REPUBLIKA HRVATSKA

Pn-523/2025-5

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Draganu Ramljaku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ad 1 OŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], ad 2 UŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] ad 3 SŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa]. svi zastupani po punomoćniku Siniši Štimcu odvjetniku u Splitu protiv tuženika Sava osiguranje d.d.d Maribor, Republika Slovenija, Podružnica Hrvatska, Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9, OIB: 45237012600 zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Bućanu odvjetniku u Splitu, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 24. ožujka 2026 u nazočnosti pun. tužitelja ad 1 – ad 3 Siniše Štimca odvjetnika u Splitu te punomoćnika tuženika Zvonimira Bućana odvjetnika u Splitu, na ročištu za objavu dana 6. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljima od 1. do 3. s naslova neimovinske štete, kamate koje teku od 28.08. 2018. do 31. 12. 2022., na iznos od 69.015,85 eura i to tužiteljici pod 1. OŠ iznos od 29.199,01 eura, tužitelju pod 2. UŠ iznos od 19.908,42 eura i tužitelju pod 3. KŠ iznos od 19.908,42 eura obračunata po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. 01. 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici pod 1. OŠ s naslova imovinske štete kamate koje teku od 28. 08.2018. do 31.12.2022. na iznos od 4.877,98 eura, i to za dva ukopna mjesta i nadgrobni spomenik na iznos od 4.054,48 eura, troškove crnine u iznosu od 265,45 eura i za troškove pogreba 558,05 eura po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. 01. 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

III. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici pod 1. OŠ zakonsku zateznu kamatu na isplaćeni iznos od 16.708,09 eura za razdoblje od 28. kolovoza 2018. do isplate 25. listopada 2018. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

IV. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju pod 2. UŠ s naslova imovinske štete-crnine kamate koje teku na iznos od 265,45 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 28. kolovoza 2018., do 31. 12. 2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. 01. 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

V. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju pod 2. UŠ zakonsku zateznu kamatu na isplaćeni iznos od 10.153,29 eura za razdoblje od 28. kolovoza 2018. do isplate 25. listopada 2018. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

VI. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju pod 2. KŠ s naslova imovinske štete-crnine, isplati kamate na iznos od 265,45 eura koje teku od 28. kolovoza 2018., pa do 31. 12. 2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. 01. 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

VII. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju pod 2. KŠ zakonsku zateznu kamatu na isplaćeni iznos od 10.153,29 eura za razdoblje od 28. kolovoza 2018. do isplate 25. listopada 2018. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

VIII. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljima troškove parničnog postupka u iznosu od 28.282,98 Eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presude 6. svibnja 2026 pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 14. travnja 2019 tužitelji ad 1- ad 3 su naveli:

Dana 02. svibnja 2018 oko 13, 15 sati u [adresa],. na istočnoj kolničkoj traci državne ceste broj 1 dionice broj 218 na 4 kilometru, došlo je do prometne nesreće u kojoj su sudjelovali RŠ kao vozač teretnog automobila VW kombi, reg. oznake i broja [registarska oznaka] i ŽŠ vozač zaustavljenog VW Passata reg. oznake i broja [registarska oznaka] vlasništvo tužitelja, pri čemu je ŽŠ zadobio niz teških tjelesnih povreda od kojih je preminuo.

Tužiteljica pod 1 je supruga pokojnog ŽŠ, a tužitelji pod 2 i 3. sinovi pokojnog ŽŠ.

Do prometne nesreće je došlo na način da je RŠ upravljajući teretnim automobilom marke "Volkswagen Crafter 2.5 TDI., reg. oznake [registarska oznaka], osiguran kod tuženika krećući se iz smjera zapada u smjeru istoka , južnim kolničkim trakom , a krajnje desnim prometnim trakom od smjera Splita prema Sinju, nedopuštenom brzinom od 93-95 km/h dionicom ceste gdje je brzina ograničena do 80 km/h koja nije bila prilagođena uvjetima na cesti i bez dužne pažnje na vidno polje ispred sebe i stanje na kolniku iako je na dovoljnoj udaljenosti ispred sebe mogao vidjeti zaustavljeno osobno vozilo marke "V W Passat reg. oznake i broja [registarska oznaka] uz koji se uz lijevu stranu vozila na kolniku nalazio vozač ŽŠ , koji je izašao iz vozila zbog iznenadnog kvara na vozilu (oštećen i ispuhan prednji desni pneumatik vozila) , vožnju nastavio nesmanjenom brzinom lakomisleno smatrajući da će vožnju s uspjehom obaviti bez ugrožavanja ostalih sudionika u prometu , a što se nije dogodilo jer je zbog takve vožnje na opisani način kasno reagirao na zaustavljeno vozilo i vozača ŽŠ koji se nalazio na kolniku pokraj zaustavljenog vozila na kojem su bila upaljena sva četri pokazivača smjera, tako da je uslijed takve vožnje unatoč poduzetom kočenju i pokretom upravljača u lijevo prednjim desnim dijelom teretnog vozila udario u bočni lijevi stražnji dio vozila "V W Passat" i tijelo ŽŠ koji je zbog zadobivenih ozljeda preminuo na licu mjesta.

Dakle vozač RŠ je isključivi krivac za nastalu posljedicu koju je izazvao kršenjem prometnih propisa tj. neprilagođenom i nedopuštenom brzinom. Radi toga je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu protiv njega pod brojem K-DO- 1089/2018 kod Općinskog suda u Splitu dana 02. kolovoza 2018 podignulo optužnicu zbog kaznenog djela protiv sigurnosti javnog prometa-izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu djelo opisano u članku 227. stavak 6 u svezi stavka 2. i 1. Kaznenog zakona (Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15 i 101/17) a koji postupak se vodi kod tog suda pod brojem Kov-440/2018.

Iz prometno- tehničkog vještva sudskog vještaka za promet dipl. ing. Stanka Smodlake proizlazi da se vozilo Passat nalazilo zaustavljeno na desnom prometnom traku , pa da ga je vozač teretnog vozila mogao nesporno vidjeti najmanje 100 m pred sraz, bez obzira što je ovaj dio kolnika u blagom desnom zavoju gledano iz smjera kretanja vozila te da je reagirao na kočnicu pri istoj brzini i na udaljenosti od 75 m isti bi se zaustavio do mjesta sraza, odnosno do zaustavljenog osobnog vozila Passat. Također iz zapisnik o očevidu proizlazi da su na vozilu Passat bila upaljena sva četiri pokazivača smjera.

Nadalje djelatnici prometne policije su utvrdili da se iza teretnog vozila koje je izazvalo prometnu nesreću kretalo u istoj prometnoj traci osobno vozilo Ford Fiesta AO2-J-456 (BIH) u kojem su se nalazili vozačica HŠ i suvozač ZŠ i koji su se decidirano izjasnili da su ispred teretnog vozila vidjeli zaustavljeni osobni automobili i vozača a o čemu je sačinjena i službena bilješka od 2. svibnja 2018. dakle unatoč tome što su imali teretno vozilo ispred sebe uočili su zaustavljeno osobno vozilo i njegovog vozača na cesti, a što potvrđuje nalaz i mišljenje vještaka prometne struke o mogućnosti uočavanja i reagiranja vozača teretnog vozila vozila ispred kojeg nije bilo drugih vozila u kretanju i kojem nitko nije zaklanjao vidik. Iz kemijsko toksikološkog nalaza pok. ŽŠ proizlazi da je u uzorku krvi utvrđeno prisustvo od 0,00 g/kg apsolutnog alkohola.

Zbog smrti supruga tužiteljica pod 1 OŠ je pretrpjela neimovinsku imovinsku štetu, a također tužitelji pod 2. i 3 sinovi pok. ŽŠ.

2. U odgovoru na tužbu od dana 14. siječnja 2020 tuženik je naveo:

Tuženik priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak prometne nezgode. Tuženik osporava isključivu odgovornost za nastanak prometne nezgode te ističe suodgovornost prednika tužitelja u omjeru od 50% za nastanka prometne nezgode. Sve iz razloga jer je tužitelj sudjelovao u nezgodi kao imatelj opasne stvari, koji se vozilom je upravljao i manipulirao na način da se zaustavio u krajnje desnoj traci i bez da je poduzeo nužne radnje i time prekršio odredbe blanketnog sadržaja iz ZSPC-a.

Znači da je prednik tužitelja zaustavivši svoje vozilo na opisanoj vrsti ceste bio dužan postupiti sukladno odredbama ZSPC-a i to među inim sukladno čl. 87 Zakona o sigurnosti prometa na cestama i propisno obilježiti zaustavljeno vozilo postavljanjem sigurnosnog trokuta na kolnik najmanje 100 metara prije zaustavljenog vozila kako bi na istu opasnu situaciju zaustavljenog najmanje 100 metara prije zaustavljenog vozila kako bi na istu opasnu situaciju zaustavljenog vozila upozorio sve sudionike koji dokaze iz smjera juga –smjera kretanja osiguranika tuženika. Trebao je odjenuti i signalni fluorescentni prsluk što nije učinio. Konačno nije se smio zadržavati na kolniku već je bio dužan pomaknuti se izvan površine aktivnog dijela kolnika.

Tužbeni zahtjev tužiteljice ad 1 s osnova duševnih bolova previše je postavljen jer je tuženik isplatom iznosa od 110.000,00 kn podmirio štetu tužiteljici srazmjerno osnovu odgovornosti-suodgovornosti pa se isti predlaže odbiti.

Zahtjev naime grobnice ima se utvrđivati srazmjerno jednom ukopnom mjestu, a ne dva ukopna mjesta kako to traži tužiteljica, pa je isplatom od 10.182,50 kn tuženik u cijelosti podmirio štetu, na ime grobnice i spomenika, a sve srazmjerno 50 % suodgovornosti i vrijednosti jednog ukopnog mjesta.

Zahtjev naime troškova pogreba tuženik je u cijelosti podmirio isplatom iznosa od 4.204,64 kn srazmjerno 50% suodgovornosti , pa se isti predlaže odbiti. Tužbeni zahtjev tužiteljice ad 1 s osnova crnine nije osnovan jer se isti utvrđivati srazmjerno iznosu od najviše 3.000,00 kn, cijeneći godišnje doba a ne u iznosu kako to traži tužiteljica, pa je isplatom iznosa od 1.500,00 kn tuženik u cijelosti podmirio štetu na ime grobnice i spomenika, a sve srazmjerno 50% suodgovornosti i vrijednosti jednog ukopnog mjesta.

Tužbeni zahtjev tužitelja ad 2 i ad 3 s osnova duševnih bolova previsoko su postavljeni jer je tuženik isplatom iznosa od 75.000,00 kn podmirio štetu tužitelju srazmjerno osnovu odgovornosti. suodgovornosti, pa se isti predlaže odbiti. Konačno tužitelji ne spadaju u krug djece koja se imaju smatrati da su bila pod skrbi ili da ih je prednik – pokojni otac uzdržavao ili bio dužan uzdržavati, pa je jasno da se njihova prava naime duševnih bolova imaju utvrđivati po kriteriju u iznosu od 150.000,00 kn.

Sve iz razloga što je tužitelj ad 2 rođen **.**.1983. g. i u trenutku smrti oca bio je u dobi od 35 godina, a tuženika ad 3 rođen je **.**.1987. g. i u trenutku smrti oca bio je u dobi od 31. godine, pa je jasno da sukladno Obiteljskom zakonu je prestala obveza prednika da ih uzdržava, pa je samim time sukladno kriterijima Vrhovnog suda jasno da isti ne spadaju u krug su bile pod skrbi ili dužnim uzdržavanjem od strane oca.

Zahtjevima s osnova početka tijeka zakonskih zateznih kamata tuženik se protivi kao neosnovanim pa se iste predlaže odbiti ili ih dosuditi s početkom od dana presuđenja, jer zakonske zatezne kamate na možebitno neisplaćene iznose mogu teći tek od trenutka kada su prikupljeni svi dokazi nužni za određivanje ne samo uzroka i krivnje za nastanak nezgode nego i za visinu štete.

3. Sud je tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao i pročitao račun tvrtke Lovrinac br. 1424/002/1 od 09.05.2018, prometnu dozvolu, vozačku dozvolu, smrtni list za pok. ŽŠ, izvod iz matične knjige vjenčanih od 28.05.2013, izvadak iz matice rođenih za KŠ, izvadak iz matice rođenih za UŠ, zahtjev tužitelja ad 1- ad 3 za mirno rješenje spora, dopis tvrtke Lovrinac od 21.08.2018, izjava o prijenosu i preuzimanju portfelja, cjelokupni spis ovog suda pod posl.br. K-1184/18.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

6. Iz ovako provedenog dokaznog postupka među parničnim strankama nije sporna pasivna legitimacija niti činjenica da je se zbio štetni događaj.

7. Iz ovako provedeno dokaznog postupka među parničnim strankama se ukazalo spornim osnov i visina potraživanja.

8. Iz do sada provedenih dokaza i to posebno prometno tehničkog vještva stalnog sudskog vještaka i procjenitelja za strojeve, cestovni promet i motorna vozila Stanka Smodlake dipl. ing. od 27. 06. 2018.g. presude Općinskog suda u Splitu broj K-1184/2018 od 03. veljače 2020. g. i službenih bilješki PU Splitsko dalmatinske Postaja prometne policije broj: 511-12.36-KU-24/2018 od 02. svibnja 2018.g. nedvojbeno proizlazi da je isključivo odgovoran za nastanak prometne nesreće RŠ, vozač teretnog vozila marke „Volkswagen Crafter 2.5 TDI“.

a) Iz prometno tehničkog vještva proizlazi:

- da se vozač teretnog vozila-kombi RŠ kretao iz pravca zapada prema istoku južnim kolničkim trakom, a desnim prometnim trakom

- da je u smjeru njegovog kretanja sa lijeve strane imao još dvije prometne trake.

- da je mogao vidjeti na svojem desnom prometnom traku zaustavljeno vozilo Passat na udaljenosti od najmanje 100 m pred sraz bez obzira što je ovaj dio kolnika u blagom desnom zavoju.

- da je u vrijeme nastanka prometne nesreće bio dan, vedro vrijeme, kolnik suh (13:15 sati).

- da je brzina kretanja teretnog vozila pred sraz i u srazu iznosila oko 93 do 95 km/h (dakle, naletna brzina je bila ista kao i vozna brzina)

- da je u trenutku sraza vozilo Passat bilo u stanju mirovanja.

- da je vozač teretnog vozila kasno reagirao kako bi izbjegao nalet na zaustavljeno osobno vozilo

- da ako bi vozač teretnog vozila reagirao na kočnicu uočivši opasnost, kada je od mjesta sraza udaljen oko 75 m uz usporenje od 7 m/s teretno vozilo bi se zaustavilo do mjesta sraza i pri brzini kretanja s kojom se kreće kritične prigode 93- 95 km/h).

- da ako bi vozač teretnog vozila reagirao na kočnicu kada je teretno vozilo od mjesta sraza udaljeno ok 57,48 m, trebao bi se kretati brzinom oko 80km/h (brzina izbjegavanja sraza).

- da se vozilo Passat nalazilo zaustavljeno uz desni rub desnog prometnog traka, a desnog kolničkog traka.

- da se pored lijeve bočne strane osobnog vozila nalazio vozač osobnog vozila.

- da je vozač teretnog vozila kasno reagirao kako bi izbjegao nalet na zaustavljeno osobno vozilo, dakle, reagira na kočnicu i na upravljač pokretom upravljača u lijevo.

- da je došlo do sraza prednjim desnim dijelom teretnog vozila i bočnog lijevog stražnjeg dijela zaustavljenog Passata i tijela poginulog.

- da se teretno vozilo nakon toga zaustavlja u poziciji kako je evidentirano u ovom vještvu i situacijskom planu mjesta nesreće, kao i pješak – vozač osobnog vozila.

- da je kolnik u vrijeme nastanka ove prometne nesreće bio suh, ograničenje brzine gledano iz pravca kretanja oba vozila da je iznosilo do 80 km/h.

9. Iz službene zabilješke o obavljenom razgovoru PU Splitsko dalmatinske, Postaja prometne policije od **.**.2018. sa HŠ, proizlazi:

- da je dana 02. svibnja 2018. g. oko 13:15 sati upravljala osobnim automobilom Ford Fiesta A02-J-456 (BIH) istočnom kolničkom, a desnom prometnom trakom od smjera juga u smjeru sjevera.

-da se ispred nje kretao teretno vozilo bijele boje brzinom od oko 80 – 100 km/h, iza teretnog vozila da je držala dovoljan razmak.

- da kako je cesta dosta široka i sigurna, te ima tri prometne trake da je vidjela ispred teretnog vozila osobno vozilo srebrene boje koji je stajao uz sami desni rub ceste i primijetila je do njega vozača koji je stajao kraj vrata svog automobila, licem i prsima okrenut prema automobilu, točnije licem blago lijevo tako da mu nije vidjela cijelo lice.

- da vozač teretnog automobila koji se kretao ispred nje nije kočio već je krenuo u lijevo kako bi izbjegao nalet na zaustavljeni automobil ispred sebe, ali u tome nije uspio pa je prednjim desnim dijelom teretnog vozila udario u stražnji lijevi dio zaustavljenog srebrenog automobila i njegova vozača koji je stajao uz lijevu stranu na cesti pokraj automobila.

- da je tijelo unesrećenog čovjeka odletjelo u zrak i naprijed preko ceste gdje je udario u asfalt.

- da su se odmah zaustavili, a da se zaustavio i vozač teretnog vozila koji im se odmah obratio riječima da zovu Hitnu pomoć.

10. Iz službene zabilješke o obavljenom razgovoru PU Splitsko dalmatinske, Postaja prometne policije od **.**.2018. sa DŠ proizlazi:

-da je dana 02. svibnja 2018. g. oko 13:15 sati bio suvozač u osobnom automobilu Ford Fiesta A02-J-456 (BIH), kojim je upravljala HŠ,

-da je kao neposredni očevidac prometne nesreće u cijelosti potvrdio ono što je kazala HŠ o nastanku prometne nesreće

11. Iz presude Općinskog suda u Splitu, broj: K-1184/2018 od 03. veljače 2020. proizlazi:

-da je okrivljenik RŠ proglašen krivim što je dana 02. svibnja 2018., oko 13:15 sati, u Klisu, na istočnoj kolničkoj traci državne ceste broj 1, dionice broj 218, na 4. kilometru upravljajući (kombi vozilom) teretnim vozilom marke „Volkswagen Crafter 2.5. TDI“ krećući se iz smjera zapada u smjeru istoka, južnim kolničkim trakom, a krajnje desnim prometnim trakom, odnosno iz smjera Splita ka Sinju, postupio protivno odredbama čl. 51. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17), time da je poduzeo vožnju brzinom od 93 – 95 km/h dionicom ceste gdje je brzina ograničena na 80 km/h, koja nije prilagođena ni uvjetima vožnje i bez obraćanja dužne pozornosti na vidno polje ispred sebe i stanje na kolniku, iako je na dovoljnoj udaljenosti mogao vidjeti zaustavljeno osobno vozilo marke „VW Passat“, reg. oznake i broja [registarska oznaka], uz lijevu stranu vozila nalazio vozač ŽŠ, nastavio je vožnju nesmanjenom brzinom, lakomisleno smatrajući da će vožnju s uspjehom obaviti bez ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, a što se nije dogodilo, pa je zbog vožnje na opisani način kasno uočio navedeno vozilo i vozača ŽŠ, te usprkos poduzetom kočenju i pokretom upravljača u lijevo prednjim desnim dijelom teretnog vozila udario u bočni lijevi stražnji dio vozila „VW Passat“ i tijela ŽŠ, uslijed čega je ŽŠ zadobio niz teških tjelesnih ozljeda od kojih je preminuo na mjestu događaja, dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa, iz nehaja izazvao je opasnost za život ljudi, pa je zbog toga prouzročio smrt jedne osobe, time je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće 125/11, 144/12, 56/15, i 101/17, u nastavku KZ711)pa se na temelju čl. 227. st. 6. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 11 (jedanaest) mjeseci, te mu se na temelju čl. 57. KZ/11 izriče djelomična uvjetna osuda na način da se dio kazne na koju je okrivljenik osuđen u trajanju od 1 (jedne) godine ima izvršiti dok se preostali dio kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 11 (jedanaest) mjeseci neće izvršiti ukoliko okrivljenik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

12. Temeljem čl. 148. a u svezi s čl. 145. st. 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 dalje u tekstu ZKP/08) okrivljenik je dužan ovome sudu naknaditi troškove ovog postupka u iznosu od 12.137,50 (slovima dvanaest tisuća sto trideset sedam kuna i pedeset lipa) kuna u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

13. Vozač teretnog vozila je upravljao vozilom kritične prigode, neprilagođenom i nedopuštenom brzinom bez dužne pažnje na vidno polje ispred sebe iako je na dovoljnoj udaljenosti (najmanje od 100 m) u uvjetima dobre vidljivosti u kojima je mogao vidjeti zaustavljeno vozilo „VW Passat“ uz koji se uz lijevu stranu vozila nalazio ŽŠ, vožnju nastavio nesmanjenom brzinom na koji način je prouzrokovao prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom.

14. U podnesku od 19.05.2022.g.tužitelji su detaljno opisali nastanak prometne nesreće koji doista ne bi trebao biti sporan obzirom na priložene dokaze u spisu, a posebno Zapisnik o očevidu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu od 03. svibnja 2018. g., Prometno tehničko vještvo stalnog sudskog vještaka za strojeve, cestovni promet i motorna vozila Stanka Smodlake, dipl. ing. od 02. 05. 2018. g. te izjave očevidaca DŠ i ĐŠ.

Posebno se želi istaknuti da iz Zapisnika o očevidu proizlazi da je u vrijeme nastanka prometne nesreće 02. 05. 2018. g. oko 13:15 sati bio sunčan dan, kolnik suh i vidljivost dobra.

Iz prometno-tehničkog vještva sudskog vještaka Stanka Smodlake, dipl. ing. od 27. 06. 2018. g. (str. 5.) proizlazi cit:

-Izlaskom na mjesto događaja, provjerio sam horizontalnu preglednost na ovome djelu kolnika, posebno mogućnost uočavanja,

-Vozilo Passat se nalazilo zaustavljeno na desnom prometnom traku, pa ga je vozač teretnog vozila mogao neosporno vidjeti najmanje 100 m pred sraz, bez obzira što je ovaj dio kolnika u blagom desnom zavoju gledano iz smjera kretanja vozila Dakle, osiguranik tuženika upravljajući teretnim vozilom je imao idealne uvjete za vožnju ali je unatoč tome upravljajući brzinom većom od dozvoljene udario u automobil zaustavljen u njegovoj prometnoj traci, od kojeg udara je zahvaćen pješak odnosno nastupila smrtna posljedica. Dodatno, upravlja vozilo nedozvoljenom brzinom, koja je u mjestu sraza otprilike ista kao i neposredno pred sraz, a što znači da su vozna i naletna brzina izjednačene, pa se radi o eklatantnom primjeru zakašnjelog i neadekvatnog (imao sa lijeve strane u njegovom pravcu kretanja dvije slobodne trake) reagiranja u situaciji kada je imao dovoljno i vremena i prostora da se na vrijeme zaustavi i pri voznoj brzini, a isto tako da adekvatnim reagiranjem izbjegne prometnu nesreću.

Kako drugačije protumačiti ovakvu vožnju osiguranika tuženika nego nepropisnu vožnju i lakomisleno ponašanje uslijed čega dolazi do naleta na zaustavljeno vozilo i smrtne posljedice bespomoćnog pješaka.

Zaključno, radi se o eklatantnom primjeru apsolutno neodgovornog ponašanja vozača zbog čega je u konačnici i počinio kazneno djelo za koje je osuđen prvostupanjskom presudom.

15. Županijski sud u Sisku kao drugostupanjski sud presudom pod brojem Kž- 75/20-7 07. travnja 2022. odbio je žalbu okrivljenog RŠ kao neosnovanu i potvrdio u tom dijelu presudu Općinskog suda u Splitu broj K-1184/18- 11 od 03. veljače 2020.g.

U obrazloženju presude je u bitnome istaknuto cit:

„Prvostupanjski sud je s pravom poklonio povjerenje nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za cestovni promet dipl. ing. Stanka Smodlake, koji je naveo kako je okrivljenik mogao vidjeti zaustavljeno vozilo oštećenika najmanje 100 m prije naleta, bez obzira što se taj dio kolnika nalazi u blagom desnom zavoju i, da je reagirao kočenjem pri brzini kojom se kretao (93 km/h), na udaljenosti od 75 m od zaustavljenog vozila zaustavio bi se prije mjesta naleta. Da je okrivljenik reagirao kočenjem sa udaljenosti od 57,48 m, pri brzini kretanja od 80 km/h, zaustavio bi se prije mjesta naleta.

16. Iz svega navedenog, prvostupanjski sud je ispravno zaključio kako okrivljenik nije prilagodio brzinu kretanja svoga vozila uvjetima na cesti te, nakon što je ugledao zaustavljeno vozilo, isti nije smanjivao brzinu kretanja svoga vozila, čak ju je povećao i nastavio sa vožnjom te udario u zaustavljeno vozilo i čovjeka koji je stajao pored vozila.

17. Tijekom postupka je bilo nesporno kako se okrivljenik svojim vozilom kretao u trenutku sraza brzinom 93 do 95 km/h, kao što je bilo nesporno da pokojni oštećenik, nakon zaustavljanja svoga vozila zbog kvara, nije imao na sebi reflektirajući prsluk niti je postavio sigurnosni trokut na propisanu udaljenost iza svoga zaustavljenog vozila. Činjenica što oštećenik nije postupio po odredbi članka 79. i 87. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nije odlučna za utvrđivanje odgovornosti okrivljenika za počinjenje navedenog kaznenog djela za koje je okrivljenik proglašen krivim jer je početnu opasnu situaciju izazvao okrivljenik svojom nepropisnom vožnjom.

18. Neosnovani su navodi okrivljenika kako se ispred njega kretalo kombi vozilo, koje mu je ometalo vidno polje, jer navedeni navodi nisu potkrijepljeni bilo kakvim izvedenim dokazom, a i sam okrivljenik u svojoj obrani je iskazivao kako se ispred njega kretalo jedno kombi-vozilo, no međutim, izlaskom iz zavoja on je uočio zaustavljeno vozilo oštećenika, nakon čega nije smanjivao brzinu svoga vozila, ved je čak i ubrzao, iz čega proizlazi da je i nakon uočavanja zaustavljenog vozila nastavio sa vožnjom koja nije bila primjerena situaciji u prometu.

19. Prema tome, prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka i savjesne analize svih provedenih dokaza ispravno utvrdio kako je okrivljenik postupao suprotno članku 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim člankom je propisano da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila te gustoći prometa, tako da vozilo može zaustaviti pred svakom preprekom ka se u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

20. Ispravan je zaključak prvostupanjskog suda kako je okrivljenik mogao predvidjeti da se u nekom trenutku može desiti prometna situacija zaustavljenog vozila zbog kvara, tj. da se takva situacija može očekivati na brzoj cesti, međutim, iako je isti uočio zaustavljeno vozilo, nije smanjivao brzinu svoga vozila, odnosno nije prilagođavao svoju brzinu uvjetima na cesti, radi čega je došlo do naleta vozila, odnosno nije prilagođavao svoju brzinu uvjetima na cesti, radi čega je došlo do naleta vozila okrivljenika na vozilo oštećenika pored kojega se nalazio i oštećenik, pri čemu je oštećenik zadobio niz teških tjelesnih ozljeda, od kojih je preminuo na mjestu događaja.“

21. Prema tome kako se prometna nesreća dogodila u idealnim uvjetima za vožnju ( sunčan dan, suh kolnik, dobra vidljivost, to okolnost što pok. ŽŠ nije odjenuo fluorescentni prsluk niti je postavio sigurnosti trokut nije ni od kakvog značaja za nastanak štetnog događaja i izbjegavanje sudara jer je imao iznenadni kvar na vozilu. Pokojnik je sa zaustavnim vozilo bio u pasivnom položaju i bespomoćan pa je osiguranik tuženika bio taj koji j e bio dužan voditi računa i obratiti pažnju na prepreke u svom prometnom traku koje je mogao izbjeći ali nije ništa poduzeo već je nastavio vožnju nedopuštenom brzinom.

22. U odnosu na prigovor tuženika da se pokojni ŽŠ nije smio zadržavati na kolniku već je bio dužan pomaknuti svoje vozilo izvan aktivnog djela kolnika valja reći kako iz skice situacijskog plana koji je sastavni dio pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještak Stanka Smodlake dipl. inž strojarstva da se prometna nesreća dogodila na prometnici koja ima 3 prometne trake za jedan pravac kretanja te da na istoj ne postoji zaustavna traka pa stoga u slučaju iznenadnog kvara vozilo nije moguće pomaknuti izvan kolnika već je jedino moguće pomaknuti vozilo u krajnju desnu prometnu traku i pričekati dolazak pomoći.

23. Ovaj parnični sud sukladno odredbi čl. 12 st. 3 ZPP-a je vezan navedenom pravomoćnim kaznenom presudom u pogledu kaznene odgovornosti i počinitelja kaznenog djela s obzirom na to da se radi o presudi kojom je osiguranik tuženika proglašen krivim. Pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka Stanka Smodlake dipl. ing strojarstva od 27. lipnja 2018 ovaj sud cijeni objektivnim i stručnim i stranke na isti nisu imali prigovora, a osim toga zaključci provedenog prometnog vještačenja sukladni su sadržaju iskaza svjedoka BŠ i DŠ kao iskaza samog osiguranika tuženika RŠ s kojima čine jednu logićnu cjelinu iz koje je razvidno kako je tuženik isključivi odgovoran za nastanka štetnog događaja a nema nikakve suodgovornosti na strani prednika tužitelja pok. ŽŠ.

24. U odnosu na visinu potraživanja, sud je primijenio odredbe čl. 1101, 1093 i 1094 Zakona o obveznim odnosima.

25. S obzirom da je nesporno da je tužiteljica ad 1 OŠ supruga pokojnog ŽŠ to je istoj po orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske s osnova neimovinske štete trebalo dosuditi i iznos od 69.015,00 Eura.

Također je tužiteljici ad 1 trebalo dosuditi na ime 2 ukopna mjesta i nadgrobnog spomenika sukladno potvrdi tvrtke Lovrinac 4.054,48 Eura, troškova pogreba 558,05 Eura, troškova crnine 265,15 Eura.

Također je tužiteljici ad 1 trebalo dosuditi i kamate na već isplaćeni nesporni dio štete a kako je to i određeno u izreci ove presude.

26. Također tužitelju ad2 UŠ i tužitelju pod 3 ČŠ koji su sinovi pok. ŽŠ na ime neimovinske štete dosuditi svakom iznos od 19.908,42 Eura sukladno orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Isto tako tužitelju pod 2 je s naslova imovinske štete i crnine tuženik dužan isplatiti iznos od 265,45 Eura.

Također je tuženik dužan isplatiti tužitelju ad 2 iznos zakonskih zateznih kamata ne nesporni isplaćeni iznos štete.

27. Također tužitelju pod 3 je tuženik u obvezi isplatiti naime troškova crnine iznos od 265,45 Eura.

Također je tuženik dužan tužitelju ad 3 KŠ isplatiti kamate na već isplaćeni nesporni iznos štete.

28. Iz ukidnog rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske proizlazi da treba utvrditi kada je podnesen odštetni zahtjev, pod 2 kada je došlo do preinake tužbe i povišenja tužbenog zahtjeva te za koji iznosi i ( i u kojem dijelu ) je povišen.

29. U odnosu na postavljena pitanje ističe se da je odštetni zahtjev podnesen 28.08.2018. ( štetni događaj ) je nastao 2.svibnja 2018.

30. Do preinake tužbe i povišenja tužbenog zahtjeva je došlo podneskom od 17.09.2020.do povišenja tužbenog zahtjev (preinaka) je došlo samo u odnosu pod točkom 1 tužbenog zahtjeva. i to u odnosu na tužiteljicu pod 1 OŠ 14,600,48 eura (100.000,00 kn), tužitelja pod 2 Mladena Vidovića 663.66 eura ( 5.000,00 kn)9 i tužitelja pod 3 Marija Vidovića 663,66 (5.000,00.) odnosno ukupno povećanje tužbenog zahtjeva bi iznosilo 15.827,00 Eura.

31. Zbog svega iznesenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

32. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154.st.1 Zakona o parničnom postupku a isti troškovi se sastoje od: sastava odštetnog zahtjeva 1.346,00 Eura, sastava tužbe, 1346,00 Eura, pristojbi tužbe 631,49 Eura, sastava podneska od 17.09.2020-1346,00 Eura, sastava podneska od 10.03.2020-1346,00 Eura, sastava podneska od 19.05.2022-1346,00 Eura, sastava podneska od 23.08.2022-1.346,00 Eura, sastav podneska od 12.09.2022-1.346,00 Eura, sastava podneska od 14.12.2022-1.346,00 Eura, sastav podneska od 05.06.2023-1.346,00 Eura, sastava podneska od 20.06.2023-1.346,00 Eura, sastava podneska od 29.12.2023-1.346,00 Eura., pristupa na ročište od 31.08.2021-1.346,00 Eura, pristupa na ročište od 26.10.2021-1.346,00 Eura, pristup na ročište od 04.02.2022- 1.346,00 Eura, pristupa na ročište od 12.04.202-1346,00 Eura, pristupa na ročište od 18.05.2022-1346,00 Eura, zastupanje na ročištu od 02.09.2022-1.346,00 Eura- zastupanje na ročištu od 10.11.2022-1346,00 Eura, zastupanje na ročištu od 02.10.2023.1.346,00 Eura, zastupanje na ročištu od 11.01.2024-1346,00 Eura, zastupanje na ročištu za objavu presude - 100,00 Eura, sudskih pristojbi presude- 631,49 Eura, odnosno ukupno 28.282,98 Eura koji iznos je i određen u izreci ove presude. Prilikom dosuđivanja troška sud je uzeo u obzir uvećanje od 20% za zastupanje 3 tužitelja te vrijednost boda s paušalom od 2,00 Eura.

U Splitu, 6. svibnja 2026.

S U D A C

DRAGAN RAMLJAK

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud u Splitu u 3 primjerka.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis