općina Križ, Vremenski uvjeti: sunčano Vidljivost: dobra, dnevna svijetlost Vrsta i stanje kolnika: asfalt, hrapav, dobar, suh Širina kolnika: 6,70 m s označenom punom središnjom crtom Ograničenje brzine:

50 km/h temeljem odredbi ZSCP-a za ceste u naselju. Osobno vozilo kojim je upravljala tužiteljica: SEAT CORDOBA 1.9 SDI 4vr, 2001. godina, reg. oznaka [registarska oznaka], (D x Š = 4142 x 1640 mm), masa 1125 kg, vozač VB Vozilo osiguranika tuženika: nije poznato. Prilikom štetnog događaja je došlo do slijetanja osobnog vozila kojim je upravljala tužiteljica SEAT CORDOBA reg. oznake [registarska oznaka] van desnog ruba kolnika, prelaska preko bankine i pada u kanal oborinskih voda, nakon čega je došlo do udara prednjeg više desnog dijela vozila u betonski potporni zid mosta na kolnom ulazu u dvorište kućnog broja 150 u naselju Bunjani. Vozilo se nakon slijetanja kretalo po pravcu ukošenom u odnosu na uzdužnu os kolnika pod kutom od oko 6°, nagnuto na desni bok. Mjesto slijetanja se nalazilo na ravnoj dionici kolnika oko 86 metara nakon desnog zavoja kroz koji je prošla tužiteljica prije nezgode i oko 124 metara prije narednog lijevog zavoja. Tužiteljica se u trenutku slijetanja kretala brzinom od oko 62 km/h, a ako je bila prisiljena interventno skrenuti vozilo van kolnika radi izbjegavanja sudara s nepoznatim vozilom, tada bi slijedilo i da se prije nezgode kretala okvirno istom brzinom. Prema udaljenostima mjesta slijetanja od oba zavoja, obzirom na granične brzine kretanja vozila kroz oba zavoja pri kojima će svakako doći do destabilizacije vozila u konkretnim uvjetima, kao i obzirom na ukošenost traga vožnje desnih kotača vozila tužiteljice od 6° u odnosu na kolnik slijedi zaključak da je tehnički moguće da se prema tužiteljici kretalo nepoznato vozilo koje je prešlo na njenu stranu kolnika i prisililo ju na bočno izmicanje u desno. Osim toga, slijedi i zaključak da uzrok slijetanja tužiteljice nije njen prolazak kroz zavoj koji prethodi mjestu nezgode prekomjernom brzinom. Tehničkim načinima na temelju evidentiranih tragova nije moguće nedvojbeno potvrditi ili osporiti objektivnost tvrdnje tužiteljice iz tužbe da je njeno slijetanje s kolnika uzrokovalo nepoznato vozilo. Tehničkim načinima na temelju evidentiranih tragova nije moguće utvrditi točan uzrok slijetanja tužiteljice van kolnika.

12. Prigovarajući istom vještvu u podnesku od 08.03.2022. tuženik predlaže pozvati vještaka da odgovori na pitanja kako slijedi: Obzirom na poduzeto kočenje od strane tužiteljice, zašto je vještak uvrstio premalo usporenje vozila prilikom kočenja vozila, jer su se samo prednji i stražnji desni kotači nalazili na mekom terenu, a prednji i stražnji lijevi kotači su se nalazili na kolniku? Da li bi došlo do naleta osobnog automobila na odvodni kanal da je brzina kretanja osobnog automobila iznosila 50 km/h? Koliko bi iznosila naletna brzina osobnog automobila na odvodni kanal pod uvjetom da je brzina kretanja osobnog automobila iznosila 50 km/h? Obzirom na ukupne tragove vožnje osobnog automobila po mekom terenu uz desni rub kolnika od 27,5 m, da li je reakcija prosječnog vozača na nailazak NN vozila skretanje u desno, izbjegavajući nalet, a odmah potom skretanje s upravljačem u lijevo s pokušajem vraćanja na kolnik? Reakcija vozačice osobnog automobila skretanjem u lijevo je izostala.

13. U pisanoj dopuni vještva od 03.02.2023. navodi kako je tužiteljica je iskazala da je uzrok njenog slijetanja s kolnika opasnost od vozila koje se kretalo iza njenog i za koje je predosjetila da će ju udariti. Navedeno nije tehnički prihvatljivo jer se eventualni sudar ne može „predosjetiti“, a da je tužiteljica uočila da se vozilo straga kreće takvom brzinom da vozač više nema tehničke mogućnost usporiti vozilo na vrijeme, tada je tehnički nelogično da se takav sudar izbjegava namjernim slijetanjem u kanal oborinskih voda preko kojeg su izvedeni betonski mostovi. Prosječnom vozaču je tijekom vožnje vrlo teško pratiti promet iza sebe i tako precizno percipirati parametre iz kojih bi zaključio da mu neizbježno prijeti sudar straga, odnosno bitno veća opasnost i stradanje od posljedica koje donosi voljno slijetanje vozila s kolnika i udar u betonski most. Takav opis uzroka slijetanja bi bio prihvatljiv da je tužiteljica bila zaustavljena na kolnik i da na nju straga velikom brzinom nalijeće teško teretno vozilo ili autobus, ali ne i osobno vozilo dok je sama tužiteljica u pokretu.

14. Prigovarajući pisanoj dopuni vještva u podnesku od 26.04.2023. tužiteljica navodi u samoj dopuni nalaza i mišljenja vještak nije uzeo u obzir činjenicu da je tužiteljica u svom iskazu jasno navela kako se NN vozilo ( crni Mercedes ) kontinuirano agresivno vozilo iza tužiteljice, te se, kako kaže tužiteljica, nekoliko puta zalijetalo na njeno vozilo i kočilo. Dakle, tužiteljica je očito jedan duži vremenski period, a ne samo jedan trenutak kako navodi vještak, bila fokusirana i na vožnju vozila iza sebe ( NN Mercedes ) s obzirom da se isto vozilo duži period kontinuirano kretalo na način da ugrožava druge sudionike u prometu, a prvenstveno tužiteljicu. U tom smislu tužiteljica prigovora i nalazu i mišljenju vještaka u ocjeni da je opisani način nastanka prometne nesreće, odnosno uzroka slijetanja, „tehnički neprihvatljiv“, s obzirom da je sasvim jasno da vozači kod ugroze od drugog vozila često poduzimaju radnje skretanje, koje se u konačnici možda i ne pokažu kao bolje i „sretnije“ rješenje nego sudar sa istim vozilom, no u konkretnom sudskom postupku je potrebno utvrditi koji je bio uzrok slijetanja vozila tužiteljice, odnosno reakcije tužiteljice, a to što tužiteljica u konkretnom slučaju možda nije izabrala najbolju moguću reakciju je samo hipotetsko nagađanje te ne znači da uzrok takve reakcije tužiteljice nije ugroza od strane nepoznatog vozila. Tužiteljica u tom smislu navodi kako je tužiteljica u kaznenom postupku oslobođena od kaznene odgovornosti za izazivanje predmetne prometne nesreće, a upravo iz razloga što je stalni sudski vještak Srećko Hlišć, dipl. ing. u svom nalazu i mišljenju, upravo kao i predmetni vještak Igor Jakoplić, dipl.ing., naveo kako uzrok slijetanja nije brzina kretanja tužiteljice, te je jasno i nedvosmisleno naveo da je s prometno tehničkog aspekta moguće da je uzrok nesreće/skretanja upravo nalijetanja drugog nepoznatog vozila na način kako ga je opisala tužiteljica. Dakle, jasno je kako je i s tehničkog aspekta moguće da je uzrok slijetanja tužiteljice upravo onaj kako ga je opisala tužiteljica u svom iskazu ( i obrani u kaznenom postupku ), jer osim tog uzroka u materijalnim tragovima i utvrđenim činjenicama ne postoji niti jedan drugi tehnički razlog poput npr. brzine upravljanja vozilom, alkoholiziranost ( tužiteljica je bila trijezna ), tehnička neispravnost vozila (vozilo je bilo tehnički ispravno ) itd… Slijedom navedenog tužiteljica predlaže da se vještak očituje na prigovore i primjedbe tužiteljice, na različitost u prometno-tehničkim zaključcima s vještakom Srećkom Hlišćem, dipl.ing. jer je očito da dva stalna sudska vještaka, za sada, na jednako opisani način nastanka prometne nesreće imaju drugačije prometno-tehničke zaključke, a ukoliko vještak Jakoplić bude ustrajao u cijelosti na svojim zaključcima iz dopunskog nalaza i mišljenja predlaže se provesti novo prometno vještačenje na rizik i trošak tužiteljice.

15. U svom usmenom očitovanju na ročištu od 12.09.2023. vještak je naveo kako na prigovore tužitelja iz podneska od 25. travnja 2023. godine navodi da mu je tehnički logično da je vozač koji je ometan od vozila iza na intenzivan način propustio uočiti da je njegovo vozilo usmjereno u sredinu njegove desne prometne trake pa da dođe do slijetanja upravo kao u predmetnom slučaju, međutim neprihvatljivo mu je s tehničke strane da bi vozačica voljno usmjerila vozilo van kolnika da izbjegne sudar straga koji je predosjetila. Na upit pun tužitelja da li postoji ijedan tehnički poznat i materijalnim dokazima i tragovima potkrijepljen razlog koji bi uzrokovao slijetanje vozila tužitelja, navodi da na kolniku nisu nađeni nikakvi tragovi, niti je vozilo tužiteljice oštećeno sa stražnje strane odnosno sama je iskazala da nije bilo kontakta sa nepoznatim vozilom. Na upit da se očituje na iskaz vještaka Hlišća iz Kaznenog postupka koji je vođen u svezi predmetnog događaja, a koji je naveo da je moguće da je uzrok slijetanja sa ceste nalijetanje nepoznatog vozila, navodi da iz iskaza vještaka nije vidljivo kako je točno iskazivala tužiteljica u kaznenom postupku tako da ostaje kod svog očitovanja.

16. U podnesku od 22.08.2025. tužiteljica je navela u kaznenom postupku provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Srećku Hlišć koji je u svom nalazu i mišljenju naveo kako uzrok slijetanja nije brzina kretanja tužiteljice te je jasno i nedvosmisleno naveo da je s prometno-tehničkog aspekta moguće da je uzrok nesreće/skretanja upravo nalijetanje drugog nepoznatog vozila na način kako je to opisala tužiteljica. Naime, tužiteljica je prilikom predmetne prometne nesreće svoje vozilo, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, u vožnji pomaknula čim bliže desnom rubu kolnika, a kada se nepoznato vozilo, koje se kretalo iza vozila okrivljene, bez smanjivanja svoje brzine i bez pokazivanja namjere da će je zaobići, približilo na manje od 1 m vozilu kojim je upravljala, tužiteljica je instinktivno i u strahu od udara tog vozila u njeno, skrenula svojim vozilom u desno u cilju izbjegavanja nastanka prometne nesreće. Ujedno je tužiteljica u svom iskazu jasno navela da se nepoznato vozilo kontinuirano, agresivno kretalo iza tužiteljice, te se nekoliko puta zalijetalo u njeno vozilo i kočilo. U tom smislu je prometni vještak dipl.ing. Srećko Hlišć potvrdio kako je tehnički moguće i prihvatljivo da je uzrok ove prometne nesreće nepoznato vozilo čiji je udar tužiteljica izbjegavala kada je vidjela da bi isto nepoznato vozilo moglo velikom brzinom udariti u vozilo kojim je upravljala tužiteljica. Stoga, tužiteljica predlaže da se vještak dipl.ing. Igor Jakoplić pozove na ročište te ponovno usmeno očituje na različitost u prometno-tehničkim zaključcima s vještakom Srećkom Hlišćem, dipl.ing., a sve obzirom da dva stalna sudska vještaka, za sada, imaju drugačije prometno tehničke zaključke.

17. U svom usmenom očitovanju na ročištu od 10.02.2026. vještak je naveo kako u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja, kao i dopune i iskaza. Dopušta mogućnost da se dinamika slijetanja odvijala na način kako je to opisala tužiteljica međutim u takvom slučaju bi slijedilo da je tužiteljica raspolagala s izuzetno niskim vozačkim sposobnostima i tada bi to po njemu bio primarni uzrok slijetanja. Na mjestu prometne nezgode se uz desni rub kolnika nalazi šljunčano travnata bankina na kojoj je po šljunčani dio izuzetno uzak. Na daljnje pitanje pojašnjava da je tehnički prihvatljivo da vozilo sleti u cijelosti s kolnika u kanal oborinskih voda nakon što desnim kotačima započne skretanjem po upravo opisanoj bankini. U tom slučaju vozač sa prosječnim psihofizičkim sposobnostima neće uspjeti vratiti vozilo na kolnik samo stabilizirati, u većini slučajeva. Pojašnjava da je upravo rekao da ako vozilo dođe do bankine da će sletiti u kanal oborinskih voda. Sama brzina kojom se kretala tužiteljica kao takva nije uzrok ove nesreće.

18. Ovaj sud u cijelosti je prihvatio prometno vještvo dipl. ing. Igora Jakoplića te sve njegove pisane dopune i usmena očitovanja kao objektivno i stručno sačinjeno prema pravilima prometne struke, kako u pogledu dinamike nastanka štetnog događaja, tako i u pogledu uzročne veze nastanku predmetne nezgode u kojoj je smrtno nastradao suprug tužiteljice.

19. Analizirajući iskaze tužiteljice i svjedoka kao i cjelokupnu dokumentaciju u spisu, te prethodno navedeno vještvo ovaj sud je zaključio kako je tužiteljica predmetnog dana upravljala osobnim vozilom Seat Cordoba DA 56-S kolnikom Moslavačke ulice te je kod kbr 150 u naselju Bunjani, općina Križ, prešla preko bankine uz spomenuti kolnik i pada u kanal oborinskih voda uslijed čega je došlo do udara prednjeg desnog dijela vozila u betonski potporni zid mosta na kolnom ulazu kbr 150 pri utvrđenoj brzini od 62 km/h time da je prethodno prošla kroz zavoj, a u kojoj je opisanoj dinamici je nastradao suprug tužiteljice koji se u navedenom vozilu nalazio na mjestu suvozača, a u kojem dijelu poklanja vjeru iskazu tužiteljice kao logičnom i životnom i u skladu sa dokumentacijom u spisu.

20. Članak 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 i 64/15 dalje ZOSPC) propisuje da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

21. Iz iskaza tužiteljice u kojem djelu joj sud poklanja vjeru obzirom je isti sukladan sa vjerojatnošću koje je vještak Jakoplić iskazao u svom nalazu, a to je da je predmetnog dana upravljala svojim osobnim vozilom iz Zagreba prema Ivanovom polju i u okolnostima gustog prometa odnosno kolone vozila iz suprotnog smjera i jednog crnog Mercedesa koji se kretao iza njenog vozila agresivnom vožnjom i naizmjeničnim kočenjem približavao zadnjem dijelu njezinog vozila, i u strahu od naleta toga vozila skrenula u desnu stranu uslijed čega je udarila u desni branik i betonski most sa desne strane, a u kojoj dinamici je kao suvozač nastradao suprug tužiteljice. U svom usmenom očitovanju vještak Jakoplić jasno je naveo kako je tehnički moguće da vozilo u cijelosti sleti s kolnika u kanal oborinskih voda nakon što desnim kotačima započne skretanje po opisanoj bankini u kojem slučaju vozač sa prosječnim psihofizičkim sposobnostima neće uspjeti vratiti vozilo na kolnik nego u većini slučajeva stabilizirati. Imajući u vidu da na licu mjesta nisu pronađeni materijalni tragovi, a da je tužiteljica sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama pomaknula vozilo čim bliže desnom rubu kolnika kada se nepoznato vozilo koje se kretalo iza njezinog vozila izmjenom pretjerane brzine pa kočenja približilo vozilu tužiteljice, tužiteljica očito instinktivno i u strahu od naleta, skrenula u desno u cilju izbjegavanja nezgode, no u naletu na betonski most došlo je do smrtnog ozljeđivanja pokojnog LB, pa je stoga ovaj sud došao do zaključka, a što je utvrdio i sam Općinski sud u Velikoj Gorici u presudi K-103/119 od 14.06.2021. kako tužiteljica nije odgovorna za predmetni štetni događaj već je slijetanje vozila tužiteljice uzrokovano radnjama nepoznatog vozila koje se toga dana kretalo iza tužiteljice. Tome se dodaje kako je vještak naveo kako brzina kretanja tužiteljice nije uzrok ove nezgode jer je brzina kojom se kretala tužiteljica bila primjerena.

22. Člankom 1101. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) je propisano da u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji).

23. Člankom 1100. st. 1. ZOO-a je propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok je st. 2. istog članka propisano da sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

24. Smrt bliske osobe koja je član uže obitelj kao takva predstavlja životni događaj koji po svojoj prirodi uzrokuje narušenje duševnog, a moguće i tjelesnog zdravlja, najbližih članova obitelji umrle osobe, a okolnosti same smrti, dob umrle osobe, kao i odnos umrle osobe i članova obitelji po prirodi stvari utječu na doživljaj smrti osobe i učinke njene smrti na zdravlje i život članova obitelji, a u konkretnom slučaju pok. LB je poginuo u vozilu kojim je upravljala sama tužiteljica što zasigurno za istu predstavlja tragičan doživljaj za cijeli život. Isto valja uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o pravičnoj novčanoj naknadi koja pripada tužiteljici.

25. Orijentacijski kriteriji (prihvaćeni na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda od 29. studenog 2002., a izmijenjeni na sjednici Odjela 5. ožujka i 16. lipnja 2020.) ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade. U primjeni tog propisa uvijek treba imati na umu sve okolnosti slučaja, pri čemu trajanje i jačina fizičkih, duševnih boli ili straha imaju tek značaj osobito važnih ali ne i jedinih okolnosti koje sud treba imati na umu pri određivanju iznosa pravične naknade (stavovi VSRH u odlukama Rev. 2802/2015 od 22. veljače 2017., Revd.2315/2021 od 26. svibnja 2021., Revd,1185/21 od 17. ožujka 2021.). Kao iznos pravične naknade za duševnu bol uzrokovanu gubitkom bliske osobe za slučaj smrti bračnog ili izvanbračnog druga ili djeteta određen je iznos od 220.000,00 kuna. Izmjenom iz 2020. iznosi su uvećani za 50 %, dakle na iznos od 330.000,00 kuna (43.798,53 EUR). Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda su upravo orijentacijski, dakle polazna osnova za orijentaciju adekvatnosti pravične naknade vezano za samu štetu zbog koje se naknada dosuđuje, nikako objektivna i egzaktna mjerila za konkretnu visinu pravične naknade.

26. Slijedom navedenog, kada se pored toga uzme u obzir i stopa inflacije koja je uslijedila nakon izmjene Orijentacijskih kriterija te do donošenja ove presude koja iznosi otprilike 30%, radi se o razlozima zbog kojih prema ocjeni ovog suda tužiteljici treba priznati zatraženi iznos neimovinske štete i u onom dijelu u kojem isti prelaze iznose naznačene u Orijentacijskim kriterijima. pa joj je i dosuđena tražena naknada neimovinske štete u iznosu od 44.594,86 EUR sa zateznim kamatama koje teku na taj iznos od utuženja, tj. 28.05.2021., a tijek kojih je određen sukladno članku 1103. ZOO-a., obzirom je tuženik očito tek podnošenjem tužbe saznao za predmetni događaj kada je mogao odrediti obujam i visinu svoje obveze prema tužiteljici, i to do 30. prosinca 2023. po stopi sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23).

27. Odluka o parničnom trošku tužiteljice temelji se na odredbi čl. 154 st. 2. ZPP u svezi odredbe čl. 155. ZPP-a, slijedom kojih je tužiteljici dosuđen trošak parničnog postupka za slijedeće parnične radnje: za sastav tužbe 200,00 EUR, za pristup na ročište 17.12.2021. 200,00 EUR, za sastav podnesaka od 10.05.2022. 200,00 EUR, za pristup na ročište 18.05.2022. 200,00 EUR, za pristup na ročište 14.10.2022. 200 EUR, sastav podneska 26.04.2023. 200,00 EUR, za sastav podneska 7.9.2023. 1000,00 EUR, za pristup na ročište 12.09.2023. 1000,00 EUR, za pristup na ročište 8.7,2025. 1000,00 EUR, za sastav podneska 22.08.2025. 1000 EUR i pristup na ročište 10.02.2026. 1000 EUR, ukupno 6.200,00 EUR, a na osnovi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9.

28. Nadalje tužiteljici je dosuđen trošak pristupa vještaka na ročište od 33,18 EUR.

29. Odluku o visinu troškova zastupanja sud je donio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednosti boda Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje.

30. Slijedom navedenog tužiteljici je sukladno čl. 154.st. 1 i čl. 155. ZPP-a u dosuđen parnični trošak u ukupnom iznosu od 6.233,18 EUR, pa je slijedom navedenog valjalo u pogledu parničnog troška stranaka odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom I i II.

31. O zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužiteljice odlučeno je na osnovi odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona (NN br. 57/96., 29/99., 194/05. i 88/05.) i čl. 29. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23), a počev od donošenja ove presude, tj. dana 06. svibnja 2026. do isplate.

U Zagrebu, 06. svibnja 2026.

Sudac:

Blaženka Butigan Matić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka koja je bila na ročištu za uručenje ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana uručenja otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.

Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva nije uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud. Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva je uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun

2. Tuženiku po pun.