REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Kralja Petra Krešimira IV br.2.

21300 Makarska

P-196/2025-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji Marijani Visković, u pravnoj stvari tužiteljice AG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa punomoćnica ŽG, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika SG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Katja Šesnić, odvjetnica u Splitu, radi predaje u posjed i prestanka uznemiravanja, nakon održane glavne i javne rasprave dana 25. ožujka 2026., u prisutnosti tužiteljice AG i punomoćn ice tužiteljice ŽG, odvjetnice u [adresa], na ročištu zakazanom radi donošenja i objave odluke dana 6. svibnja 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice, koji glasi:

"Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana, tužiteljici predati ključeve brave ugrađene na vratima u razini prvog kata preko kojih se sa zajedničkog stubišta pristupa na prohodnu ravnu krovnu terasu razine prvog kata stambene zgrade u [adresa], anagrafske oznake [adresa], izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i na takav način joj omogućiti nesmetan pristup i sukorištenje naprijed opisane terase, pa mu se istodobno zabranjuje ubuduće svako sprječavanje, onemogućavanje ili ometanje tužiteljice u nesmetanom ostvarivanju vlasničkih prava i sukorištenja iste."

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica povukla tužbu u odnosu na dio koji se odnosi na omogućavanje pristupa spremištu, ostavi i stubištu zgrade.

II. Nalaže se tuženiku SG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) , u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljici AG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) parnični trošak u iznosu od 2.450,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu ovom sudu dana 13. lipnja 2012. protiv tuženika, radi predaje ključeva terase prvog kata obiteljske kuće u [adresa] izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa] te omogućavanja nesmetanog pristupa i korištenja predmetne terase, kao i spremišta ostave i stubišta zgrade i zabrane budućeg onemogućavanja korištenja predmetne ostave, terase i stubišta. Tužiteljica je u tužbi navela da je temeljem rješenje o nasljeđivanju iza pok. oca stranaka ČG stekla u vlasništvo drugi kat obiteljske kuće u [adresa], da je tuženik stekao dio prizemlja, a majka stranaka UG kuhinju i dnevni boravak sa zapadne strane u prizemlju kuće te podrum. U prizemlju obiteljske kuće nalazi se i spremište koje je koristila majka stranka duže od 40 godina, priključak za struju je glasio na njezino ime i ista je plaćala račune. Ugovorom o darovanju od **.**.2001. UG prenijela je tužiteljici u vlasništvo i posjed kuhinju i dnevni boravak sa zapadne strane u prizemlju kuće, podrum i spremište, iako isto nije navedeno u darovnom ugovoru ali ga je predajom u posjed tužiteljica nesmetano počela koristiti, priključak za struju prenijela na svoje ime, nastavila plaćati račune te koristiti kao predmetno spremište tako i kuhinju dnevni boravak, podrum i terasu prvog kata kuće, sve što je koristila njezina majka za života. Majka stranaka UG preminula je 2011. te je bio u tijeku ostavinski postupak iza njene smrti u kojem postupku je tuženik osporio ostavinsku imovinu na način da je istaknuo kako ostava-spremište ispod stepeništa u prizemlju te stepenište i terasa na prvom katu ne predstavljaju ostavinsku imovinu, već njegovo isključivo vlasništvo koje je stekao rješenjem o nasljeđivanju iza smrti oca. Tuženik je između ostalog zaključao terasu na prvom katu zgrade, te onemogućio tužiteljici pristup na istu, zabranjujući joj i normalnu komunikaciju stubištem zgrade. Na ovaj način tuženik sprječava i onemogućuje tužiteljicu u normalnom korištenju spremišta, stepeništa i terase na prvom katu kuće na što ona ima pravo kao zakonski nasljednik iza smrti majke, zbog čega je tužiteljica ustala ovom tužbom.

2. Tuženik SG dostavio je odgovor na tužbu u podnesku od 15. listopada 2012. u kojem je u bitnom naveo da je tužiteljica ostavinskim rješenjem iza smrti RG broj O-125/11 upućena da pokrene parnicu protiv tuženika da terasa, ostava i stepenište spada u ostavinu iza smrti pok. majke. Dalje, da predmetne nekretnine ne spadaju u ostavinu iza smrti pok. majke stranaka jer ona nije bila vlasnica tog dijela zgrade, nego je imala samo doživotno plodouživanje predmetne nekretnine. Dalje, da je terasu sagradio tuženik i da ista spada u njegovo isključivo vlasništvo. Predlaže da se tužba odbije jer tužiteljica nema pravnog osnova za predmetnu tužbu. U nastavku postupak tuženik je istaknuo prigovor presuđene stvari.

3. Ovaj sud je pribavio na uvid spise iza smrti pok. ČG (O -159/91), pok. RG (O-125/11), parnični spis broj P-804/12 koji se vodio između istih stranaka radi utvrđenja sastava ostavinske imovine iza smrti pok. RG, te parnični spis broj P-671/12 koji se vodio između istih stranaka, odnosno tužitelja SG protiv tuženice AG radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o darovanju. Nakon uvida u navedene spise ovaj sud je rješenjem pod poslovnim brojem P - 1654/2015 od 22. kolovoza 2016. odlučio prekinuti postupak do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodio pod poslovnim brojem P-480/2015 (ranije P- 804/2012). Naime u tom postupku se radilo o tužbi tužiteljice pod 1) AG i pod 2) ĐG protiv tuženika SG radi utvrđenja sastava ostavinske imovine iza pok. RG, a tužbenim zahtjevom je bila upravo obuhvaćena i nekretnina u [adresa], izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to ostava (spremište), stepenište i terasa.

4. Rješenjem ovog suda poslovni broj P-196/2025-11 od 13. ožujka 2025. postupak je nastavljen jer je utvrđeno da je postupak pod polovnim brojem P-480/2015 ( ranije P- 804/2012,novi broj P-79/2019) pravomoćno okončan.

5. U provedenom postupku sud je pružio strankama mogućnost izjašnjavanja, te je izveo dokaz pregledom naloga za plaćanje računa (list 5 do 26 spisa), pregledom ostavinskog spisa iza pok. RG broj O-125/11, pregledom ostavinskog spisa iza pok. ČG broj O-150/91, pregledom spisa broj P-79/2019 (ranije P-804/2012), pregledom spisa P-49/2019 (ranije P-499/13), pregledom Potvrde o prijavljenom događaju PP Makarska od 13. lipnja 2023., pregledom oporuke ČG od 24. lipnja 1990., pregledom Nalaza i mišljenja vještaka za arhitekturu i graditeljstvo JG od 7. prosinca 2023., pregledom rješenja o nasljeđivanju iza pok. ČG broj O-159/91 od 20. ožujka 1992., pregledom Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Željka Jelinića iz kolovoza 2018., pregledom rješenja Hrvatskih voda od 10. srpnja 2018., pregledom Rješenja o komunalnoj nakadi za 2016. godinu i nadalje Općine Podgora od 25. studenoga 2016. , pregledom rješenje o odobrenju za izgradnju od 26. ožujka 1970., pregledom iskaza mjera za obračun vodnoga doprinosa, pregledom rješenja Općine Podgora od 3. studenoga 2014. kojim se utvrđuje naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pregledom dopisa Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Makarska od 1. listopada 2014., pregledom potvrde o provedenom nalogu za plaćanje od 13. siječnja 2015., pregledom rješenja o komunalnom doprinosu Općine Podgora od 5. ožujka 2019., pregledom Rješenja o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Makarska od 2. ožujka 2015. pregledom rješenja Hrvatskih voda od 29. srpnja 2015., pregledom iskaza mjera za obračun vodnoga doprinosa investitora AG, SG i ĐG, pregledom izjave obveznika vodnog doprinosa od 5. listopada 2015., pregledom rješenja Hrvatskih voda od 15. listopada 2015., pregledom potvrde o provedenom nalogu za plaćanje od 26. listopada 2015., pregledom dopisa DG, ureda ovlaštenog inženjera geodezije od 15. srpnja 2015., pregledom izvješća o zgradama i drugim građevinama nositelja prava AG od 6. srpnja 2016., pregledom Prijavnog lista od 6. srpnja 2015., pregledom arhitektonske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade na kčz. 5550/2 k. o. [katastarska općina] iz ožujka 2013., pregledom potvrde o provedenom nalogu za plaćanje od 19. prosinca 2023., pregledom rješenja o komunalnoj naknadi Jedinstvenog upravnog odjela Općine Podgora od 24. svibnja 2022., pregledom izvatka zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i povijesnog prikaza za predmetnu česticu, saslušanjem svjedoka TG, GG i IG te saslušanjem tužiteljice AG. Sud je odustao od saslušanja tuženika SG. Naime, na ročištu 7. svibnja 2025. raspravnim rješenjem je odlučeno da će se izvesti dokaz saslušanjem parničnih stranaka i to na ročištu zakazanom za 12. lipnja 2015. Ovo ročište je odgođeno zbog službene spriječenosti uređujuće sutkinje o čemu su stranke pisanim putem obaviještene, te upozorene da će se na ročištu 2. srpnja 2025. izvesti dokaz saslušanjem stranaka. Punomoćnica tuženika zamolila je odgodu tog ročišta pa je sud rješenjem od 1. srpnja 2025. ročište odgodio za 8. srpnja 2025.Na ročište 8. srpnja 2025. pristupila je tužiteljica, a nije pristupio uredno pozvani tuženik. Sud je odgodio ročište za 29. kolovoza 2025. i upozorio stranke na izvođenje dokaza saslušanjem parničnih stranaka. Zbog službene spriječenosti uređujuće sutkinje ročište koje se trebalo održati 29. kolovoza 2025., zakazano je za 22. listopada 2025. Tuženik je podneskom od 20. listopada 2025. zamolio odgodu ročišta dostavljajući liječničku potvrdu iz koje je razvidno da zbog zdravstvenog stanja ne može pristupiti na sud za naredna 3 mjeseca. Ročište je odgođeno, a sljedeće je zakazano za 19. siječnja 2026. Podneskom od 16. siječnja 2026 tuženik je zamolio odgodu ročišta jer da punomoćnica tuženika ne može pristupiti zakazanom ročištu zbog bolesti- A. Punomoćnica tuženika priložila je dio preslike testa na Covid 19 (list 249 spisa) iz kojeg nije razvidno ni na koga se odnosi ni od kada je taj test jer na njemu nema apsolutno nikakvih podataka. Na ročište 19. siječnja 2026 pristupila je tužiteljica, koja se usprotivila ponovnoj odgodi ročišta pa je sud na tom ročištu izveo dokaz saslušanjem tužiteljice, a odustao od izvođena dokaza saslušanjem tuženika.

6. Podneskom od 24. veljače 2025. tužiteljica je povukla dio tužbe koji se odnosi na spremište-ostavu, te uredila tužbeni zahtjev na način da je zatražila od tuženika predaju ključeva brave ugrađene na vrata u razini prvog kata preko kojih se sa zajedničkog stubišta pristupa na prohodnu ravnu krovu terasu razine prvog kata stambene zgrade u [adresa], te zabranu budućeg ometanja tužiteljice u nesmetanom ostvarivanju vlasničkih prava i sukorištenja iste.

7. Sud je prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno , a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka , primjenom odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. , 155/2023. i 146/2025. dalje: ZPP ) ocijenio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

8. Tužiteljica i tuženik popisali su trošak parničnog postupka.

9. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice za predaju ključeva brave na vratima u razini prvog kata preko kojih se pristupa na krovnu terasu razine prvog kata stambene zgrade u [adresa], anagrafske oznake [adresa], te zahtjev za prestanak uznemiravanja. Temelji se na činjeničnim tvrdnjama da je radnjama tuženika tužiteljica onemogućena u korištenju predmetne prohodne krovne terase koja nije isključivo vlasništvo tuženika .

10. U postupku koji se vodio kod ovog suda pod poslovnim brojem P-79/2019 (na početku pod brojem P-804/2012) tužitelji AG i ĐG podnijeli su tužbu protiv tuženika SG, radi utvrđenja da ostava (spremište), stepenište i terasa obiteljske kuće u [adresa], izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavljaju ostavinsku masu pok. RG pa se ista ima raspraviti kao njena ostavinska imovina. Kao što je već u obrazloženju ove odluke navedeno, smatrajući da se radi o prethodnom pitanju, sud je prekinuo ovu parnicu i nastavio ju je nakon pravomoćno okončanog postupka. U tom postupku sud je dana 8. siječnja 2025. donio i objavio presudu i rješenje kojom presudom je odbijen tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da u ostavinsku imovinu ostaviteljice RG ulazi prohodna nenatkrivena metalnom ogradom ograđena terasa, položena sa zapadne strane u razini prvog kata koja predstavlja ravno krovište dijela prizemlja na koju se postupka sa zajedničkog unutarnjeg stubišta unutar samostojne zgrade Su+P+3K u [adresa], anagrafske oznake [adresa], izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je utvrđeno da je tužba povučena u odnosu na tužbeni zahtjev koji se odnosi na ostavu (spremište) i stepenište predmetne obiteljske kuće. U tom postupku koji je pravomoćno okončan izvedeni su dokazi pa tako i dokaz očevidom uz sudjelovanje stalnih sudskih vještaka Daria Vučka i Željka Jelinića. Sudski vještak Željko Jelinić je u svom pisanom nalazu i mišljenju naveo da terasa na prvom katu sa zapadne strane nije povezana s posebnim dijelom prvog kata već je pristup na nju sa zajedničkog dijela stubišta pa terasa može biti samo pripadak posebnih dijelova, a ako nije pripadak ona je zajednički dio. Po mišljenju vještaka terasa na zapadnom dijelu ima pristup sa stubišta, tj. suvlasništva te zgrade. Sudski vještak Dario Vučak je u svom pisanom nalazi i mišljenju naveo da se predmetna terasa nalazi u razini prvog kata, te da predstavlja ravno krovište dijela prizemlja samostojne stambene zgrade. Terasa nije samostalna uporabna cjelina, tj. konstruktivno je vezana na ostale dijelove zgrade i pristup do iste je iz zajedničkog unutarnjeg stubišta zgrade. Prostor koji se nalazi ispod terase (dio prizemlja zgrade) nije samostalna uporabna cjelina, već je pripadak samostojne stambene zgrade. Vještak napominje da postoji mogućnost da se prostor u razini prizemlja, tj. ispod terase definira kao samostalna uporabna cjelina, na način da se cijela postojeća zgrada etažira, pa isto vrijedi i za terasu. Vještak je utvrdio prema podacima iz spisa da zgrada nije (su) vlasnički definirana nego je samo legalizirana. Terasa je u konstruktivnom smislu ravni prohodni krov prizemlja stambene zgrade, a u funkcionalnom smislu natkrivena terasa u razini prvog kata stambene zgrade. Rješenjem o legalizaciji terasa nije definirana kao pripadak bilo kojeg stana, ali je iz projektne dokumentacije razvidno da se ista nalazi na razini prvog kata zgrade i da funkcionalno pripada toj razini. Na terasu se ne može direktno pristupili iz stana na prvom katu, nego samo preko zajedničkog prostora zgrade, tj. unutarnjeg stubišta. Funkcionalni direktni pristup moguć je i preko južnog balkona , u razini prizemlja zgrade ali je prilikom očevida tu bila postavljena metalna fiksna balkonska ograda. Saslušan na raspravi od 9. rujna 2024. sudski vještak je naveo da terasa ne može predstavljati samostalnu uporabnu cjelinu, a u odnosu na prigovor tuženika da je prilikom legalizacije objekta sporna terasa ušla u površinu stana, vještak je naveo da postupak legalizacije nije dokaz o vlasništvu.

11. Pregledom pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju broj O-159/91 od 20. ožujka 1992. iza pok. ČG utvrđeno je da je njegovom imovinom, između ostalog, utvrđena i nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (pravo korištenja), te su nasljednicima proglašeni: ĐG, sin ostavitelja na dijelu prizemlja obiteljske kuće u [adresa] i to južna soba, kuhinja i dnevni boravak s istočne strane izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška], UG, supruga ostavitelja, na dijelu obiteljske kuće u [adresa] izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] i to kuhinju i dnevni boravak sa zapadne strane u prizemlju, kao i podrum, SG, sin ostavitelja na dijelu obiteljske kuće u [adresa], izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] i to dvije sobe u prizemlju južna strana, kupatilo i wc, kao i cijeli prvi kat, te AG, kći ostavitelja na dijelu obiteljske kuće u [adresa] izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] i to drugi kat. Osim toga, RG, supruzi ostavitelja pripalo je pravo doživotnog plodouživanja na dijelu obiteljske kuće u [adresa] izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] i to na dvije sobe u prizemlju na južnoj strani, kupatilo i wc i na prvi kat i drugi kat kuće. Nasljednici su proglašeni temeljem oporuke ostavitelja. Pregledom oporuke ostavitelja od 24. lipnja 1990. utvrđeno je da je isti oporučno raspolagao predmetnom kućom u [adresa] na način kako je utvrđeno i u navedenom rješenju o nasljeđivanju.

12. Pregledom spisa ostavinskog postupka iza pok. RG broj Pu O- 18/2025 (ranije O-125/2011) utvrđeno je da je postupak prekinut rješenjem poslovni broj O-291/12 od 31. kolovoza 2012., te je nasljednik SG upućen na parnicu protiv nasljednice AG radi utvrđenja da ugovor o darovanju od 11. rujna 2001. nije pravno valjan, podredno radi vraćanja dara u ostavinu zbog povrede nužnog dijela. Nasljednici AG i ĐG upućeni su u parnicu protiv nasljednika SG radi utvrđenja da u ostavinu ulazi ostava, stepenište i terasa. O parnici koju su pokrenuli nasljednici AG i ĐG već su iznijeti podaci pod točkom 10. obrazloženja ove presude. U odnosu na parnicu koju je bio dužan pokrenuti SG riječ je o tome da je nasljednica AG u spis dostavila Ugovor o darovanju sklopljen između RG kao darovateljice i AG kao obdarenice, dana 11. rujna 2001. kojim ugovorom je darovateljica darovala svojoj kćerki kuhinju i dnevni boravak sa zapadne strane u prizemlju, te podrum u zgradi sagrađenoj na čestici zemlje [katastarska čestica] upisanoj u zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tj. 1/12 dijela čestice zemlje [katastarska čestica], sa kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine i to opisanih dijela prizemlja. Člankom 1. ugovora je utvrđeno da je suprug darovateljice i otac obdarednice sad pok. ČG bio zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine u [adresa], označene kao čestica zemlje [katastarska čestica] upisane u zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj je ranije bio nositelj prava korištenja u svrhu izgradnje obiteljske stambene zgrade te je na toj čestici zemlje izgradio obiteljsku stambenu zgradu anagrafske oznake Obala broj 65, koja se u naravi sastoji od prizemlja i tri kata te pripadajuće okućnice. Rješenjem o nasljeđivanju iza njegove smrti pod brojem O - 159/91 od 20. ožujka 1992. raspoređena je navedena čestica, odnosno kuća, međutim rješenje nije provedeno u zemljišnim knjigama s obzirom da u istome nisu navedeni suvlasnički dijelovi koji pripadaju pojedinim nasljednicima niti je formirana čestica zgrade. Nasljednik SG podnio je tužbu protiv nasljednice AG radi utvrđenja ništavnosti navedenog ugovora o darovanju. Presudom Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj P-1091/2020-23 od 6. srpnja 2022. odbijen je tužbeni zahtjev. Presuda je postala pravomoćna jer je ista presudom Županijskog suda u Rijeci broj Gž-1228/2022-4 od 25. siječnja 2023. u cijelosti potvrđena.

13. Saslušani svjedok TG, suprug tužiteljice, u svom iskazu je u bitnom naveo da je ovaj sporni prostor bio u vlasništvu sad pok. majke njegove supruge koja je to koristila, a oni su dolazili svaki vikend i tako je bilo sve do njene smrti 2011. kada je u svibnju tuženik zatvorio vrata ove terase i uzeo ključ prisvajajući tu terasu da je samo njegova, samovoljno bez ikakvog dogovora između tužiteljice i drugog brata koji živi u [adresa]. Stoga tužiteljica ne može koristiti predmetnu terasu.

14. Saslušana svjedokinja GG, nesrodna sa strankama, navela je da u [adresa] ima turističku agenciju koja se bavi iznajmljivanjem pa je tako u ovu kuću dovodila goste i preko 20 godina i za tužiteljicu i za tuženika i za njihovog brata Ž. Tako joj je poznato da je ovu terasu za života koristila njihova majka teta UG, koja je na njoj "sterala robu", a nakon njene smrti nitko ne koristi jer je tuženik zaključao vrata. Poznato joj je da je dolazila policija ali ne zna zbog čega.

15. Saslušani svjedok IG, nesrodan sa strankama, naveo je da dobro poznaje stranke iz ovog postupka, daje živio u bliskom susjedstvu, da ih poznaje od rođenja i da je kod njih u kuću često i dolazio. Poznato mu je da su njihovi roditelji živjeli u prizemlju kuće u [adresa], viđao je da se na ovoj terasi sušila roba, pretpostavlja da su je koristili teta UG i tužiteljica jer tu tada nisu bili žarko i ĐG. Poznato mu je da su se pojavili problemi između njih oko korištenja te terase, a ne zna kome je pripala ta terasa. Poznato mu je da je prošle godine na tom prostoru njihove kuće uredovala policija.

16. Tužiteljica AG u iskazu je ponovila sve navedeno u tužbi i tijekom postupka te dodala da ne može uopće pristupiti na spornu terasu jer je tuženik zatvorio vrata koja ne može nitko otključati osim njega. Smatra da je terasa njegova. Bila je prisiljena pozvati i policiju. Tužiteljica ističe da polaže pravo na ovu terasu kako ju je njena majka njoj ostavila darovnim ugovorom. Naime, u prizemlju ove kuće je živjela njena majka i u tom prizemlju je imala kuhinju, dnevni boravak i kupatilo, a ovo je krovište tog prizemlja koje krovište je koristila samo njena majka i ona je imala ključ. Prije nego što je majka napravila darovni ugovor trebali su se dogovoriti za života majke da ne bi bilo svađe između njih. Kada je majka rekla da će njoj ovaj dio kuće darovati tuženik se usprotivio i vrlo grubo negodovao i tada su se između njih pogoršali odnosi. Dok je otac bio živ na toj terasi su se stavili stupovi za sušiti robu. Inače, kuća ima prizemlje i tri kata, tuženik ima prvi kat, ona drugi, brat iz Australije treći a u prizemlju svatko od njih ima dio.

17. Sud je poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su isti svoje iskaze dali iz neposrednih saznanja jer su isti objektivni, životni i logični i nema razloga da bi se posumnjalo u njihovi vjerodostojnost.

18. Međutim, ono što je bilo bitno iz priložene dokumentacije utvrditi, te iz priloženih kako parničnih tako i ostavinskih spisa utvrditi je li predmetna terasa zajednički dio zgrade ili je sastavni dio posebnog dijela tuženika. Ovaj sud je prema utvrđenjima suda u predmetu pod poslovnim brojem P-79/2019 utvrdio da predmetna terasa, koja se nalazi u razini prvog kata, predstavlja ravno krovište dijela prizemlja samostojne stambene zgrade Su+P+3K, da terasa nije samostalna uporabna cjelina, tj. konstruktivno je "vezana" na ostale dijelove zgrade i pristup do iste je iz zajedničkog unutarnjeg stubišta zgrade. Zgrada nije (su)vlasnički definirana nego je samo legalizirana.Na terasu se može pristupiti preko zajedničkog prostora zgrade. Iz priloženog zk izvatka za predmetnu nekretninu utvrđeno je da je na kat. čest. [katastarska čestica], stambena zgrada, dvorište površine 176 m2 upisano društveno vlasništvo, s pravom korištenja u svrhu izgradnje obiteljske zgrade u korist ČG iz [adresa] (list 205 i 206 spisa). Dakle, predmetna terasa predstavlja zajednički dio nekretnine tužiteljice i tuženika kao nasljednika njihovog sad pok. oca ČG zbog čega se za poduzimanje određenih poslova na tom zajedničkom dijelu nekretnine primjenjuju pravila o poslovima redovne ili izvanredne uprave. Po ocjeni ovog suda zaključavanje vrata za ulaz na taj zajednički dio ključem kojeg ima isključivo tuženik predstavlja poslove izvanredne uprave i za poduzimanje tih poslova prema odredbi članka 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017., dalje u tekstu ZV) potreban je suglasnost svih suvlasnika. Zatvaranje tog zajedničkog dijela nekretnine ključem kojeg ima samo jedan suvlasnik predstavlja posao izvanredne uprave pa je za poduzimanje tog posla tuženik trebao imati suglasnost tužitelja i njihovog brata ĐG kao drugih suvlasnika tog zajedničkog dijela nekretnine. Kako nije sporno da je tuženik onemogućio tužiteljici sukorištenje predmetne terase na način da je vrata zaključao ključem kojega samo on ima, zbog čega je tužiteljica podnijela prijavu policiji koja je koja je nakon uredovanja uputila stranke da imovinsko pravne probleme rješavaju pred nadležnim sudom, sud je primjenom materijalnog prava iz članka 41. ZV naložio tuženiku da preda ključeve brave ugrađene na vrata u razini prvog kata preko kojih se sa zajedničkog stubišta pristupa na prohodnu ravnu terasu razine prvog kata predmetne stambene zgrade i na taj način joj omogući sukorištenje terase, te mu je istodobno zabranio ometanje tužiteljice u sukorištenju terase.Treba navesti i to da tuženik, dostavljenim ispravama nije dokazao da je stekao vlasništvo predmetne terase niti je kao takvo upisano u zemljišnim knjigama.

19. U odnosu na prigovor tuženika da se radi o presuđenoj stvari i to pravomoćno presuđene u predmetu broj P-79/2019 valja navesti da je taj prigovor neosnovan jer je pregledom navedenog spisa utvrđeno da se ne radi o presuđenoj stvari jer nema objektivnog identiteta spora.Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. st. 1. i članka 155. st. 1. i 2. ZPP-a, kao i na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. , dalje u tekstu Tarife).

21. Tužiteljici je valjalo priznati: za sastavljanje tužbe 100 bodova temeljem Tbr. 7. t.1. Tarife za zastupanje na ročištima 22. kolovoza 2016., 7. svibnja 2025., 19. siječnja 2026., 26. veljače 2026. i 25. ožujka 2026. svako po 100 bodova temeljem Tbr. 9. t.1. Tarife, za zastupanje na ročištima 10. rujna 2014., i 8. srpnja 2025. svako po 50 bodova, temeljem Tbr. 9. t. 2. za sastavljanje podnesaka od 24. veljače 2025. i 29. travnja 2025. svako po 100 bodova temeljem Tbr. 8. t. 1. Tarife, dakle ukupno 900 bodova, što s obzirom na vrijednost boda u iznosu od 2,00 eura, daje iznos od 1.800,00 eura. Na ovaj iznos tužiteljici pripada i porez na dodanu vrijednost temeljem Tbr. 46. Tarife (25%) što daje iznos od 2.250,00 eura. Tužiteljici treba priznati i trošak sudske pristojbe tužbe, kako je ista popisala u pisanom popisu troška od 25. ožujka 2026. i to sudske pristojbe presude u iznosu od 100,00 eura i sudske pristojbe tužbe u iznosu od 100,00 eura pa je tako tužiteljici dosuđen ukupan trošak u iznosu od 2.450,00 eura.

22. Stoga je odlučeno kao pod točkom II izreke ovog rješenja.

U Makarskoj, 6. svibnja 2026.

SUTKINJA

Marijana Visković

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (članak 348. ZPP-a).

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335. ZPP-a).

DNA:

1. Tužiteljici putem punomoćnika ŽG, odvjetnice u [adresa]

2. Tuženiku, putem punomoćnika Katje Šesnić, odvjetnice u Splitu

3. za spis.