REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1731/2025-77

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja PĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku CĆ, pravniku u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske u Zagrebu, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 82, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Denisu Bajsu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mihočević & Bajs d.o.o. u Zagrebu, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 7. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja CĆ i zamjenika punomoćnika tuženika ZĆ, odvjetničkog vježbenika, dana 6. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da nije dopušten otkaz ugovora o radu koji je tuženik ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. PODRUŽNICA ČISTOĆA, Radnička cesta 82, 10 000 Zagreb, OIB: 85584865987 dao tužitelju ĆĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svojom Odlukom o otkazu ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, klasa: 114 -03/19-01/57, Ur. broj: 02-06-04/03-19-03 od dana 2. listopada 2019. i utvrđuje se da tužitelju nije prestao radni odnos s danom isteka otkaznog roka, odnosno s danom 11. travnja 2020.

II. Sudski se raskida Ugovor o radu na neodređeno vrijeme br. 5696/96 od dana 21. ožujka 1996. za obavljanje poslova radnog mjesta br. 50 - vozač II, s danom 30. lipnja 2022.

III. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. PODRUŽNICA ČISTOĆA, Radnička cesta 82, 10 000 Zagreb, OIB: 85584865987 da tužitelju ĆĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati naknadu štete zbog sudskog raskida radnog odnosa u visini 6 (šest) propisanih mjesečnih plaća tužitelja, odnosno iznos od 7.138,32 eura, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dana 6. svibnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme br. 5696/96 od 21. ožujka 1996. na radnom mjestu br. 50 -vozač II. Tuženik je dana 2. listopada 2019. donio Odluku o otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika, klasa: 114-03/19-01/57; ur.br. 02-06- 04/03-19-03, te istu objavio na oglasnoj ploči dana 4. listopada 2019. Tužitelj je dana 11. listopada 2019. podnio tuženiku zahtjev za zaštitu prava radnika, a tuženik se nije u zakonom određenom roku očitovao na zahtjev za zaštitu prava radnika. Navodi kako tuženik ničim ne dokazuje postojanje opravdanog razloga za otkazivanje ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, a posebno ničim ne dokazuje da bi tužitelj počinio djelo ilegalnog rada" i to upravljajući vozilom tuženika G-429, ZG1015PM, MB1824 dana 4.9.2019. između 13,30 i 14,26 na lokaciji Savica 1. kućni broj 7, kod igrališta NK Savica, gdje je navodno uočen da je utovario veću količinu glomaznog otpada u vozilo (pretežno drvo), a za koji nije posjedovao nalog nadređenih, te isti otpad istovario na odlagalištu otpada Jakuševec između 14,42 i 14,48 sati. Tuženik posebno ničim ne dokazuje da je tužitelj uočen da bi utovario veću količinu glomaznog otpada niti dokazuje tko je i na koji način navodno uočio tužitelja. Tuženik u obrazloženju Odluke o otkazu ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika navodi da je postupak redovitog otkazivanja ugovora o radu pokrenut po dopisu resorne službe Službe vozila i strojeva od 5.9.2019. u kojem se navodi da je na temelju eksterne prijave i naknadnog uvida u Fleet Management sustava praćenja vozila, nedvojbeno utvrđeno počinjenje ilegalnog rada tužitelja dana 4.9.2019. Tuženik ničim ne dokazuje postojanje eksterne prijave, prijavitelja i sadržaj prijave. Tuženik ničim ne dokazuje da bi tužitelj, u razdoblju od 1.8.2019. do 18.9.2019. koji datum nosi dopis Odjela unutarnje kontrole prometa i tehničke dokumentacije, od 13 dana koliko je tužitelj radio u periodu istraživanja, 7 dana prikupljao otpad izvan svog rasporeda. Posebno tuženik ničim ne dokazuje o kakvom istraživanju se radi, da li za isto postoje propisane procedure, tko je isto provodio i s kojom svrhom, ničim ne dokazuje u kojih to 7 dana je navodno tužitelj prikupljao otpad izvan svog rasporeda. Tuženik nije tužitelju sukladno članku 119. stavak 2. Zakona o radu omogućio da iznese svoju obranu u odnosu na povrede radne obveze koje mu se stavljaju na teret, odnosno uopće nije cijenio navode tužitelja kada je pozvan da se očituje na okolnosti iz prijave od 5.9.2019. kojom prilikom je tužitelj izjavio da je postupao po nalogu nadređenih „da se sve smeće mora odvesti". Budući da kod tuženika nije utemeljeno radničko vijeće, tuženik je imao obvezu provesti postupak prethodnog savjetovanja sa sindikalnim povjerenicima, sukladno članku 150. Zakona o radu. Tuženik nije proveo postupak prethodnog savjetovanja sukladno članku 150. Zakona o radu, pa je Odluka o otkazu ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, ništetna. Tuženik neosnovano navodi u obrazloženju pobijane Odluke da je radniku izricane disciplinske mjere i to 13.2.1991. i 10.1.1995. koje je trebalo brisati iz evidencije zbog proteka vremena i iz razloga što su izrečene prije stupanja na snagu i primjene Zakona o radu (1.1.1996.).Tužitelj je usmeno osporavao valjanost upozorenja na obveze iz radnog odnosa zbog navodne štete nanesene tuženiku od 21.5.2013. i 23.1.2014. Tuženik nije sukladno članku 119. stavak 1. Zakona o radu upozorio radnika na obveze iz radnog odnosa i ukazao mu na mogućnost otkaza u slučaju da radnik nastavi sa kršenjem takvih eventualnih povreda koje u pobijanoj Odluci navodi kao opravdane razloge za otkazivanje ugovora o radu, ukoliko su se navedene povrede uopće i dogodile. Stoga je i iz tog razloga pobijana odluka nezakonita. Tužitelj je sukladno opisu radnog mjesta obavljao poslove i radne zadatke osobno, savjesno i stručno u skladu s pravilima struke i uputama nadređenih, te nije zloupotrebljavao niti prekoračivao dana ovlaštenja, te je svrsishodno i razumno koristio i čuvao sredstva rada povjerena mu za obavljanje poslova. lako je točkom IV. izreke pobijane Odluke tuženik oslobodio tužitelja od obavljanja rada do prestanka radnog odnosa, tužitelj uredno i na vrijeme svakodnevno dolazi na posao, evidentira dolazak i odlazak s posla i obavlja povjerene mu radne zadatke zajedno s još jednim radnikom.

2. Konačno preciziranim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 13.12.2024. tužitelj predlaže utvrditi nedopuštenim otkaz ugovora o radu koji je tuženik tužitelju dao odlukom od 2.10.2019., sudski raskinuti ugovor o radu s danom 30. lipnja 2022., uz naknadu štete zbog sudskog raskida radnog odnosa u iznosu od 7.138,32 eura, sve s pripadajućim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev u cijelosti, te ističe kako je pobijana Odluka o otkazu dopuštena i osnovana u cijelosti jer su za donošenje iste postojali opravdani razlozi. Tužitelj je kod tuženika bio zaposlen temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 21.3.1996. na radnom mjestu br. 50 -vozač II. Tuženik je dana 2.10.2019. donio Odluku kojom tužitelju otkazuje Ugovor o radu radi događaja koji se zbio dana 4.9.2019. - utovar i istovar veće količine glomaznog otpada u vozilo za koje nije imao nalog poslodavca. Tuženik je na temelju eksterne prijave i naknadnog uvida u Fleet Management sustav praćenja vozila nedvojbeno utvrdio da je tužitelj dana 4.9.2019. između 13,33 i 14,26 sati na lokaciji Savica I, kućni broj 7 utovario veću količinu glomaznog otpada u vozilo (pretežno drvo) za koji nije posjedovao nalog tuženika te isti otpad istovario na odlagalištu otpada Jakuševec između 14,42 i 14,48 sati. Zbog navedenog događaja, tuženik je izvršio detaljnu analizu tužiteljeva vozila preko Fleet Management sustava od dana 26.8.2019. do 7.9.2019. te utvrdio da je tužitelj čak sedam dana u navedenom periodu prikupljao otpad izvan svog rasporeda. Obzirom je tužitelj svojim neprimjerenim i protupravnim ponašanjem prekršio opću radnu obvezu iz čl.122. st.1. toč.1 Temeljnog kolektivnog ugovora (nastavno: TKU) to je tuženik kao poslodavac opravdano otkazao Ugovor o radu. Ovo pogotovo iz razloga što je čl.123. st.2. al.1 i 2 propisano da kršenje radnih obveza predstavlja otkazni razlog ugovora o radu (otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), a poglavito u slučajevima nedopuštenog ponašanja radnika ili kršenja radne discipline i ako radnik neprimjereno obavlja ili zapostavlja svoje dužnosti iz ugovora o radu, a što je upravo slučaj kod ovdje tužitelja. U vezi s tim, odredbom čl.115. st.3. Zakona o radu propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). Činjenica da je tužitelj u kratkom periodu počinio niz istovrsnih povreda iz čega je razvidna njegova ustrajnost u počinjenju teških povreda obveza iz radnog odnosa predstavlja dovoljno opravdan razlog za donošenje pobijane Odluke. Stoga, tuženik je smatrao kako je tužitelj upravo svojim postupanjem učinio tešku povredu radne obveze radi koje nastavak radnog odnosa više nije bio moguć što je za posljedicu imalo donošenje pobijane Odluke. Donoseći navedenu Odluku tuženik je postupao sukladno odredbama TKU-a i Zakona o radu, stoga su neosnovani navodi tužitelja da mu nije omogućeno pravo na iznošenje obrane ili da se tuženik nije savjetovao sa sindikatima. Tuženik je po zaprimljenoj prijavi pozvao tužitelja da se očituje o navodima koji iz nje proizlaze. Da je tome tako potvrđuje i sam tužitelj u tužbi pa su nejasni navodi da tužitelju nije omogućeno iznošenje obrane. Tuženik ističe kako sam sadržaj obrane tužitelja nije od utjecaja na činjenicu da je tužitelju nedvojbeno bilo omogućeno iznošenje obrane slijedom čega je razvidno kako je tuženik ispunio svoju zakonsku obvezu sukladno odredbi čl.119. st.2. ZR-a. Također, tuženik je prije donošenja pobijane Odluke sukladno odredbi čl.167. TKU - a proveo postupak savjetovanja sa sindikatima koji djeluju kod njega. Odredbom čl.167. TKU- a propisano je da prije donošenja odluke važne za položaj radnika direktor trgovačkog društva mora se savjetovati sa sindikalnim povjerenikom ili drugim ovlaštenim predstavnikom Sindikata o namjeravanoj odluci i mora mu, pravodobno dostaviti sve odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj radnika, a između ostalog i odluke o otkazu,Prema tome, tuženik je bio u obvezi prethodno se samo savjetovati sa sindikatima glede Odluke o otkazu tužitelju, ali nigdje nije propisano da je tuženiku bila potrebna suglasnost sindikata na takvu Odluku. Iz navedenog proizlazi kako tuženik je postupio sasvim zakonito kada je otkazao ugovor tužitelju. Da je tuženik imao opravdan razlog za donošenje Odluke otkazu tužitelju proizlazi i iz činjenice da je tužitelj već ranije radeći kod tuženika u nekoliko navrata dobio opomene i upozorenja o obvezama iz radnog odnosa. Naime, tužitelju je još 1991. godine prvi put izrečena disciplinska mjera zbog štete nanesene tuženiku dok je 1995. godine tužitelju izrečena javna opomena radi nanošenja ozljede kolegici na radnom mjestu. Nadalje tuženik je dana 21.5.2013. donio upozorenje na obveze iz radnog odnosa tužitelju obzirom je isti svojim nesavjesnim postupanjem prouzročio materijalnu štetu vozilu kojim je upravljao odnosno tuženiku, dok je tuženik dana 23.1.2014. tužitelju izrekao upozorenje na obveze iz radnog odnosa zbog postojanja osnovane sumnje da je isti za vrijeme obavljanja svojih radnih zadataka krao gorivo čime je nanio materijalnu štetu tuženiku. Iz navedenog razvidno je kako je tuženik već u nekoliko navrata upozorio tužitelja da je dužan poslove i radne zadatke obavljati osobno, savjesno i u skladu s pravilima struke i obvezujućim propisima kao i da se takve povrede radnih obveza više ne ponavljaju. Unatoč tome što gore navedene opomene i upozorenja predstavljaju sami po sebe već dovoljan i opravdan razlog za otkazivanje ugovora o radu tužitelju, tuženik je tužitelja i dalje zadržao na radnom mjestu. No kako je tužitelj ponovno svojom krivnjom nanio štetu tuženiku (iako se ne radi o istovrsnim povredama radnih obveza) to je tuženik postupio sasvim opravdano i pravilno kada je tužitelju otkazao ugovor. Konačno, tuženik ističe kako to što je tužitelj sankcioniran za neke od navedenih događaja još pred dvadesetak godina ne mijenja činjenicu da je očigledno kako je tužitelj problematičan radnik, a slijedom čega se donošenje pob ijane Odluke ukazuje opravdanom. Obzirom na navedeno, pobijana Odluka ukazuje se dopuštenom i zakonitom u cijelosti. Radi svega naprijed navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u Odluku o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika od 2.10.2019., Zahtjev za zaštitu prava od 11.10.2019., Prijavu protiv vozača ĆĆ od 5.9.2019., Prijavu za pokretanjem disciplinskog postupka protiv tužitelja od 18.9.2019., putne radne listove, prateće listove za otpad, pregled karte, izvještaj o zaustavljanjima, Očitovanje Sindikata na prijedlog odluke o otkazu od dana 1.10.2019., Odluku o izricanju disciplinske mjere od 13.2.1991., Odluku o disciplinskoj odgovornosti od 10.1.1995., Upozorenje na obveze iz radnog odnosa od 21.5.2013., Upozorenje na obveze iz radnog odnosa od 23.1.2014., izvršen je uvid u Pravilnik o radu iz studenoga 2016., presliku putnog radnog lista od 4.9.2019., grafički prikaz zaustavljanja, presliku izvještaja povijesti kretanja, kartu povijest kretanja, dokumentaciju, saslušani su svjedoci LĆ, VĆ, PĆF, IĆ, saslušan je tužitelj, saslušani su svjedoci EĆ, OĆ, izvršen je uvid u rješenje HZMO od 23.8.2022., izvršen je uvid u isplatne liste, sudsku praksu, Kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. iz prosinca 2019., dopunski su saslušani svjedoci OĆ, VĆ, EĆ, te tužitelj, dok su stranke na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena izričito navele kako nemaju daljnjih dokaznih prijedloga.

5. Odlukom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-359/2025 od 9.9.2025. ukinuta je presuda od 17.3.2025., te je predmet vraćen na ponovno suđenje. Pritom je drugostupanjski sud u svojoj oduci naveo da iz sadržaja odluke o otkazu proizlazi da je tužitelju otkazan ugovor o radu iz razloga što je u dopisu Službe vozila i strojeva od 5. rujna 2019. navedeno kako je na temelju eksterne prijave i naknadnog uvida u Fleet Management sustav praćenja vozila utvrđeno počinjenje djela ilegalnog rada od strane tužitelja, koji je upravljao vozilom podružnice G-429, ZG1015PN, MB1824, dana 4. rujna 2019., da se dalje u prijavi navodi da je toga dana između 13,30 i 14,26 na lokaciji Savica I, kućni broj 7, kod igrališta NK Savica, vozač uočen da je utovarivao veću količinu glomaznog otpada u vozilo (pretežno drvo), a za koji nije posjedovao nalog nadređenih, da je isti otpad istovarivao na odlagalištu otpada Jakuševec između 14,42 i 14,48 sati, da se radnik očitovao na način da on radi na tom terenu jer se po uputi poslovođe ne smije ništa ostaviti smeća, da su mu i do sada izricane disciplinske mjere te da su u vezi te prijave od Odjela unutarnje kontrole prometa i tehničke dokumentacije zatraženi podaci o radu tužitelja od 1. kolovoza 2019. te je navedeni Odjel naveo da je od 13 dana koliko se radilo u periodu istraživanja tužitelj 7 dana prikupljao otpad izvan svog rasporeda. Prvostupanjski sud je u bitnome utvrdio da iz iskaza tužitelja i terenskog poslovođe OĆ proizlazi da je tužitelj uistinu utovarivao miješani otpad dana 4. rujna 2019. na adresi koja se navodi u pobijanoj Odluci o otkazu, no da je na navedenu lokaciju upućen temeljem usmenog naloga terenskog poslovođe, a da je i inače bilo uobičajeno da se otpad pokupi od dana prije najčešće na kraju radnog vremena ili čak i iza toga, te da je svjedok IĆ, voditelj odjela kod tuženika, svjedok predložen po tuženiku, potvrdio da je postojala mogućnost da terenski poslovođa vozaču daje usmeni nalog mimo onoga što je u putnom radnom listu ukoliko bi u jednom danu neka lokacija ostala neočišćena pa da bi onda poslovođa dao vozaču nalog usmeno da to obavi idućeg radnog dana, neovisno o rasporedu tog radnog dana za određenu lokaciji. Međutim, s obzirom da iz odluke o otkazu proizlazi da se tužitelju stavlja na teret da je odvozio glomazni teret (pretežno drvo), a ne miješani, te da je tužitelj 7 dana vozio smeće bez naloga, kako to tuženik ističe u odgovoru na tužbu i tijekom postupka, o čemu prvostupanjska presuda nema nikakvih razloga, osnovani su žalbeni navodi tuženika da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno te da je prvostupanjski sud na tako nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio i materijalno pravo. Stoga je predmet vraćen na ponovno suđenje, uz napomenu da sud utvrdi činjenice odlučne za rješenje predmetnog spora na koje mu je ukazano, te donesen novu odluku o tužbenom zahtjevu.

6. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, u smislu čl.8. ZPP-a, sud je i u ponovljenom postupku utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti, kao u izreci presude.

7. Sud je dopustio preinaku tužbe tužitelja, obzirom se prema čl.125. st.3 Zakona o radu, zahtjev za sudski raskid može podnijeti sve do zaključenja glavne rasprave, a isto je ocijenjeno i svrsishodnim za rješenje spora u smislu čl.190. st.3. ZPP-a.

8. Među strankama nije sporno da je protiv Odluke o otkazu od 2.10.2019. tužitelj podnio zahtjev za zaštitu prava koji je tuženik zaprimio 11.10.2019., te da se na isti tuženik nije očitovao. Kako je tužba sudu podnesena dana 6.11.2019., to je tužitelj sudsku zaštitu zatražio u rokovima iz čl.133. Zakona o radu.

9. Iz očitovanja Sindikata Čistoće Zagreb od dana 1.10.2019. (list 30 spisa) vidljivo je da je tuženik prije otkazivanja tužitelju proveo postupak savjetovanja u smislu čl.150. i 153. ZR, odnosno da je istome tuženik dostavio prijedlog namjeravane odluke o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem, te da se s istim Sindikat nije suglasio, navodeći kako u slučaju da se ne pokupi sav otpad, da se ekipe ponovno šalju na spornu lokaciju da isti otpad pokupe i propisno istovare.

10. Među strankama je sporno da li je tuženik imao opravdani razlog za donošenje Odluke o redovitom otkazu temeljem članka 115.st. 1.točka 3. Zakona o radu (dalje: ZR), odnosno da li je ista dopuštena, te da li je posljedično tome, osnovan zahtjev tužitelja za sudski raskid ugovora o radu i naknadu štete zbog sudskog raskida.

11. Prema odredbi čl.115. st.1. točka 3. ZR, poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdan razlog, u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

12. Prema odredbi čl.119. st.1. ZR, prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

13. Također, prema odredbi čl.125. st.1. ZR, ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od najmanje tri, a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća tog radnika, ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

14. Uvidom u Odluku o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od dana 2.10.2019. utvrđeno je da je tužitelju kao vozaču II kod tuženika otkazan ugovor o radu na neodređeno vrijeme, iz razloga što je u dopisu Službe vozila i strojeva od 5.9.2019. navedeno kako je na temelju eksterne prijave i naknadnog uvida u Fleet Management sustav praćenja vozila nedvojbeno utvrđeno počinjenje djela ilegalnog rada od strane tužitelja, koji je upravljao vozilom podružnice G-429, ZG1015PN, MB1824, dana 4.9.2019. Dalje se u prijavi navodi da je toga dana između 13,30 i 14,26 na lokaciji Savica I, kućni broj 7, kod igrališta NK Savica, vozač uočen da je utovarivao veću količinu glomaznog otpada u vozilo (pretežno drvo), a za koji nije posjedovao nalog nadređenih, isti je otpad istovarivao na odlagalištu otpada Jakuševec između 14,42 i 14,48 sati. Dalje se navodi da se radnik očitovao na način da on radi na tom terenu jer se po uputi poslovođe ne smije ništa ostaviti smeća. Dalje se navodi da je radnik počinio osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa, da su mu i do sada izricane disciplinske mjere, te da nastavak radnog odnosa više nije moguć.

15. Uvidom u Upozorenja na obveze iz radnog odnosa od 21.5.2013. i od 23.1.2014. utvrđeno je da je istima tužitelj upozoren da mu, u slučaju nastavka kršenja radnih obveza, može biti otkazan ugovor o radu.

16. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je kod tuženika prije otkaza radio kao vozač na odvozu komunalnog otpada 36 godina, a u vezi konkretnog događaja koji mu se stavlja na teret otkazom iskazao je da je točno da je 4.9.2019. bio na lokacijama koje se navode i to nije bilo navedeno u putnom radnom nalogu. Naime, dan prije 4.9.2019. bio je raspoređen za odvod otpada na Savici, te je toga dana odnosno 3.9.2019. ostalo smeća o čemu je obavijestio svog poslovođu a to je bio OĆ. On mu je tada dao usmeni nalog da sljedeći dan dakle 4.9.2019. pokupe to smeće što je ostalo od prethodnog dana, nije mu rekao da li to treba obaviti prije početka obavljanja redovnog posla po putnom radnom nalogu ili nakon toga, već je rekao da se to obavi kada stignu. To je trebalo pokupiti i to se stalno događalo, bilo je uobičajeno da se tako od prethodnog dana po usmenom nalogu utovari otpad i da se isti odvozi, ovo nije bila nikakva iznimna situacija. Možda je čak i zabilježio na putnom radnom nalogu da mora najprije odvesti smeće sa Savice dana 4.9.2019. ne sjeća se. Napomenuo je da je toga dana 4.9.2019. osim na Savici morao pokupiti smeće i na Borovju koje je ostalo od dana prije, to je po nalogu poslovođe moralo biti napravljeno, on je to njima rekao usmeno, a sve je to obavljao nakon što je obavio redovne poslove koji su mu bili određeni za taj dan pa je moguće da je bilo i nešto nakon radnog vremena. Radno vrijeme bilo je do 14 sati, a treba vremena da se dođe do odlagališta na Jakuševcu, tako da je moguće da je to bilo iza 14 sati. Inače ako su ostali sat vremena dulje na poslu to se nije smjelo prijaviti kao prekovremeni sati nego samo ako se ostalo više od sat vremena. Toga dana odvozio se miješani komunalni otpad. Svaki kamion ima sustav za praćenje vozila da li je on ispravan to ne zna, on je većinom vozio isti kamion, taj kamion s kojim je vozio 4.9.2019. vozio je već i prije jer ga je dužio a postojala je mogućnost da netko drugi zaduži taj isti kamion nakon završetka jutarnje smjene. Mogao ga je zadužiti čak i u trećoj smjeni odnosno noćnoj, to nije bilo neuobičajeno. Na poseban upit da li se znalo događati da vozač ide na neku drugu lokaciju osim one koja je navedena u putnom radnom nalogu i da isti bude praćen putem uređaja za praćenje navodi kako se to znalo događati jer su bili praćeni s tim da je uvijek išao u takvim situacijama po nalogu poslovođe samovoljno nije smio ići niti je išao na neku drugu lokaciju. Toga dana odvozio je kućni otpad, u takav kamion oni uopće ne smiju ubaciti glomazni otpad. 1991. i 1995. navodi da je dobio opomene. Na daljnji upit kada se tužitelju predočava putni radni list na strani 114 do 115 spisa je li on isti popunio tužitelj navodi kako on popunjava taj list ali potpis nije njegov već je to potpis terenskog poslovođe trebao bi biti potpis OĆ.

17. Svjedok OĆ iskazao je da kod tuženika radi od 21.1.2019., poznato mu je da je tužitelj dobio otkaz i u to vrijeme on je tužitelju bio poslovođa. Tužitelj je bio vozač i zna da je dobio otkaz zato što je skupljao miješani komunalni otpad dan nakon što mu je taj otpad ostao na prethodnoj lokaciji. Naime, učestala je bila praksa i uobičajeno postupanje kod tuženika da se po nalogu poslovođe mora pokupiti drugi dan smeće ako bi ostalo od prethodnog dana, ovo nije bila nikakva iznimna situacija. U konkretnom slučaju on je kao poslovođa tužitelju naložio odnosno dao mu je usmeni nalog da toga dana mora pokupiti otpad na lokaciji na Savici gdje mu je ostao od prethodnog dana, pa je on po tom nalogu morao i postupiti. Također je bi lo uobičajeno da se taj otpad pokupi od dana prije najčešće na kraju radnog vremena ili čak i iza toga, jer radno vrijeme ovisilo je o tome koliko je bilo posla za obaviti toga dana, inače je bilo do 13,30 jutarnja smjena ali u slučaju potrebe trajalo je i duže. Takvo postupanje učestalo je i dan danas kod tuženika odnosno da se idući dan po usmenom nalogu nadređenog skuplja otpad o prethodnog dana. Inače je postojao raspored gdje je konkretno tužitelj kao i ostali vozači imao određeno u kojem dijelu grada mora kojeg dana skupiti otpad, pa iako je on toga dana dok je zatečen da skuplja otpad na Savici bio raspoređen u drugi dio grada, on je morao svejedno po usmenom nalogu skupiti otpad i na području Savice od prethodnog dana, iako mu to nije pisalo u rasporedu za taj dan već za prethodni. Tako su radili i drugi vozači. Na poseban upit da li ga je prije otkazivanja tužitelju netko od nadređenih od strane tuženika pitao u svezi ovih povreda zbog kojih je tužitelj dobio otkaz ili tražio pojašnjenje obzirom je on bio neposredno nadređen tužitelju, navodi kako ga nitko nije ništa pitao niti zvao prije nego je tužitelj dobio otkaz. Na daljnji upit je li aktima tuženika bilo omogućeno ovakvo usmeno davanje naloga radnicima navodi kako ne zna, ali je takvo postupanje bilo uobičajeno i tako se radi i danas. Na daljnji upit navodi kako je kod šefova smjena u internoj tablici se pisalo ako je negdje ostalo nepokupljenog otpada od prethodnog dana, a onda dok bi se taj otpad pokupio sljedeći dan stavila bi se kvačica da je taj dio riješen i otpad odnesen.

18. Svjedok EĆ iskazao je da je u Zagrebačkom holdingu zaposlen 27 godina i poznaje tužitelja, ali mu nije bio nadređeni, on je bio terenski poslovođa odvoza kućnog otpad, te je poslove radio 2019. u vrijeme otkaza tužitelju. Nadređeni tužitelju bio je OĆ, on je također bio terenski poslovođa, on je bio neposredno nadređen tužitelju. Zna da je tužitelj dobio otkaz zbog odvoza otpada ali detalje ne zna. Kao terenski poslovođa može reći da je postojala mogućnost i da je bilo uobičajeno da ako neki vozač odvoza komunalnog otpada ne bi toga dana kada je trebao po putnom radnom nalogu odvesti otpad isto stigao toga dana, on je to onda po usmenom nalogu poslovođe morao učiniti sutradan, tako se uobičajeno radilo. Nalog se davao od strane poslovođe vozaču odvoza otpada usmeno, te je on trebao sljedeći radni dan ovisno o rasporedu kakav je imao izvršiti odvoz otpada koji mu je ostao od prethodnog dana, to je mogao i prije početka odvoza otpada po rasporedu za taj dan, ili nakon što je izvršio odvoz po rasporedu za taj dan, ovisno o tome kako mu je odgovaralo zbog lokacije. Inače postoji putni radni nalog koji ispisuje vozač, neki vozači su upisivali sve ulice u kvartu a neki samo one osnovne, uglavnom to što je vozač slijedeći radni dan obavljao poslove odvoza otpada po usmenom nalogu poslovođe nije se trebalo vidjeti u radnom nalogu. Na kraju je taj radni nalog potpisivao poslovođa na kraju radnog dana. Danas kada svi imaju pametne telefone odnosno od ove godine vozači imaju običaj slikati kontejner dok je pun a potom dok je prazan i to im dostaviti, no tako se nije radilo u vrijeme 2019. dok je tužitelj dobio otkaz to je praksa tek negdje od ove godine. Nema saznanja o tome kakav je tužitelj bio radnik, bio je dobar vozač. Na poseban upit da li je kod tuženika propisana kakva procedura nadzora radnika navodi kako terenski poslovođe imaju mogućnost provjeravati rad ekipa odnosno vozača po terenu, svaki poslovođa ima oko 6 do 8 kamiona, te prema vlastitoj procjeni može otići provjeriti bilo kojeg vozača na određenoj lokaciji, da li radi po propisima, primjenjuje li propisana zaštitna sredstva i sl., to ovisi o njegovoj procjeni jer on ne stigne uvijek obići baš sve vozače. Na upit da li je bilo moguće da poslovođa da zadatak vozaču da pokupi smeće koje je ostalo od prethodnog dana a da to ne bude navedeno u radnom nalogu te je li to predstavljalo kakav propust vozača, navodi kako je to bilo moguće da to ne bude u radnom nalogu i to nije predstavljalo nikakav propust vozača.

19. Svjedok IĆ iskazao je da je trenutno zaposlen kod tuženika na poslovima voditelja odjela, u vrijeme otkaza tužitelju misli da je bio rukovoditelj službe vozila i strojeva, te kada mu se predočava prijava za pokretanje disciplinskog postupaka protiv tužitelja od 18.9.2019. na listu 21 spisa navodi da je on tu prijavu potpisao. Sjeća se da je tužitelj dobio otkaz zbog ilegalnog rada, on je inače bio vozač i prikupljao je otpad kamionom koji je dužio od tuženika. Sjeća se da je došla neka eksterna prijava te su nadređeni tada zatražili da se provjeri prisutnosti kamiona tužitelja na određenim lokacijama. On je praćen u jednom periodu kao što se to navodi u prijavi te je utvrđeno da je prikupljao otpad izvan svog rasporeda. U konkretnom slučaju korišten je i Sustav za praćenje vozila preko GPS uređaja, ne sjeća se kako se točno zvao, no izvršena je provjera određenih datuma i na određenim lokacijama. Inače postoji putni radni list gdje se upisuju radni zadaci vozača odnosno radi se o internom dokumentu gdje se bilježi kilometraža, lokacija, i na kraju ide ovjera poslovođe. Uz taj putni radni list vozač je dobio mapu s detaljnim popisom ulica gdje mora obaviti prikupljanje, u konkretnom slučaju utvrđeno da je da je tužitelj bio na lokaciji koja nije bila u putnom radnom listu i to van radnog vremena te van lokacije odnosno bio je daleko. Radne zadatke tužitelj je dobivao od službe odvoza miješanog komunalnog otpada, i on je bio zadužen za navedeno vozilo, bilo je oko 300 kamiona i oko 500 vozača, ne sjeća se je li u konkretnom slučaju netko drugi još bio zadužen za taj kamion. Postojala je mogućnost i da netko vozaču daje usmeni nalog, mimo onoga što je u putnom radnom listu, to mu je mogao dati terenski poslovođa, a u konkretnom slučaju ne sjeća se da bi bilo govora o tome da bi tužitelju netko dao nalog da odvozi otpad na navedenoj lokac iji. Drugih detalja se ne sjeća, tužitelj je vozio otpad koliko se sjeća na Jakuševac. Postoji mogućnost da poslovođa da usmeni radni nalog a vozač ga može i ne mora upisati u putni radni list. Na upit da li je bilo situacija da bi u jednom danu neka lokacija ostala neočišćena pa da bi onda poslovođa dao vozaču nalog usmeno da to obavi idućeg radnog dana, neovisno o rasporedu tog radnog dana za određenu lokaciji, navodi da je to bilo moguće po dogovoru poslovođe i vozača. Na daljnji upit navodi kako se ne sjeća da li su u konkretnom slučaju obavljani razgovori s terenskim poslovođama, pretpostavlja da su nadređeni i njih zvali, pri čemu napominje da je svaki poslovođa bio zadužen za oko deset vozača, dok je svaki vozač imao samo jednog poslovođu koji mu je bio nadređen, dakle tužitelj je imao jednog poslovođu ali se ne sjeća tko je to točno bio.

20. Svjedok PĆF iskazao je da trenutno obavlja poslove kod tuženika i to kao voditelj operativnog komunikacijskog odjela, a nema saznanja da je tužitelj dobio otkaz niti je sudjelovao u postupku otkazivanja tužitelju i ne zna koji su otkazni razlozi, nema o tome nikakvih saznanja. On je 2019. bio voditelj unutarnje kontrole prometa, a te godine postao je i rukovoditelj službe za ophodnju. Zna samo da je tužitelj bio vozač. Poznato mu je da inače za svakog vozača postoji raspored i program po kojem je on dužan odvoziti glomazni otpad i za to se izdaje putni list, a postoji mogućnost i da neposredno nadređeni da nalog vozaču za odlaganje otpada, taj nalog može biti usmeni ili pismeni, neposredno nadređeni vozačima su poslovođe, ne zna tko je bio neposredno nadređeni tužitelju. Na poseban upit što se događa s otpadom koji ostane odnosno ako se ne pokupi po predviđenom rasporedu određenog dana, da li se on onda skuplja sljedeći dan ili kada navodi da može istog dana ili sljedećeg dana to je procjena poslovođe uglavnom ovisi o potrebama posla. Na poseban upit kada se svjedoku predočava prijava za pokretanjem disciplinskog postupka protiv tužitelja od 18.9.2019. na listu 21 spisa da li se na istoj nalazi njegov potpis svjedok navodi kako je točno da je tamo njegov potpis ali da su oni takve stvari svakodnevno potpisivali tako da se konkretnog slučaja ne sjeća. Na daljnji upit da li je dopušteno radnicima prikupljati otpad izvan svog rasporeda navodi kako je ukoliko postoji nalog nadređenog, ali ako takvog naloga nema onda nije, takva je procedura. Otpad koji je ostao odnosno nije pokupljen po predviđenom rasporedu određenog dana evidentira se u putnom radnom listu, a znalo se događati da vozači isto ne evidentiraju zbog rutine, to nije bilo ništa neuobičajeno. Oni to upisuju u putnom radnom listu onoga dana kada pokupe otpad ali opet znalo se dogoditi da ni tada ne upišu.

21. Svjedok LĆ iskazao je da kod tuženika radi već 31 godinu, te sam šef smjene na odvozu kućnog otpada, tužitelju nije nikada bio direktno nadređen, već je i 2019. bio nadređen njegovom poslovođi kao šef smjene. Nije sudjelovao u postupku otkazivanja tužitelju, zna da je tužitelj prije otkaza radio kao vozač na odvozu otpada. Tužitelj je kao vozač odvoza otpada imao dnevni program rada po kojem je trebao raditi, iznimno je on mogao dobiti nalog svog nadređenog za neki posao, s tužiteljem inače nije bilo nikakvih problema u pogledu njegovog rada, uvijek je radio korektno. Na daljnji upit da li postoji pravilo da se sav otpad mora odvesti odnosno ono što se ne stigne u jednom danu da se dovrši drugi dan navodi kako je to moguće ali u dogovoru s poslovođom, dakle vozač i poslovođa moraju takvo nešto dogovoriti, vozač ne može samoinicijativno bez dogovora s poslovođom vršiti odvoz otpada, odnosno ne bi trebao.

22. Svjedok VĆ iskazao je da kod tuženika radi 36 godina, od 1.9.2019. prešao je na odjel odvoza glomaznog otpada, a do tog datuma bio je poslovođa tužitelju koji je bio vozač na odvozu kućnog otpada. Dakle, neposredno nadređen tužitelju bio je do kraja osmog mjeseca 2019. Nije sudjelovao u postupku otkazivanja tužitelja i nema saznanja o povredi radne obveze zbog koje je dobio otkaz, on može samo reći da razdoblje prije toga da od strane tužitelja nije bilo povrede radnih obveza. Inače vozači kućnog otpada imaju određen popis ulica koji moraju proći, odnosno imaju radne naloge i svaki treći dan rade iste poslove koji su određeni, tako je bilo dok je on bio poslovođa. Iznimno poslovođa može naložiti vozaču da obavi i neki drugi posao izvan toga, to može biti pismeno a može i usmeno, a uglavnom se to određuje ako potrebna ispomoć na nekim poslovima odvoza otpada. Na poseban upit kakva je procedura u slučaju da od prethodnog dana ostane neobavljen određeni posao, odnosno da se ne odvezi sav kućni otpad, navodi da u takovoj situaciji ako radnik o tome obavijesti poslovođu da je nešto ostalo, poslovođa ga može ponovno poslati da taj posao obavi sljedećeg dana ako postoji mogućnost, to nalaže poslovođa i to se uvijek dogovara ujutro prije drugih poslova, u principu radnik to ne obavlja samoinicijativno.

23. Iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja proizlazi da je tužitelj doista utovarivao otpad dana 4.9.2019. na adresi koja se navodi u pobijanoj Odluci o otkazu, budući isto ne spori niti sam tužitelj, no da je na navedenu lokaciju upućen temeljem usmenog naloga terenskog poslovođe OĆ.

24. Isto jasno proizlazi iz iskaza tužitelja, te svjedoka OĆ, koji je decidirano iskazao da je u konkretnom slučaju on je kao poslovođa tužitelju naložio odnosno dao mu usmeni nalog da toga dana mora pokupiti otpad na lokaciji na Savici gdje mu je ostao od prethodnog dana, pa je on po tom nalogu morao i postupiti.

25. Pritom svi svjedoci, te tužitelj, potvrđuju da je i inače bilo uobičajeno da se otpad pokupi od dana prije najčešće na kraju radnog vremena ili čak i iza toga, te da je takvo postupanje bilo učestalo, kako tada tako i danas kod tuženika. Pritom se postupanje po usmenom nalogu terenskog poslovođe nije nužno trebalo vidjeti u radnom nalogu, pri čemu su tako su radili i ostali vozači kod tuženika. Tako i svjedok IĆ, voditelj odjela kod tuženika, te svjedok predložen po tuženiku, potvrđuje u svom iskazu da je postojala mogućnost i da netko vozaču daje usmeni nalog, mimo onoga što je u putnom radnom listu, to mu je mogao dati terenski poslovođa, kao i da je bilo situacija da bi u jednom danu neka lokacija ostala neočišćena pa da bi onda poslovođa dao vozaču nalog usmeno da to obavi idućeg radnog dana, neovisno o rasporedu tog radnog dana za određenu lokaciji, odnosno da je to bilo moguće po dogovoru poslovođe i vozača.

26. Osim toga, iz iskaza OĆ, poslovođe koji je tužitelju naložio da skupi otpad dana 4.9.2019. na lokaciji Savica, a po čijem je nalogu tužitelj kao vozač bio dužan postupiti, jasno proizlazi da njega osobno prije otkazivanja tužitelju ni tko od nadređenih od strane tuženika nije ništa pitao u svezi ovih povreda zbog kojih je tužitelj dobio otkaz ili tražio pojašnjenje, obzirom je on bio neposredno nadređen tužitelju, što bi bilo za očekivati, obzirom je upravo on tužitelju usmeno naložio postupanje uslijed kojeg je tužitelju otkazan ugovor o radu.

27. Obzirom na uputu drugostupanjskog suda, u ponovljenom postupku dopunski su saslušani svjedoci i tužitelj.

28. Tako iz dopunskog iskaza svjedoka OĆ u bitnome proizlazi:

- da je tužitelj spornoga dana odvozio miješani komunalni otpad, te da se nije radilo o glomaznom otpadu,

- da se u kamion koji je vozio tužitelj glomazni otad nije niti mogao utovariti,

- da se utovar miješanog komunalnog otpada u taj kamion vršio lopatom, metlom, odnosno rukama, dok se glomazni otpad odvozio potpuno drugom vratom kamiona koji ima "grajfer" odnosno ruku koja grabi, te da se samo takvim kamionom mogao odvoziti glomazni otpad,

- da tužitelj nikada nije vozio takav kamion, niti ima saznanja da bi tužitelj ikad odvozio glomazni otpad,

- da su kamioni za miješani komunalni otpad bili "bubnjari", te da su to oni kamioni koji imaju dio koji se vrti i onda se u njega baca otpad, te da je takav kamion vozio tužitelj,

- da se otpad odvozio temeljem usmenog naloga, odnosno ako se ne bi pokupio otpad primjerice u utorak morali su tada po usmenom nalogu idući dan ujutro ili taj isti dan popodne ostati da se taj otpad pokupi, jer nije smjelo ostati ništa, te da se radi o miješanom komunalnom otpadu,

- da se radnik nije mogao naći na nekoj lokaciji a da prije toga nije dobio ni usmeni nalog,

- da je bio neposredno nadređen tužitelju, te davao usmene naloge, no da ga prije otkazivanja tužitelju nitko nije pozvao na bilo kakvo očitovanje,

- da nema saznanja da bi tužitelj u kolovozu ili rujnu 2019. postupao protivno njegovim usmenim ili pisanim nalozima,

- da se glomazni otpad odvozio temeljem zahtjeva građana,

- da je vozač koji bi odvozio miješani komunalni otpad, ako bi zatekao manju količinu glomaznog otpada pored kontejnera npr. daščice i sl. trebao isti pokupiti i utovariti u taj kamion, a to nije bio dužan ako bi se radilo npr. o tri kubika glomaznog otpada (npr. ormar, krevet i sl).

29. Iz dopunskog iskaza svjedoka EĆ u bitnome proizlazi:

- da je tužitelj radio u službi koja odvozi miješani komunalni otpad,a da je postojala i druga služba za glomazni otpad,

- da se miješani komunalni otpad odvozio kamionom tzv. "bubnjarom", koji ima automat za podizanje kanti i kontejnera koji se istovari u taj bubanj koji se vrti, te da je tužitelj vozio takav kamion,

- da je za glomazni otpad postojao kamion tzv. "grajfer", on je imao podiznu ruku kojom bi podizao glomazni otad,

- da su glomazni otpad npr. ormari, stolovi, madraci, te da se takav glomazni otpad nije mogao odvoziti u tzv. "bubnjaru" koji je vozio tužitelj, jer bi se takav kamion oštetio,

- da "bubnjar" imao utovarni dio od nekih metar što je predviđeno za utovar kontejnera kroz koji dio pada smeće koje se istrese iz kontejnera, a ako bi se u taj dio pokušao ugurati primjerice ormar od tri metra, to ne bi bilo moguće jer bi tada došlo do oštećenja odnosno zahvatilo bi ormar koji bi mogao izazvati opasnost za prolaznike, te da takav otpad nije bilo moguće odvoziti u takvom kamionu,

- da se otpad odvozio i tada i danas temeljem usmenog naloga nadređenog, te da se trebalo raditi o usmenom nalogu nadređenog ako bi radnik pet, šest dana zaredom bio zatečen izvan lokacije na koju bi bio upućen pisanom nalogom,

- da je kontrolu vozača vršio poslovođa, konkretno za tužitelja da je to bio OĆ,

- da drvo spada u glomazni otpad, ali ako se radi o npr. nekoj daščici koju ljudi bace onda se to pokupi i odveze s miješanim komunalnim otpadom.

30. Iz dopunskog iskaza svjedoka VĆ u bitnome proizlazi:

- da je u jednom periodu bio poslovođa, odnosno nadređeni tužitelju,

- da se miješani komunalni otpad, z što je bio zadužen tužitelj, odvozio u kamionu koji je imao automat za podizanje kanti i kontejnera, a da se glomazni otpad odvozio u kamionu tzv. "grajferu", koji je imao ruku, odnosno podizač za glomazni otpad,

- da kamionom za miješani komunalni otpad koji je vozio tužitelj nije bilo moguće odvoziti glomazni otpad, iz razloga što taj glomazni otpad ne bi stao u otvor kamiona za miješani komunalni otpad, taj otvor je širine oko metar, metar i dvadeset, dok u glomazni otpad spadaju primjerice kreveti, ormari i sl., pa to i nije bilo moguće staviti u taj otvor,

- da ako se radilo o nekom sitnom glomaznom otpadu npr. kanti, dasci koja bi bila odbačena u kontejner, onda bi se on odvozio tim kamionom za miješani otpad,

- da nije trebao postojati pisani nalog nadređenog za odvoz otpada, moglo se odvoziti i temeljem usmenog naloga,

- da je on prešao na odjel glomaznog otpada i da najbolje zato zna da nije lako moguće ugurati takav glomazni otpad u kamion za miješani otpad,

- da se glomazni otpad odvozio temeljem zahtjeva građana,

- da su radnici ako bi zatekli kraj kontejnera npr. daščicu ili kašetu i sl., morali to pokupiti i odvesti zajedno s miješanim otpadom.

31. Iz dopunskog iskaza tužitelja kao stranke proizlazi:

- da je on dana 4.9.2019. za koji ga se tereti u odluci o otkazu, vozio specijalno vozio tuženika za miješani komunalni otpad, te da se u to vozilo nije mogao utovariti glomazni otpad jer za njega postoji posebna vrsta vozila kod tuženika,

- da ako bi pored kontejnera bila kakva daščica, kašeta i sl., da su to bili dužni pokupiti bez obzira što je to drvo, te da se tada to odvozio s miješanim komunalnim otpadom,

- da niti prije dana 4.9.2019. on nije bez naloga nadređenog odnosno poslovođe skupljao otpad izvan rasporeda, za sve je uvijek postojao nalog poslovođe, nekad pisani a nekad usmeni,

- da je kamion koji je on vozio bio isključivo za miješani komunalni otpad, on ima bubanj i automat kojim se podižu kante i kontejneri, njegov otvor predviđen je za kontejner iz kojeg se istrese smeće u bubanj, taj otvor je negdje oko metar, metar i dvadeset, tako da u njega ni u kojem slučaju ne može stati glomazni otpad kao što je npr. ormar, krevet i sl.

- da nikada od kada je radio kod tuženika, a to je 35 godina, nije ništa radio bez naloga nadređenih, to nije bio ni moguće jer su ih svuda pratili GPS-om, glomazni otpad nije bilo ni moguće dovesti na Jakuševec jer bi odmah netko bio vraćen, te zašto bi on riskirao nakon toliko godina rada kod tuženika,

- da mu je u spornom periodu poslovođa bio OĆ, te da je dana 4.9.2019. kao i u prethodne dane koji se navode u odluci o otkazu bio isključivo po nalogu poslovođe na lokacijama izvan svog rasporeda, nikada nije sam otišao na neku lokaciju, sve je bilo temeljem naloga poslovođe.

32. Dakle, osim što je temeljem provedenih dokaza utvrđeno da je tužitelj spornoga dana 4.9.2019., pa i u prethodne dana koji se navode u odluci o otkazu, postupao isključivo temeljem naloga poslovođe, i to usmenog, a ne samoinicijativno, iz iskaza svjedoka koji su dopunski saslušani u postupku, kao i tužitelja, jasno proizlazi da tužitelj kamionom za koji je bio zadužen uopće i nije mogao odvoziti glomazni otpad (pretežno drvo), a za što se istoga tereti u pobijanoj odluci.

33. Naime, iz iskaza svih saslušanih svjedoka, te tužitelja, čiji su iskazi sug lasni i koje sud stoga prihvaća kao istinite i uvjerljive, jasno proizlazi da je tužitelj kod tuženika bio zadužen za odvoz miješanog komunalnog otpada, te da je za isto bio zaduženom kamionom - tzv. "bubnjarem", koji je imao automat za podizanje kanti i kontejnera, te da se tim kamionom za miješani komunalni otpad koji je vozio tužitelj nije bilo moguće odvoziti glomazni otpad, iz razloga što taj glomazni otpad ne bi stao u otvor kamiona za miješani komunalni otpad. Taj otvor je širine oko metar, metar i dvadeset, dok u glomazni otpad spadaju primjerice kreveti, ormari i sl., pa to i nije bilo moguće staviti u taj otvor kamiona. Isto su potvrdili svi saslušani svjedoci, te tužitelj. Pritom je svjedok VĆ,prijašnji poslovođa tužitelja, jasno naveo da je on prešao na odjel glomaznog otpada kod tuženika, te da najbolje zato zna da nije lako moguće ugurati takav glomazni otpad u kamion za miješani otpad, a kakav je kamion vozio tužitelj. Iako se drvo smatra glomaznim otpadom (kreveti, stolice i sl.), to što je tužitelj ili netko drugi u kamionu za miješani otpad možda prevozio manji otpad (daščice, kašete od voća i sl.) ne znači da je samoinicijativno odvozio glomazni otpad,već upravo suprotno, isti je to bio dužan učiniti, budući su i tužitelj, kao i svi dopunski saslušani svjedoci odnosno VĆ, EĆ, te OĆ jasno i suglasno potvrdili da ako bi vozač koji bi odvozio miješani komunalni otpad, zatekao manju količinu glomaznog otpada pored kontejnera npr. daščice, kašete i sl. , isti bi trebao pokupiti i utovariti u taj kamion.

34. Prema tome, tužitelj je u sporne dane radio po nalogu nadređenih, nije postupao samoinicijativno, nije prevozio ni veću količinu glomaznog otpada (pretežno drvo), kako se to neosnovano navodi u Odluci o otkazu, obzirom, osim što nije bilo ni fizički moguće kamionom kojim je on upravljao, zbog veličine otvora i namjene tog kamiona "bubnjara", tuženik nije dokazao da bi upravo glomazni otpad, i to bez naloga, tužitelj utovarivao u vozilo i potom istovarivao na odlagalištu Jakuševec.

35. Dakle, budući tuženik nije dokazao da bi tužitelj počinio povrede koje mu se odlukom o otkazu stavljaju na teret, odnosno da bi na lokaciji Savica skupljao i odvozio upravo glomazni otpad dana 4.9.2019., te u ostale dane koji se u pobijanoj odluci navode, i da bi to radio bez naloga nadređenih, obzirom je u postupku utvrđeno upravo suprotno - da je tužitelj takav usmeni nalog nadređenog imao, te da uopće i nije prevozio glomazni otpad u svom vozilu, to je pobijana odluka tuženika nedopuštena, sukladno čl.115. st.1. točka 3. ZR, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

36. Obzirom je otkaz poslodavca tužitelju utvrđen nedopuštenim, a tužitelju nije prihvatljivo nastaviti radni odnos od tuženika, to su ispunjeni uvjeti iz čl.125. st.1. ZR za sudski raskid ugovora o radu, i to s danom 30. lipnja 2022 , obzirom je tužitelju, prema rješenju HZMO od 23.8.2022. (list 169 spisa), s danom 1.7.2022. priznato pravo na starosnu mirovinu.

37. Nadalje tužitelj je zatražio i naknadu štete s osnova sudskog rask ida ugovora o radu u smislu čl.125. st.1. ZR, u iznosu od 7.138,32 eura (što predstavlja iznos od šest plaće tužitelja, a koji matematički izračun tuženik nije osporavao (list 247 spisa). Prilikom odlučivanja o zahtjevu tužitelja za sudskim raskidom ugovora o radu, te naknadom štete, sud je cijenio okolnosti propisane čl.125. st.1. ZR, pa je tako utvrdio da je tužitelj kod tuženika radio temeljem ugovora o radu iz 1996.godine, te da se radi o starijem radniku, rođenom 1961. godine, pri čemu je sud imao u vidu i da je tužitelju izrečena najteža mjera, odnosno prestanak radnog odnosa, i to za okolnosti koje nisu na pouzdan način u vrijeme otkazivanja bile ni utvrđene, obzirom je u ovom postupku utvrđeno da tužitelj spornoga dana nije postupao samoinicijativno, već po nalogu nadređenog, po čijem je nalogu kao radnik bio dužan postupati, te da uopće i nije prevozio kamionom glomazni otpad, za što ga se tereti pobijanom odlukom. Stoga je tužitelju dosuđen zatraženi iznos naknade štete, u smislu čl.125. st.1. ZR, s kamatama od presuđenja do isplate.

38. Stoga je tužbeni zahtjev tužitelja utvrđen osnovanim u cijelosti, pa je odlučeno kao pod točkom II. do III. izreke presude.

39. Odluka o zakonskim zateznim kamatama temelji se na čl. 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15).

40. Tuženiku nije priznat parnični trošak, sukladno čl.154. st.1. ZPP-a, obzirom je isti u cijelosti izgubio parnicu.

U Zagrebu 6. svibnja 2026.

Sudac:

Lidija Repar Habulinec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika