Poslovni broj P-535/2024-32

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rjieka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu mr.sc. Ani Zaborac u pravnoj stvari tužitelj ice VZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku IZ, protiv tuženika Grad Bakar, OIB 31708325678, Bakar, Primorje 39, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene javne glavne rasprave u prisutnosti tužiteljice i punomoćnika stranaka, javno objavivši dana 6. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica VZ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci upisana kao kč. br. [katastarska čestica], u naravi oranica, površine 268 hvati, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u cijelosti, slijedom čega je nakon pravomoćnosti ove presude ovlaštena ishoditi upis stečenog prava vlasništva na svoje ime sa imena tuženika, što je tuženik dužan trpjeti.

II Nalaže se tuženiku da plati tužiteljici troškove postupka u iznosu d 106,18 eur (stošesteuraiosamnaestcenti) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasnik upisan tuženik u cijelosti. Tuženik da je pravo vlasništva navedene nekretnine stekao ovosudnom presudom zbog ogluhe posl. br. P-5209/2007. Tužitelj da je svoje pravo vlasništva na svojoj djedovini stekao temeljem ovosudne presude posl. br. P-1110/2007. Međutim, iako je tužitelj podnio tužbu prije ovdje tuženika isti da zbog propusta da izvrši zabilježbu spora nije uspio temeljem predmetne presude upisati svoje pravo vlasništva.

U postupku kojeg je vodio tuženik da nije proveden niti jedan dokaz, tužba da je podnesena 17. prosinca 2007., a presuda da je donijeta izvan ročišta 24. siječnja 2008.

U postupku kojeg je vodio tužitelj da je proveden temeljit i obuhvatan višegodišnji postupak, a u odnosu na prethodno upisanog vlasnika VZO da je od strane Centra utvrđeno kako se radi o odsutnoj osobi nepoznata boravišta te je istom postavljen skrbnik za poseban slučaj.

Uvidom u sudsku odluku temeljem koje je izvršen upis prava vlasništva na ime tuženika da je razvidno kako ovdje tuženik navodi da prijepor predstavlja dio nogometnog igrališta sa pripadajućim objektima koja tvrdnja da nije istinita, niti je od suda utvrđena identifikacija nekretnine na licu mjesta uz prisustvo vještaka. Osim toga tuženik da je kao tužitelj u postupku posl. br. P -5209/2007 kao nasljednike NZ samovoljno označio osobe koje su se oglušile zbog čega je donijeta presuda na temelju ogluhe na temelju koje je tuženik upisao pravo vlasništva.

Tužiteljica ističe da se prijepor nalazi izvan obuhvatnog pojasa nogometnog igrališta sa pripadajućim objektima, a međa da je stari betonski zid koji omeđuje nogometno igralište i kojeg je izgradio tuženik.

Ukazuje tužiteljica i na ovosudnu presudu posl. br. P-3208/2009 od 12. srpnja 2013. kojom je u odnosu na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], utvrđeno povlačenje tužbe, a iz obrazloženja odluke da proizlazi da je tužba u odnosu na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] povučena nakon što je proveden dokaz mjerničkim vještačenjem kojim je utvrđeno da se na toj nekretnini ne nalazi nogometno igralište.

Ukazuje nadalje na kopiju katastarskog plana i položaj utužene čestice te okolnih čestica kč. br. [katastarska čestica]. Ističe da je nogometno igralište u odnosu na prijepor omeđeno starim betonskim zidom koje je izgradio tuženik, a ne tužitelj ica, u vrijeme izgradnje nogometnog igrališta sa pripadajućim objektima pedesetih godina prošlog stoljeća.

Tužiteljica da je samostalni posjednik navedene nekretnine više od 70 godina što da je razvidno iz povijesnog posjedovnog stanja gdje je od revizije katastarskog operata 1953. upisan HZ, pok. V, svekar tužitelj ice te kako je njezin posjed istinit i pošten u namjeri da uskladi zemljišnoknjižno ni faktično stanje tužiteljica predlaže donošenje presude kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu (list 42 spisa) tuženik navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu osporavajući navode iz tužbe i pravnu osnovanost iste u cijelosti. Grad Bakar da je tijekom 2007. godine započeo s imovinsko-pravnim rješavanjem vlasništva sportskog kompleksa nogometnog igrališta na [adresa]. Između niza nekretnina koje su u obuhvatu igrališta da je i predmetna nekretnina koju je Grad Bakar stekao u vlasništvo upisom u zemljišne knjige na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Rijeci pod posl.br. P-5209/07 od 24. siječnja 2007. godine, u postupku označenih tuženika ZZ iz [adresa] i LZ iz [adresa], oboje pravnih sljednika upisanog vlasnika u zemljišnim knjigama, pokojnog IZO, [adresa]. Imenovani da su nasljednici pokojnog DZ koji je bio sin NZ i njegov nasljednik utvrđen rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci pod posl.br. O-738/73 od 20. srpnja 1973. godine. Slijedom navedenog, Grad Bakar da je stekao pravo vlasništva zakonito na temelju valjane javne isprave.

3. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku postupka proveo dokaz uvidom u dokumentaciju u spisu i to ovosudne Presude posl.br.P- 1110/07 od 28. svibnja 2008., P-5209/07 od 24. siječnja 2008. i P-3208/2009 od 19. srpnja 2013., zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvadak iz katastra zemljišta, posjedovni list 101 k. o. [katastarska općina], povijest promjena za utuženu kč.br., izvod iz katastarskog plana, Rješenje o nasljeđivanju ovoga suda posl.br.O-18/73 od 20. srpnja 1973., dopis tužiteljice tuženiku od 28. svibnja 2009., Zaključak R 456/37/6, kupoprodajni ugovor od 20. rujna 1912., izvršeno je uvid u ovosudne spise posl.br.P- 1110/2007, P-3208/2009 i P-5209/2007, proveden je dokaz očevidom na licu mjesta i vještačenjem po vještaku geodetske struke dipl. ing. Milki Kosanović, te je saslušana tužiteljica i svjedoci AZ i ŠZ.

4. Uvidom u ovosudnu Presudu zbog ogluhe od 24. siječnja 2008. posl.br.P- 5209/2007 (list 10-11 spisa) proizlazi da je ista donijeta u pravnoj stvari tužitelja Grada Bakra protiv tuženika 1- ZZ i 2- ĐZ, radi utvrđenja prava vlasništva. Presudom je utvrđeno da je tužitelj vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Presuda je postala pravomoćna 18. svibnja 2008.

5. Uvidom u ovosudnu Presudu i Presudu zbog ogluhe od 28. svibnja 2008. posl. br. P-1110/2007 (list 4-9 spisa) proizlazi da je ista donijeta u pravnoj stvari 1-tužiteljice VZ i 2-tužitelja IZ protiv tuženika 1- NZ i dr., radi utvrđenja prava vlasništva. Presudom je, između ostaloga , utvrđeno da je 1- tužiteljica vlasnica nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Presuda je postala pravomoćna 7. srpnja 2008.

6. Uvidom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 24-27 spisa) proizlazi da je tuženik upisan kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] i to na temelju ovosudne pravomoćne Presude posl. br. P- 5209/07 od 24. siječnja 2008. sa imena KZ.

7. Uvidom u Izvadak iz katastra zemljišta posjedovni list broj 101 k. o. [katastarska općina] (list 28- 29 spisa) proizlazi da je kao posjednik kč. br. [katastarska čestica] upisan HZ pok. V, [adresa].

8. Uvidom u podatke Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina od 25. rujna 2007. o povijest promjena za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 30- 31 spisa) proizlazi da je od revizije 1953. godine navedena čestica bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] na posjednika FZ, [adresa], te da je stanje nepromijenjeno.

9. Tužiteljica je u svom iskazu navela (list 117 spisa) da je predmetna nekretnina oduvijek bila u obitelji njezinog danas pok. supruga koji se zvao TZ i koji je preminuo 2006. Ona je njegova jedina nasljednica. Ona i njezin suprug imaju jednog sina, ovdje prisutnog IZ koji se na ostavinskog raspravi odrekao nasljedstva u njezinu korist. Njezin suprug je nekretninu naslijedio od svog oca HZ, a njegov otac od svog oca I. Po pričanju zna da je još i njegov pranono bio u posjedu te nekretnine. Ona i suprug su se vjenčali 1970. Do tada je ona živjela na Grobniku, a na [adresa] žive od 1983. pa sve do danas, prije toga su živjeli na Grobniku. Sjeća se kada je otac njezinog supruga HZ gledao nogometne utakmice na nogometnom igralištu, a to je gledao sa jednog malog stolčića kojeg je stavio u hlad upravo na predmetno j čestici, kako ne bi bio na suncu. Od kada je ona došla na [adresa] to nogometno igralište je postojalo tamo. Poznato joj je iz pričanja da su roditelji njezinog supruga na predmetnoj nekretnini nekada sadili krumpir, kada je ona došla na [adresa] više se nije sadilo. Međutim, imali su još uvijek kravu koju je otac njezinog supruga vodio na pašu upravo na predmetnu nekretninu, a predmetnu nekretninu su i kosili za sjeno. Predmetna nekretnina nalazi se otprilike pet minuta hoda od njezine kuće, ona i suprug su napravili kuću odmah pored kuće njegovih roditelja. Drveće koje je posađeno uz među, posađeno je prije nego što je ona došla na [adresa], a ne zna tko ga je posadio. I susjedne nekretnine su u vlasništvu fizičkih osoba i to s jedne strane te nekretnine je nekretnina koja je u vlasništvu AZ, a nekretnina koja je s druge strane predmetne nekretnine je u vlasništvu ŠZ. Oni nikada sa vlasnicima susjednih nekretnina nisu imali sporove oko međe. I njezin suprug i sin voljeli su nogomet pa su znali ići gledati utakmice, a kako se nekretnina nalazi između n jihove kuće i nogometnog igrališta po toj nekretnini su dolazili do igrališta. Ona je također znala sjest u hlad na toj nekretnini. Niti njoj niti njenim prednicima nikada nitko nije branio korištenje predmetne nekretnine. Njezin suprug je imao još i brata N, koji je preminuo nakon njezinog supruga, i oni su u obitelji postigli sporazum da njezinom suprugu pripadne zemljište pa tako i predmetna nekretnina, dok je N dobio kuću svojih roditelja i grobno mjesto. Na predmetnu nekretninu da se može nesmetano doći s javne ceste, dakle sa suprotne strane od igrališta, odnosno s gornje strane.

10. Svjedok AZ u svom je iskazu navela (list 118 spisa) da je vlasnica susjedne nekretnine kč. br. [katastarska čestica]. Bila je na očevidu i zna koja nekretnina je predmet postupka. Svoju nekretninu ona je naslijedila od svoje tete BZ, čini joj se 2005. Oduvijek se znalo da je susjedna nekretnina od TZ, prije g. HZ, a danas od tužiteljice. Navela je da je na [adresa] živjela do 1978. kada je odselila u Rijeku, međutim od tada do danas često odlazi na [adresa]. Njezina teta BZ je imala kravu i kosila je svoju nekretninu. Ona da je još sa njom znala odlaziti na tu svoju nekretninu, a na utuženoj nekretnini je viđala tužiteljicu, tužiteljičinog svekra i njenog supruga. Vidjela je da se nekretnina kosi. Zna da je njezina teta nekada prije sadila na svojoj nekretnini. Koliko je njoj poznato niti tužiteljici niti njenim prednicima nikada nitko nije osporavao pravo na predmetnu nekretninu. Nekretnina je ograđena, svi oni tamo znaju gdje su međe njihovih nekretnina i to se poštuje.

Na njezinoj nekretnini, pretpostavlja Grad Bakar, da je sagradio kapelicu pa kada ih je pitala za to, rekli su joj da je cesta proširena, a ako se dio kapelice nalazi na njezinom zemljištu neka ih tuži, ali ona ih nije tužila jer ne zna tko je to gradio. Kapelica je na gornjem dijelu, onaj koji je uz cestu, suprotno od igrališta. Tom kapelicom i parkingom pored kapelice njoj je u cijelosti onemogućen ulaz s te strane na njezinu nekretninu tako da mora proći po susjednoj nekretnini da bi došla do svoje.

11. Svjedok ŠZ u svom je iskazu navela (list 118-119 spisa) da su njezini roditelji kupili na [adresa] jednu starinu, odnosno kuću i nekretninu koja se nalazi odmah uz predmetnu i nosi oznaku 1704. To su kupili od nekih ljudi koji su otišli u Ameriku. Oni su se na [adresa] doselili 1959. Ta kuća u kojoj ona i danas živi nalazi se odmah do nogometnog igrališta. Što se tiče predmetne nekretnine zna da je nekada bila u posjedu svekra i svekrve tužiteljice HZ i ĆZ, ona je poznavala i supruga tužiteljice TZ. Kada su bili mladi i oni da su na svojoj nekretnini sadili krumpir, a sjeća se da je to radio i suprug tužiteljice, još prije nego što se oženio za tužiteljicu jer je to bilo u njegovoj obitelji. Sjeća se i Brankovog brata, danas pok. H, koji je također sadio krumpir na toj nekretnini. Poznato joj je da je tužiteljičin svekar imao kravu. Blago su imali i drugi ljudi pa su i njih znali pitati da li mogu pokositi njihovu nekretninu za sjeno. Obitelj tužiteljice dok su imali blago predmetnu nekretninu je kosila za sjeno. Na terenu su međe označene gromačom. Ona na svojoj nekretnini više ne sadi, nitko više ne sadi, a sve te nekretnine koje su jedna do druge nekada su se obrađivale. Ona svoju nekretninu obilazi redovito. Od svoje kuće do predmetne nekretnine ona da ima par minuta hoda. Nikada nije čula da bi tužiteljici ili njenim prednicima netko branio korištenje predmetne nekretnine. Poznaje ZZ i LZ, oni žive u centru [adresa], međutim nikada oni nisu bili u posjedu niti koristili predmetnu nekretninu. Nije joj poznata osoba po imenu VZO.

Na upit punomoćnika tužitelja odgovara da su oni imali spor s Gradom Bakrom. Naime, na oglasnoj ploči pojavio se oglas da Grad Bakar prodaje konobu i garažu koji su pored njihove kuće i koju su oni oduvijek koristili, dakle, smatrali su to svojim. Kada su vidjeli taj oglas uzeli su odvjetnika i podnijeli tužbu sudu te su u tom postupku uspjeli srediti svoje zemljišnoknjižno stanje i upisati se kao vlasnici. Ta garaža i konoba bili su izvan igrališta. Poznato joj je i da su neki drugi ljudi koji su vlasnici susjednih nekretnina u blizini tog nogometnog igrališta imali problema budući da je Grad Bakar podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva i upisao se na njihove nekretnine.

12. Uvidom u Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke dipl. ing. Milke Kosanović od 28. rujna 2025. (list 94-103 spisa) proizlazi da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pravilnog pravokutnog oblika, izdužena u smjeru sjeverozapad-jugoistok kao i cijeli niz podjednakih kč. br. sa njene obje strane.

Na uviđaju je utvrđeno kako je jedini mogući pristup predmetnoj k. č. [katastarska čestica] iz smjera jugoistoka, a sa igralištem graniči na suprotnoj, sjeverozapadnoj strani gdje je na međi zatečen stari betonski zid sa improviziranom metalnom mrežom (fotografije u prilogu). Zid je obojan u bijelo sa strane igrališta i on je jedina poveznica sa predmetnom k.č. jer ista nije u naravi dio igrališta niti njegovih popratnih sadržaja. Sa unutarnje strane zida (unutar k. č. [katastarska čestica]) zatečene su novije međne oznake (fotografije 5 i 6), vidi se crvena boja na zidu. U naravi je k. č. [katastarska čestica] zapuštena livada odijeljena suhozidom od susjednih k.č. sjeveroistočno i jugozapadno uz koje su posađeni drvoredi (kao i kod susjednih k.č. paralelno u nastavku) tako da je očito kako se kroz desetljeća središnji dio (iako uzak) koristio kao livada i nije zarastao u stabla. U nastavku su priloženi snimci iz 1968., 2011. i 2024. godine na kojima se jasno vide drvoredi uz međe i livade u centralnom dijelu. S vremenom je drveće uz suhozide poremetilo njihovu statiku te su urušeni ali još uvijek prepoznatljivi u dijelovima. Predmetna k. č. [katastarska čestica] je u cijelosti definirana: betonskim zidom prema igralištu na sjeverozapadnoj međi, ostacima suhozida sa drvećem na sjeveroistočnoj i jugozapadnoj međi, te pristupnim makadamskim putem na jugoistočnoj strani. Predmeta kč. br. [katastarska čestica] je u cijelosti izvan obuhvata igrališta i uvijek je bila.

13. Ocjenom svih provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99, 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 123/08.-Isp., 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23; dalje ZPP) ovaj sud smatra zahtjev tužiteljice osnovanim.

14. U odnosu na navod tuženika iz podneska od 09. rujna 2024. (list 45-46 spisa) da u ovom postupku nije moguće tužite lja utvrditi vlasnikom predmetne nekretnine jer da je prepreka za raspravljanje u ovoj pravnoj stvari pravomoćna presuda na temelju koje je tuženik upisan kao vlasnik prijepora u zemljišne knjige, stav je ovoga suda da postojanje presude ovoga suda posl.br.P-5209/2007 od 24. siječnja 2008. nije prepreka za vođenje ovog postupka. Naime, tužite ljica nije bila stranka u navedenom postupu pa se dakle u odnosu na tužiteljicu ne radi o presuđenoj stvari i tužiteljica je ovlaštena voditi postupak protiv tuženika kao zemljišnoknjižnog vlasnika radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

15. Odredbom čl. 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17.; dalje ZVDSP) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

St.2. je propisano da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

St.3. je propisano da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

St.4. je propisano da će samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

16. Prilikom donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari sud je u cijelosti prihvatio iskaze tužiteljice i svjedoka budući da su isti u skladu s dokumentacijom u spisu, te međusobno suglasni, kao i u skladu s utvrđenjima na licu mjesta te nalazom i mišljenjem vještaka koji je sud također prihvatio kao stručan i objektivan, a na koji niti stranke nisu imale primjedbi. Iz tako provedenog dokaznog postupka proizlazi utvrđenim da se predmetna nekretnina kč. br. [katastarska čestica] nalazi u posjedu tužiteljice odnosno ranije njezinih pravnih prednika (supruga TZ, suprugovog oca HZ i djeda I) dugi niz godina, zasigurno najmanje od 1953. od kada je HZ (otac supruga tužiteljice) upisan kao posjednik. Iz niti jednog provedenog dokaza doista ne proizlazi da bi tuženik (ili neka treća osoba) bio u posjedu predmetne nekretnine. U postupku koji je ovdje tuženik vodio radi utvrđenja prava vlasništva na istoj nekretnini (P-5209/2007), tužitelj je tužbeni zahtjev temeljio (navodi iz tužbe) na tvrdnji da prijepor u naravi predstavlja dio nogometnog igrališta s pratećim objektima u vlasništvu Grada Bakra. Navodi se nadalje u toj tužbi da je na prijeporu nogometni stadion izgrađen 1950., a gradnja istog da je započela 1947., da je građen dobrovoljnim radom mještana [adresa] i članova nogometnog kluba „Naprijed“, koji da je upravljao sportskim objektom, te od tadašnje mjesne zajednice [adresa], Općine Rijeka, na zemljištu koje je darovano od stvarne bivših vlasnika za tu namjenu. Na temelju ovakvih navoda, materijalne dokumentacije te činjenice da tuženici (ZZ i LZ) nisu ponijeli odgovor na tužbu sud je u tom postupku usvojio tužbeni zahtjev presudom zbog ogluhe.

17. Međutim tužiteljica je u ovom postupku dokazala, provedenim očevidom i geodetskim vještačenjem, da je predmeta kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti izvan obuhvata igrališta i njegovih popratnih sadržaja, te da je to oduvijek i bila. Jasno je nadalje nalazom vještaka utvrđeno da između predmetne nekretnine i samog igrališta postoji jedan zapušteni i zarašćeni dio koji dodatno odjeljuje nekretninu od sadržaja igrališta, a kako je to vještak prikazao na prilogu broj 3 svog nalaza i mišljenja . Osim toga, predmetna nekretnina je od kompleksa igrališta odvojena starim betonskim zidom (vidljivo na fotografiji broj 5 i 6 nalaza vještaka). Nadalje je iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da je predmeta nekretnina u cijelosti definirana i to betonskim zidom prema igralištu na sjeverozapadnoj međi, ostacima suhozida sa drvećem na sjeveroistočnoj i jugozapadnoj međi te pristupnim makadamskim putem na jugoistočnoj strani. Vještakinja je nekretninu na očevidu identificirala prema pokazivanju tužiteljice.

18. Osim tvrdnji tuženika da je on pravo vlasništava stekao temeljem pravomoćne sudske odluke te njegovog stava da je iz tog razloga ova tužba nedopuštena tuženik sudu nije pružio niti jedan dokaz iz kojega bi proizlazilo da je on u posjedu prijepora. S druge strane iz iskaza tužiteljice i saslušanih svjedoka te materijalne dokumentacije u spisu proizlazi dokazanim da se u posjedu prijepora nalazi tužitelj ica a ranije, naprijed spomenuti njezini pravni prednici, te da iste nikad nitko nije ometao u tom posjedovanju. Nekretnina se nekada koristila za sadnju krumpira koji su sadili roditelji danas pok. supruga tužiteljice HZ i ĆZ, koji su imali i kravu koju je tužiteljičin svekar vodio na pašu na predmetnu nekretninu, te su nekretninu i kosili za sjeno. Sve navedeno osim tužiteljice potvrdile su svjedokinje AZ i ŠZ koje su vlasnice nekretnina koje graniče sa predmetnom (kč. br. [katastarska čestica]) te kao takve zasigurno imaju neposrednih saznanja o korištenju nekretnine.

19. Tužiteljica je radi utvrđenja i upisa svog prava vlasništva u zemljišnu knjigu vodila kod ovoga suda postupak pod posl. br. P-1110/2007 u kojem postupku je utvrđeno da je tužiteljica vlasnica predmetne nekretnine međutim budući da se tuženik u međuvremenu upisao kao vlasnik nekretnine temeljem Presude P-5209/2007 tužiteljica nije mogla provesti u zem ljišnim knjigama uknjižbu prava vlasništva utvrđenog Presudom P-1110/2007.

20. Poštenje posjeda tužiteljice nije prekinuto niti saznanjem tužiteljice o uknjižbi prava vlasništva tuženika, budući da se poštenje posjeda ne prekida saznanjem posjednika da nije upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, odnosno da je duga osoba u međuvremenu upisana kao vlasnik.

21. Tuženikov prigovor zastare nije osnovan budući da zakonom za ovu vrstu tužbe nije propisan prekluzivni rok za podnošenje iste.

22. Tužiteljica je podneskom od dana 27. listopada 2025. (list 110 spisa) odustala od provođenja dokaza saslušanjem svjedoka BZ, ZZ i ŽZ. Nakon što je tužiteljica odustala od saslušanja navedenih svjedoka njihovo saslušanje, posebno saslušanje ZZ i LZ, predložio je tuženik (list 114 i 116 spisa). Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika za saslušanjem svjedoka od kojih je tužiteljica odustala. Odredbom čl. 299. st.2. ZPP-a propisano je da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka. U podnescima od dana 09. rujna 2024. i 6. prosinca 2024. (list 45-46 i 75-76 spisa) kao i na pripremnom ročištu održanom dana 10. prosinca 2024. (list 77 spisa) tuženik se izričito protivio saslušanju svjedoka predloženih od strane tužiteljice. Stoga je stav suda da tuženik ne može predlagati saslušanje svjedoka od kojih je tužiteljica odustala nakon zaključenja pripremnog ročišta. Ovo tim više jer se rad io o dva svjedoka, za koja tuženik u podnesku od dana 21. studenog 2025 tvrdi da isti naročito mogu iskazivati na okolnost stvarnog vlasnika prijepora, i to LZ i ZZ, koji su bili tuženici u predmetu P-5209/2007 u kojem je donijeta presuda temeljem koje se ovdje tuženik uknjižio kao vlasnik predmetne kč.br., te je stoga tuženik imao saznanja o navedenim osobama čije saslušanje je mogao predložiti prije zaključenja prethodnog postupka ukoliko je to smatrao potrebnim, kako to i nalažu odredbe ZPP-a.

23. Kako dakle iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je tužiteljica osobno i putem svojih pravnih prednika u poštenom posjedu predmetne nekretnine i više od četrdeset godina čime je stekla vlasništvo iste dosjelošću čak i prije nego što je tuženik upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama (2008.), tužbeni zahtjev je valjalo usvojiti slijedom čega je odlučeno kao u točci I izreke.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.1. u svezi čl. 155. ZPP-a. Dosuđeni trošak tužiteljici odnosi se na trošak sudske pristojbe na tužbu (53,09 eur) i na presudu (53,09 eur).

U Rijeci, 6. svibnja 2026.

Sudac

mr. sc. Ana Zaborac

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste.

Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.