REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U OSIJEKU

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br.3.

31550 VALPOVO

Poslovni broj: P-151/2026-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Zvonimiru Rogić u pravnoj stvari tužitelja Republika Hrvatska, Ministarstvo poljoprivrede, OIB 76767369197, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, protiv tuženice DŠ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku ĐŠ iz [adresa], radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta i isplate, nakon zaključene glavne javne rasprave 20. travnja 2026., na osnovi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), 6. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. N a l a ž e s e tuženici DŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju Republici Hrvatskoj za Ministarstvo poljoprivrede, OIB: 52634238587, isplati naknadu na ime korištenja poljoprivrednog zemljišta u visini od 12.117,16 € (dvanaesttisućastosedamnaesteuraišesnaestcenti) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznos od:

- 2.423,43 € od 1. prosinca 2016. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine;

- 2.423,43 € od 1. prosinca 2017. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine;

- 2.423,43 € od 1. prosinca 2018. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine;

- 2.423,43 € od 1. prosinca 2019. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine;

- 2.423,43 € od 1. prosinca 2020. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. N a l a ž e s e tuženici da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.250,00 € u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se sukladno odredbi članka 186.a ZPP-a obratio tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora dopisom od 17. svibnja 2021., o čemu se tuženica očitovala na način da odbija sklapanje nagodbe.

1.1. Navodi da je vlasnik poljoprivrednog zemljišta označenog kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje tuženica neovlašteno koristi. Svojim postupanjem tuženica je bez pravne osnove stekla korist u visini zakupnine koju bi inače morala platiti vlasniku zemljišta, a ujedno mu je prouzročila štetu u vidu nemogućnosti raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Stoga mu je tuženica dužna isplatiti godišnju naknadu u visini iznosa dvostruke početne zakupnine iz Uredbe o načinu izračuna početne zakupnine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i naknadu za korištenje voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture (NN 89/2018) i sukladno mišljenju Ministarstva pravosuđa klasa: 320-02/20-08/58, Urbroj:525-07/0172-20-2 od 6. srpnja 2020. Temeljem financijske kartice za korištenje bez pravne osnove Općine Bizovac od 11. svibnja 2021. tuženica duguje ukupan iznos od 218.311,45 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče na pojedine iznose od dospijeća pa do isplate.

1.2. Temeljem odredbe čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, dalje ZV), odredbe čl. 1120. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, dalje ZOO) i odredbe čl. 1111. ZOO-a predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev od 21.07.2021. u cijelosti.

2. Tuženica se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističe kako nije u posjedu nekretnina upisanih u k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] od 2018.

2.1. Osim toga ističe prigovor zastare tražbine na ime zakupnine jer ista tražbina sukladno Zakonu o obveznim odnosima zastarijeva za 3 godine. Smatra da je tužitelj paušalno naveo iznos zakupnine koji potražuje i predlaže da sud tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjev odbije kao neosnovan.

3. Tužitelj se u podnesku od 10. siječnja 2022. očitovao na navode i prigovore iz odgovora na tužbu tužiteljice smatrajući ih neosnovanim.

3.1. U odnosu na prigovor zastare, smatra da se u konkretnom slučaju ne primjenjuje trogodišnji zastarni rok s obzirom da se ne radi o zakupnini, jer tuženica ne koristi predmetno zemljište temeljem Ugovora o zakupu. Predmet spora je zahtjev za isplatom naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta koje tuženica koristi bez valjanog pravnog osnova, odn. radi se o stjecanju bez osnove, pa se primjenjuje opći zastarni rok od 5 godina iz čl. 225. ZOO-a.

3.2. Ističe kako je iz dopisa Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju klasa:320-01/21-01/8406 od 6. listopada 2021. razvidno da je tuženica u posjedu nekretnina kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da su iste upisane pod ARKOD ID 3230207 u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu tuženice.

4. Tužitelj je u podnesku od 21. studenog 2023. uredio tužbeni zahtjev pod toč. 1. na način da je isti označio u eurima te pod toč. 2. na način da se tuženici nalaže da tužitelju preda u nesmetani posjed poljoprivredno zemljište označeno kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slobodno od osoba i stvari.

4.1. Ističe da je tuženica u utuženom razdoblju bila u posjedu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za što je dužna platiti naknadu za korištenje. Kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je od 20.07.2020. u posjedu MŠ temeljem Ugovora o zakupu, a kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u posjedu CŠ od 30. rujna 2020. temeljem Ugovora o zakupu. Predmetne čestice tuženica je koristila do predaje u posjed trećim osobama, a iste su upisane i u Arkodu te je tuženica ostvarila pravo na potporu. Kčbr. [katastarska čestica] i dalje su u posjedu tuženice. Tuženica predmetne čestice nije predala Općini Bizovac i ne postoji zapisnik o predaji predmetnog poljoprivrednog zemljišta. Komunalni redar i poljar Općine Bizovac je 16. studenoga 2023. izvršio izvid na predmetnim česticama te je utvrdio da su iste ograđene i obrasle. Iz dopisa Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 3. svibnja 2022. s tablicom razvidno je da su i kčbr. [katastarska čestica] upisane u Arkod parcelu i nakon 2018., kada je kako tuženica tvrdi predala posjed zemljišta.

5. Tužitelj je konačno specificirao tužbeni zahtjev u podnesku od 19. srpnja 2024., a opisan kao u izreci presude dok je povukao tužbeni zahtjev u dijelu kojim se nalaže tuženici da mu preda u nesmetani posjed poljoprivredno zemljište označeno kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slobodno od osoba i stvari, s obzirom da se u tom dijelu radi o presuđenoj stvari, jer je o istom odlučeno presudom Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu broj P-732/16-11 od 14. lipnja 2017.

6. Sud je svojom presudom i rješenjem br. P-824/2021-29 od 24.09.2025. usvojio tužbeni zahtjev tužitelja dok je povodom žalbe tuženice, presudom i rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici pod br. Gž-1083/2025-2 od 20. siječnja 2026. potvrđena presuda za iznos od 16.857,75 €, a ukinuta za iznos od 12.117,16 € i u tom dijelu vraćen je spis na ponovno odlučivanje.

7. U ponovljenom postupku tužitelj je u podnesku od 5. ožujka 2026. ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 12.117,16 €, a opisano kao u izreci presude. Navodi da je tuženica u utuženom razdoblju bez valjane pravne osnove koristila poljoprivredno zemljište u njegovu vlasništvu označeno kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u ARKOD sustavu nekretnina je 2016. označena kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je u 2020. ista nekretnina parcelirana na manju površinu zbog povrata oduzete imovine). Ističe da su podatci o posjedu i korištenju spornog poljoprivrednog zemljišta u k. o. [katastarska općina] priloženi u sudskom spisu i to: očitovanje Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Klasa: 320-01/21-01/4783 od 16. ožujka 2021. kao i očitovanje Općine Bizovac, Klasa: 320-01/20-01/1 od 17. ožujka 2021., te zapisnik Općine Bizovac o uvođenju u posjed poljoprivrednog zemljišta zakupnika ŽŠ na dan 09. rujna 2020., a do toga datuma je sporno zemljište koristila tuženica.

8. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u materijalnu dokumentaciju priloženu spisu i u spis Općinskog suda u Đakovu br. Pu P-238/2019.

9. Tuženica se nije očitovala na podnesak tužitelja od 5. ožujka 2026. s pripadajućom dokumentacijom (koju sud smatra neprijepornom), a koja joj je dostavljena 06. ožujka 2026., niti se usprotivila da se ista razmatra u daljnjem tijeku postupka s obzirom da je već zaključen prethodni postupak.

10. Analizirajući iskaz tuženice, materijalnu dokumentaciju priloženu spisu, spis Općinskog suda u Đakovu br. Pu P-238/2019., svaki dokaz posebno, sve dokaze zajedno, kao i rezultat cjelokupnog postupka sud smatra da je i preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja u cijelosti osnovan.

11. Predmet spora nakon ukidbene odluke je zahtjev tužitelja radi isplate 12.117,16 € sa zakonskim zateznim kamatama zbog bespravnog korištenja poljoprivrednog zemljišta kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od strane tuženice u utuženom razdoblju od 5 godina i to od 15. lipnja 2015. do 9. rujna 2020. kada je predana u posjed ŽŠ.

12. Među strankama nije prijeporno i sud smatra utvrđenim i to:

- da je tuženica bila u bespravnom posjedu predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer s tužiteljem nije imala zaključeni ugovor o zakupu;

– da tuženica nije plaćala tužitelju naknadu za korištenje predmetnog zemljišta kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja godišnje iznosi 2.423,43 €, odnosno kroz 5 godina;

- da tuženica više nije u posjedu predmetne čestice u vlasništvu tužitelja;

- da tuženica u svom iskazu ne prijepori visinu tužbenog zahtjeva;

- da nije prijeporna niti materijalna dokumentacija priložena spisu.

13. Među strankama je prijeporno da li je u odnosu na preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja došlo do povlačenja tužbe s obzirom da je tuženica po pun. od 20. travnja 2026. (list spisa 136) predložio donošenje rješenja kojim se tužba smatra povučenom temeljem čl. 295 ZPP-a iz razloga jer je sud već jednom odgodio raspravu za dan 23. ožujka 2026., a na istu raspravu nije pristupio tužitelj i svoj izostanak nije opravdao, a čemu se usprotivio tužitelj.

14. Sud je nakon ukidbene odluke 09. ožujka 2026. (list spisa 134) odgodio zakazanu glavnu raspravu na koju se nisu odazvali punomoćnici stranaka s tim što je zamjenica državnog odvjetnika svoj izostanak sudu opravdala u podnesku od 06.03.2026. predlažući da se ročište održi u njezinoj odsutnosti. Na isto ročište nije pristupio ni pun. tuženice za kojeg je dostava poziva uredno iskazana, a svoj izostanak sudu nije opravdao. Nakon tog suda je zakazao novo ročište za 23. ožujka 2026. (list spisa 135) na koje se nisu odazvali pun. stranaka iako im je dostava poziva uredno iskazana, a svoj izostanak sudu nisu opravdali. Zatim je sud zakazao ročište za 20. travnja 2026. na koje je pristupila zamjenica državnog odvjetnika, a na koje nije pristupio pun. tuženice za kojeg je dostava poziva uredno iskazana, a svoj izostanak nije opravdao, ali je dostavio podnesak u kojem predlaže da sud donese rješenje kojim se tužba smatra povučenom sukladno čl. 295. ZPP-a.

15. Odredbom čl. 295. st. 2. ZPP-a propisano je da ako s ročišta za glavnu raspravu neopravdano izostanu obje stranke ili ako s ročišta neopravdano izostane tužitelj, a tuženik se ne upusti u raspravljanje, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.

16. Odredbom čl. 295.st.3. ZPP-a propisano je da iznimno od odredbe st. 2. ovog članka sud može, ocjenjujući sve okolnosti: zaključiti glavnu raspravu i odlučiti o tužbi odnosno tužbenom zahtjevu na temelju već izvedenih dokaza te stanja spisa ako smatra da je predmet dovoljno raspravljen ili zbog važnih razloga odgoditi ročište za glavnu raspravu, no najviše jednom tijekom cjelokupne glavne rasprave.

17. Imajući u vidu navedenu odredbu iz čl. 295. st. 3. ZPP-a, sud smatra da prijedlog tužitelja radi donošenja rješenja kojim se tužba smatra povučenom nije osnovan jer je sud samo jednom odgodio ročište zbog nedolaska punomoćnika stranaka na uredno zakazanu glavnu raspravu pa nije prihvatio prijedlog tuženice da donese rješenje kojim se tužba za preostali dio tužbenog zahtjeva smatra povučenom.

18. Među strankama je prijeporno i da li je osnovan prigovor zastare potraživanja tužitelja istaknut po tuženici.

19. Tuženica je na ročištu održanom 9. rujna 2025., ostajući kod navoda iz odgovora na tužbu i istaknutog prigovora zastare, navela da su točni navodi da je bila u posjedu poljoprivrednog zemljišta tužitelja ali samo u odnosu na čestice 3198 i 3212 k. o. [katastarska općina]. Te čestice je obrađivala zajedno s obitelji njenog supruga u razdoblju od 2015. do 2020., u sklopu OPG-a bez zaključenog ugovora o zakupu s Republikom Hrvatskom. Navela je da novčani iznos koji potražuje tužitelj na ime isplate nije isplaćivala iz razloga što nije imala zaključeni ugovor o zakupu navedenog zemljišta. Ne osporava visinu tih iznosa, ali smatra da je nastupila zastara.

20. Iz presude Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu u predmetu broj P-732/16-11 od 14. lipnja 2017. razvidno je da je naloženo tuženici da preda u posjed tužitelju nekretnine i to kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] u roku od 8 dana. Povodom podnijete žalbe tuženice na odnosnu presudu Županijski sud u Zagrebu je pod brojem Gž-4831/17-2 od 22.05.2018. odbio žalbu tuženice i potvrdio predmetnu presudu.

21. S obzirom na iskaz tuženice te materijalnu dokumentaciju priloženu spisu, radi se o sporu u kojem se traži naknada za bespravno korištenje predmetnog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu tužitelja od strane tuženice za razdoblje opisano kao u izreci presude za svaku godinu u iznosu od 2.423,43 €, odnosno za 4 godine u ukupnom iznosu od 12.117,16 € .

22. Stoga ovaj spor u kojemu se traži naknada za bespravno korištenje predmetnog poljoprivrednog zemljišta valja razriješiti na temelju odredaba članka 165. ZV-a kojima je uređen pravni položaj nepoštenog posjednika, a kojima je propisano: (stavak 1.) "Nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario." i (stavak 6.) "Od časa kad je pošteni posjednik postao nepošten, njegova se prava i obveze ravnaju prema pravilima postavljenim za nepoštenog posjednika; isto se tako ravnaju i u pogledu onoga što je pošteni posjednik činio sa stvarju neprimjereno onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada.", sve u vezi s odredbom čl. 18. st. 3. ZVDSP prema kojoj: "Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada."

23. Budući da je predmetno poljoprivredno zemljište kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženica neovlašteno posjedovala i koristila od 15.06.2015. po podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (list spisa 126) iako je znala da joj ne pripada pravo da ga posjeduje i koristi jer nije sklopila Ugovor o zakupu te nije plaćala bilo kome zakupninu za korištenje istog, to tuženicu treba smatrati nepoštenim posjednikom tog poljoprivrednog zemljišta u navedenom razdoblju, a time i obveznikom isplate tužitelju (u smislu navedenih odredaba čl. 165. ZV-a) svih stečenih plodova i onih koje je propustila ubrati, odnosno svih koristi koje je od nekretnine imala. Tuženica je stekla korist bar za iznos godišnje zakupnine koju bi inače za ta zemljišta trebala plaćati, pa je ta korist ujedno i ono što je u smislu navedenih odredaba dužna platiti tužitelju. Osim toga, tuženica u svom iskazu ne osporava visinu novčane tražbine tužitelja, ali smatra da je nastupila zastara potraživanja čemu se tužitelj protivi.

24. U odnosu na prijeporno pitanje da li je u pravnoj stvari nastupila zastara potraživanja od strane tužitelja, sud prihvaća navode tužitelja da u pravnoj stvari nije nastupila zastara potraživanja.

25. Naime tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da tuženica nije zaključila ugovor o zakupu s tužiteljem za predmetno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske te se u konkretnom slučaju ne primjenjuje trogodišnji zastarni rok s obzirom da se ne radi o zakupnini, jer tuženica nije koristila predmetno zemljište temeljem Ugovora o zakupu. Predmet spora je zahtjev za isplatom naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta za kčbe.1648/3 k. o. [katastarska općina] koje je tuženica koristila bez valjanog pravnog osnova, odn. radi se o stjecanju bez osnove, pa se primjenjuje opći zastarni rok od 5 godina iz čl. 225. ZOO-a.

26. Odredbom čl. 1111. st.1. ZOO-a propisano je da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.

27. Odredbom čl. 1120. ZOO-a propisano je da kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe.

28. Kako dakle tuženica nije s tužiteljem zaključila ugovor o zakupu za predmetnu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a po podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (list spisa 126) koji se smatraju javnom ispravom sukladno čl. 230.st.1. ZPP-a koristila je navedenu česticu od 15.06.2015., tuženica je protupravno stekla i ovaj zahtijevani iznos koji tužitelj od tuženice potražuje ovom predmetnom tužbom.

29. Stoga je sud sukladno odredbi čl. 1111.st.1., 1120. ZOO-a i čl. 165 st. 1.

ZV-a odlučio kao u izreci presude.

30. Sud nije proveo dokaz saslušanjem predloženih svjedoka jer nije bilo potrebno s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i iskaz tuženice.

31. Odluka o troškovima postupka zasniva se na odredbi čl. 154 st. 5., 154a, i 155. ZPP-a.

32. Tužitelju koji je u ovoj pravnoj stvari u pogledu tužbenog zahtjeva uspio u cijelosti dok u pogledu povučenog dijela tužbenog zahtjeva nisu nastali posebni troškovi, priznati su zahtijevani troškovi u iznosu od 2.250,00 € koji se sastoje od: iznosa od 500,00 € na ime sastava tužbe po Tbr. 7/1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („NN“, br. 138/23, dalje: Tarife), iznos od 500,00 € na ime sastava podneska od 19.07.2025. po Tbr. 8/1. Tarife, tri iznosa od po 250,00 € na ime pristupa punomoćnika na ročišta održana 11.04.2022., 17.04.2023. i 27.11.2023. sve po Tbr. 9/2. Tarife te iznosa od 500,00 € na ime pristupa punomoćnika na ročište održano 09.06.2025. po Tbr. 9/1. Tarife, a koji su u skladu s važećom Tarifom.

33. Slijedom svega iznijetoga sud je odlučio kao u izreci presude.

U Valpovu 6. svibnja 2026.

Sudac

Zvonimir Rogić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženice