Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

K-176/2022-107

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, po sucu Domagoju Lovriću kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Tatjane Štulić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog VS zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano u članku 139. stavak 2. u vezi stavka 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 - dalje u tekstu: KZ/11), kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11, i kaznenog djela protiv imovine – teškom krađom – opisano po članku 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. KZ/11, kažnjivo po članku 229. stavak 1. KZ/11, sve uz primjenu članka 52. KZ/11 i u vezi članka 51. KZ/11, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva broj KO-DO-448/2021. od 2.rujna 2021. godine, nakon rasprave održane 6. svibnja 2026. godine u prisutnosti savjetnika Općinskog državnog odvjetništva VSA, okrivljenika i njegovog branitelja odvjetnika Berislava Balenovića javno, istoga dana objavio i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni VS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin US i SS, rođen **.**.1964. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, po zanimanju pekar, nezaposlen, bez primanja, sa završenom OŠ i prekvalifikacijom za pekara, razveden otac četvero djece od kojih je jedno maloljetno, vlasnik kuće na adresi prebivališta, bez druge imovine, vojsku služio, nije odlikovan,

k r i v  j e

što je :

1/ dana 23. lipnja 2021. oko 9,00 sati, u Kutini, nakon što je prethodno putem telefona razgovarao sa djelatnicom Centra za socijalnu skrb Kutina MS vezano za ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu te je ista objasnila koju dokumentaciju u vezi navedenog treba pribaviti, nezadovoljan postupanjem djelatnice Centra za socijalnu skrb Kutina, u 9,11 sati sa svog mobitela broja [broj telefona] nazvao Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na broj 01/555-7111 i kada mu se javila djelatnica Ministarstva KS, obraćajući joj se povišenim tonom zbog nemogućnosti ostvarenja prava na novčanu pomoć, imenovanoj rekao da je spreman na sve, da je shizofreničar i da će otići u Centar za socijalnu skrb Kutina i da će tamo nekoga ubiti, o čemu je KS odmah obavijestila djelatnicu CZSS Kutina MS, koja je o tome obavijestila druge djelatnike CZSS Kutina te su navedene riječi kod istih izazvale strah za živote i sigurnost,

II/ dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema većem broju službenih osoba, u vezi s njihovim radom,

2/ u vremenu od 03. do 10. travnja 2021. u mjestu Mišinka, grad [adresa], u nakani pribavljanja vrijednih predmeta, nasilno ušao u garaže te pokušao ući u vikend kuće pa je tako:

a) došao do garaže BS, gdje je uporabom prikladnog alata nasilno otvorio ulazna vrata garaže te ušao u unutrašnjost, odakle je uzeo i za sebe zadržao kutnu brusilicu crveno crne boje marke EINHEL“, model TC-AG 125 HR-20 2221, produžni kabel na koloturi crne boje marke Commel, produžni kabel narančaste boje, vodoinstalaterska kliješta tzv. Papagajke crne boje, malu sjekiru s elementima crvene i plave boje, ručnu pilu sivo narančaste nepoznate boje, crveno bijelu plastičnu kutiju za vijke u kojoj se nalaze vijci raznih dužina i veličina, kutiju za alat plavo crne boje marke LUX-TOOLS u kojoj se nalaze razni nastavci za bušilicu, vijci i dijelovi raznih predmeta, čekić s drvenom drškom, otvoreni bijeli lak u boji marke Arena kolor 400 mililitara, limenku VD40 u spreju 450 mililitara korištenu, stegu crno plave boje, kliješta crno žute boje, kombinirana kliješta s crvenim ručkama, turpiju s crveno plastičnom ručkom, okrugli kist, korišteni kist s oznakom NIVELLI s oznakom 70, vinogradarska kliješta, crno žuta kliješta, dva komada odvijača, pet komada ključeva za odvijanje raznih veličina, plastičnu špricu ručnu bijelo crvene boje, s natpisom "Spray" zapremine osam litara, metalni improvizirani stalak za ribički štap, limene tačke zelene boje s natpisom V i plastičnu kantu crvene boje,

b) došao do vikend kuće vlasništvo IS te, uporabom prikladnog alata više puta upirao u predjelu brave i drvenog okvira vrata, u namjeri da nasilno otvori ulazna vrata vikend kuće i iz kuće uzme vrijedne predmete, u čemu nije uspio te se udaljio,

c) došli do vikend kuće vlasništvo HS te uporabom prikladnog alata više puta upirući u predjelu brave i drvenog okvira vrata nasilno otvorio ulazna vrata vikend kuće te ušao u unutrašnjost, no u daljnjoj nakani da iz kuće uzme vrijedne predmete nije uspio jer ih nije pronašao, nakon čega je kuću napustio,

III/ dakle, provaljivanjem da dođe do stvari iz zatvorenog prostora tuđe pokretne stvari oduzeli drugome s ciljem da ih protupravno prisvoji,

IV/ čime je djelom pod točkom 1/ počinio kazneno djelo protiv osobne slobode

– prijetnjom – opisano po članku 139. stavku 2. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11, a djelom pod točkom 2/ kazneno djelo protiv imovine – teškom krađom - opisano po članku 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 229. stavku 1. KZ/11, uz primjenu članka 52. KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11.

V/ te se na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 okrivljenom VS za kazneno djelo pod točkom I/

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (jedne) GODINE i 3 (tri) MJESECA

VI/ te se na temelju članka 229. stavak 1. KZ/11 u vezi s člankom 52. KZ/11, okrivljenom VS za kazneno djelo pod točkom II/

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (dvije) GODINE

VII/ te se okrivljeni VS na temelju članka 51. KZ/11

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 3 (tri) GODINE

Na temelju članka 54. KZ/11, okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme koje je proveo u istražnom zatvora počevši od 23. do 24. lipnja 2021.

VIII/ Na temelju članka 68. KZ/11 okrivljenom VS

i z r i č e  s e

SIGURNOSNA MJERA

obveznog psihijatrijskog liječenja koja će trajati od izvršnosti presude za cijelo vrijeme trajanja izdržavanja jedinstvene zatvorske kazne izrečene pod točkom VII/ presude.

IX/ Na temelju članka 158. stavak 2. ZKP/08, oštećenom ĆS OIB: [osobni identifikacijski broj] dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u iznosu od 300,00 eura. Nalaže se okrivljenom VS, OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude isplati iznos od 300,00 eura (tristoeura).

X/ Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP, okrivljenik se oslobađa plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 1. do 6. ZKP/08.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Sisku broj KO-DO-448/2021. od 2.rujna 2021. godine okrivljenom VS stavljeno je na teret počinjenje kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano po članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11 i kaznenog djela protiv imovine – teškom krađom - opisano po članku 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 229. stavku 1. KZ/11, uz primjenu članka 52. KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11.

2. Oštećeni CS i oštećeni Hrvatski zavod za socijalni rad Kutina u postupku nisu postavljali imovinskporavni zahtjev, dok je oštećeni ĆS postavio imovinskopravni zahtjev u iznosu od 300,00 eura radi naknade štete na razbijenim vratima.

3. Pozvan da se očituje na navode iz optužbe okrivljeni VS izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo iz članka 139. stavak 3. KZ/11, a u odnosu na kazneno djelo iz točke 229. stavak 1. KZ/11 smatra se djelomično krivim, a priznaje da je otuđio samo kosilicu i motornu pilu.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je na kraju dokaznog postupka ispitao okrivljenika, zbog suglasnosti stranaka nije vršena audio-video reprodukcija njegovog prvog ispitivanja, u svojstvu svjedoka ispitao svjedoke i to BS, ES, ĆS, AS, a pročitana je i materijalna dokumentacija dostavljena uz optužnicu i to dopis Centra za socijalnu skrb Kutina, službena bilješka Centra za socijalnu skrb Kutina od 23. lipnja 2021. , dopis Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Uprave za obitelj i socijalnu politiku od 23. lipnja 2021. , potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj: [serijski broj] od 23. lipnja 2021. sa zapisnikom o privremenom oduzimanju predmeta , zapisnik doma i drugih prostora Policijske postaje Kutina od 23. lipnja 2021. , potvrde o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj: [serijski broj], 01393802 i 01393803 od 23. lipnja 2021. , zapisnik o vraćanju privremeno oduzetih predmeta od 23. lipnja 2021. , pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Željka Marinića od 8. rujna 2025. godine, te su pročitani podnesci pristigli u spis za trajanja postupka i to Biološko vještačenje Centra Ivan Vučetić od 13. prosinca 2021., rješenje CZSR od 20.12.2024. , očitovanje HZSR od 26. ožujka 2025. sa prilozima, podnesak obrane od 4. travnja 2025. u čijem prilogu se nalazi vještačenje vještaka Željka Marinića iz drugog sudskog predmeta, iskaz vještaka Željka Marinića, a na kraju je izvršen uvid i pročitani je izvod iz kaznene evidencije za okrivljenika od 6.5.2026.

5. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da nije kriv, da on nema nikakvu bombu, da nije prijetio centru bombom, da kod njega nakon pretrage stana nije ništa pronađeno, dakle nije imao čime prijetiti jer ne posjeduje bombu, a niti bilo što drugo takvo, živi kao samac, sada je lošeg zdravlja i kreće se uz pomoć jedne štake, ima kateter. Navodi da je 100% invalid, te daje sudu na uvid rješenje o inkluzivnom dodatku. U odnosu na kazneno djelo pod točkom 2/ navodi da priznaje da je provalio u te vikendice, ali da je policija sve ukradene stvari oduzela i vratila vlasnicima, a provalio je jer kada se vratio iz toplica nije imao nikakvih primanja i nije imao što za jesti.

5.1. Na upit branitelja navodi da se kaje zbog počinjenog kaznenog djela iz točke 2. jer su te kuće vlasništvo njihovih susjeda i to nije smio napraviti.

6. Od materijalne dokumentacije sud je iz službenog dopisa Centra za socijalnu skrb Kutina (dalj u tekstu: CZSS) upućenog Policijskoj postaju Kutina (dalje u tekstu: PP Kutina) utvrdio da je stručna suradnica CZSS MS dana 23. lipnja 2021. oko 9:20 sati zaprimila poziva djelatnice Ministarstva rada, mirovinskog suda, obitelji i socijalne politike KS, koja je navela da je upravo bio nazvao okrivljenik izrazio nezadovoljstvo postupkom ostvarivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu za AS koja stanuje u njegovoj kući i zaprijetio ubojstvom djelatnika CZSS Kutina.

6.1. Iz zapisnika o pretrazi doma okrivljenika od 23. lipnja 2021. te zapisnika o vraćanju privremeno oduzetih predmeta, proizlazi da su svi predmeti opisani u točku 2. optužnice pronađeni u njegovom posjedu, oduzeti od okrivljenika i vraćeni vlasnicima, ovdje oštećenicima.

6.2. Iz rezultata biološkog vještačenja Centa za forenzička ispitivanja „Ivan Vučetić“ od 9. studenog 2021. proizlazi kako je prema nalogu ODO Sisak od 29. srpnja 2021. uz koji je dostavljen biološki materijal izvršena DNK analiza tragova humanog podrijetla nalik na krv pronađeni i izuzeti od djelatnika policije iz kuće žrtve ĆS prilikom vršenja očevida, te da je izvršena usporedba s DNK profilom okrivljenika. Iz mišljenja vještaka proizlazi da se metodom molekularno-genetskom analizom tragova krvi pronađenih na mjestu događaja, utvrđeni DNK profil podudara sa DNK profilom okrivljenika.

6.3. Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijartije Željka Marinića od 8. rujna 2025. kao i iz njegovog mišljenja iznesenog na raspravi proizlazi da je okrivljenik u vrijeme počinjenja terećenih djela zbog strukture ličnosti i uznapredovalog psihoorganskog sindroma, cijeneći njegov stila života, loše socijalne uvjete, njegova mogućnosti shvaćanja svojih postupanja, kao i vladanja svojom voljom bila smanjena i to bitno. Zbog uočenih psihičkih promjena kod okrivljenika i progresije istih vještak je preporučio redoviti psihijatrijski tretman i praćenje kroz sigurnosnu mjeru psihijatrijskog liječenja koje se može provesti u penalnim uvjetima, čime bi se umanjila mogućnost ponavljanja sličnih kaznenih djela u budućnosti, te bi se smanjila opasnost koju okrivljenik predstavlja za svoju okolinu. Okrivljenik je evidentno raspravno sposoban.

7. Na temelju rezultata provedenog cjelokupnog dokaznog postupka, ocjene svakog dokaza zasebno, kao i u međusobnoj povezanosti, te dovodeći iste u vezu s obranom okrivljenika, sud smatra kako su u radnjama okrivljenika tempore criminis ostvarena, kako objektivna tako i subjektivna obilježja kaznen ih djela prijetnje prema službenim osobama iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11, upravo na način opisan u točki 1. optužnice, te da je evidentno počinio i produljeno kazneno djelo teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. KZ/11 kako je opisano u točki 2. optužnice koje djelo je okrivljenik u bitnome priznao, a osporio je samo količinu ukradenih stvari.

7.1. Radi izbjegavanja nepotrebnih ponavljanja sadržaja iskaza žrtvi, svjedoka i vještaka koji su ispitani na raspravi, sud sadržaje istih iskaza nije prepisivao u presudu, već će u nastavku obrazloženja navesti i istaknuti ključne dijelove iskaza u odnosu sa obranom okrivljenika i ostalim materijalnim dokazima.

8. U odnosu na kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 između stranaka je kao sporno ostalo pitanje je li okrivljenik doista izgovorio riječi prijetnje sadržane u optužnici te jesu li iste bile podobne kod žrtvi izazvati osjećaj straha i ugroženosti za vlastiti život i sigurnost. Okrivljenik iako negira riječi prijetnje, nije decidirano osporio, zapravo se nije uopće očitovao da bi kritične zgode telefonski kontaktirao Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (dalje u tekstu: Ministarstvo), te da je neposredno prije toga komunicirao s djelatnicima Centra za socijalnu skrb Kutina vezano uz ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi.

8.1. Sud nije prihvatio obranu okrivljenika u dijelu u kojem poriče da bi izrekao predmetne prijetnje. Takvu obranu sud ocjenjuje usmjerenom isključivo na izbjegavanje kaznenopravne odgovornosti, jer je suprotnom ostalim provedenim dokazima. O pozivu okrivljenika i riječima prijetnje zorno govori službeni dokument sačinjen od službenog dopisa CZSS Kutina upućen PP Kutina, koji upućuje kako su djelatnici CZSS izrečenu prijetnju shvatili vrlo ozbiljno.

8.2. Svjedokinja KS, tadašnja djelatnica Ministarstva koja je zaprimila telefonski poziv od okrivljenika iskazivala je uvjerljivo, logično i dosljedno. Iako je od događaja proteklo više godina, jasno se prisjetila bitnih okolnosti razgovora te je navela kako joj je okrivljenik nazvao, predstavio se, te vidno uzrujan i povišenim tonom, rekao da će otići u CZSS Kutina i da će tamo „sve poubijati“. Iako se svjedokinja nije sjetila točnih riječi koje je okrivljenik tada izgovorio, njezin iskaz nije opterećen proturječnostima niti je utvrđen bilo kakav motiv zbog kojeg bi neistinito teretila okrivljenika. Sud osobito vjerodostojnim ocjenjuje činjenicu da je svjedokinja odmah po zaprimanju takvog poziva, sukladno službenim uputama, obavijestila nadležne osobe i policiju, što potvrđuje spontanost i autentičnost njezine reakcije, te postojanje stvarne bojazni za moguće posljedice prijetnje okrivljenika.

8.3. Iskaz svjedokinje MS tadašnje djelatnice CZSS Kutina predstavlja posredan, ali važan dokaz koji potvrđuje iskaz svjedokinje KS. Svjedokinja MS navela da su toga dana nazvali iz Ministarstva i obavijestili da je okrivljenik prijetio kako će doći u CZSS Kutina i nekoga ubiti odnosno baciti bombu. Tada je radila na odjelu za novčane naknade i okrivljenika je vidjela možda par puta ranije kada je dolazio u CZSS, a više puta se čula telefonski s njim, sve vezano za novčane naknade jer je okrivljenik bio korisnik istih. Navedena obavijest kod nje je izazvala stvaran osjećaj straha da bi okrivljenik mogao ostvariti prijetnju zbog čega je zajedno s nadređenima odmah kontaktirala policiju.

8.4. Sud je posebno imao u vidu društveni kontekst predmetnog događaja. Naime, djelatnici sustava socijalne skrbi već su ranije bili izloženi teškim oblicima nasilja, uključujući i poznati događaj u Đakovu, zbog čega se prijetnje usmjerene prema djelatnicima centara za socijalnu skrb objektivno doživljavaju kao ozbiljne i stvarne. Upravo zbog toga predmetne riječi, promatrane prema njihovom objektivnom sadržaju i okolnostima u kojima su izrečene, predstavljaju ozbiljnu prijetnju smrću.

8.5. Sud nije prihvatio obranu okrivljenika da nije mogao prijetiti jer kod njega nije pronađena bomba niti drugo sredstvo podobno za izvršenje prijetnje. Za postojanje kaznenog djela prijetnje nije odlučno raspolaže li počinitelj sredstvom kojim bi prijetnju ostvario, već je odlučno jesu li izrečene riječi objektivno podobne izazvati strah i osjećaj ugroženosti. U konkretnom slučaju taj je uvjet nedvojbeno ispunjen.

8.6. U odnosu na ispitanog svjedoka AS ista nije imala relevantnih saznanja o inkriminiranom događaju, pa njezin iskaz sud nije cijenio bitnim za odluku.

8.7. Slijedom navedenih dokaza sud je utvrdio kako je okrivljenik ozbiljno prijetio usmrćenjem većem broju službenih osoba zaposlenih u Centru za socijalnu skrb Kutina, i to upravo u vezi s njihovim radom, čime su ostvarena sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11.

9. U odnosu na kazneno djelo teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. KZ/11 među strankama nije bilo sporno da je okrivljenik počinio provale opisane u optužnici. Okrivljenik je tijekom obrane izričito priznao da je provalio u objekte oštećenika, te izrazio žaljenje zbog počinjenog. Sporno je ostalo jedino pitanje opsega otuđenih predmeta iz garaže oštećenog BS jer je okrivljenik tvrdio da je otuđio samo motornu pilu i kosilicu.

9.1. Sud nije prihvatio takvu obranu. Oštećenici i ispitani svjedoci CS, ĆS i JS detaljno su i uvjerljivo opisali kako su zatekli stanje na objektima u koje je provaljeno, koji predmeti su bili otuđeni nakon provale, a njihov iskaz u cijelosti je suglasan sadržaju optužnice pod točkom 2., te dokumentaciji o privremenom oduzimanju i vraćanju predmeta. Iz zapisnika o pretrazi doma i drugih prostora te potvrda o privremenom oduzimanju predmeta proizlazi da je kod okrivljenika pronađena veća količina predmeta koji odgovaraju upravo predmetima otuđenim iz garaže oštećenika.

9.2. Stoga sud nalazi dokazanim da je okrivljenik otuđio sve predmete navedene u činjeničnom opisu optužnice, a ne samo dio predmeta kako to nastoji prikazati u svojoj obrani.

10. Radi utvrđivanja postojanja krivnje okrivljenika prema čl. 23. KZ-a, potrebno je kumulativno utvrditi njegovu ubrojivost, oblik namjere, svijest o protupravnosti, te odsutnost ispričavajućih razloga. To su četiri zasebna elementa a smanjenje jednog ne eliminira automatski drugi. Zato utvrđena bitno smanjena ubrojivost okrivljenika ne isključuje namjeru za kaznena djela teške krađe provaljivanjem i prijetnje ubojstvom. Sud je pritom osobito cijenio nalaz i mišljenje sudskog vještaka psihijatra dr. Željka Marinića iz kojeg proizlazi da je okrivljenik u vrijeme počinjenja djela bio bitno smanjeno ubrojiv uslijed uznapredovalog psihoorganskog sindroma povezanog s preboljelim cerebrovaskularnim incidentom, šećernom bolesti i drugim kroničnim zdravstvenim poteškoćama. Međutim, vještak nije utvrdio postojanje neubrojivosti niti isključenje sposobnosti shvaćanja značenja vlastitog postupanja i upravljanja svojom voljom. Stoga sud zaključuje da je okrivljenik bio kazneno odgovoran, pri čemu je njegova bitno smanjena ubrojivost cijenjena kao važna olakotna okolnost prilikom odmjeravanja kazne.

11. Što se tiče subjektivnog odnosa okrivljenika prema počinjenim kaznenim djelima, sud nalazi da je postupao s izravnom namjerom. Kod kaznenog djela prijetnje okrivljenik je iako u stanju bitno smanjene ubrojivosti, po ocjeni suda je morao biti svjestan sadržaja riječi koje izgovara i protupravnosti takvog postupanja. Štoviše iz konteksta postupanja okrivljenika kako izlaže svjedokinja KS koja je jedina čula riječi prijetnje, dakle iz samog sadržaja prijetnji proizlazi njegova namjera da kod djelatnika CZSS Kutina izazove osjećaj straha i ugroženosti zbog nezadovoljstva njihovim postupanjem, a sve vezao za socijalne naknade koje je primao on i njegova tadašnja partnerica. Okrivljeni je ovo djelo počinio motiviran sebičnim razlozima i morao je bio svjestan protupravnosti svojeg postupanja, bez obzira na bitno smanjenu ubrojivost.

11.1. Kod kaznenog djela teške krađe okrivljenik je planski obilazio objekte, uporabom alata nasilno savladavao zapreke te ulazio u tuđe zatvorene prostore s ciljem pronalaska i otuđenja vrijednih predmeta. Takvo ponašanje nedvojbeno ukazuje na izravnu namjeru protupravnog prisvajanja tuđih pokretnih stvari, a svijest o protupravnosti takvih radnji bi trebala biti poznata svakoj prosječnoj osobi.

11.2. Sud prilikom utvrđivanja sastojaka krivnje nije pronašao niti jednu okolnost ili razlog koji ispričava okrivljenika od takvog postupanja, niti je takve razloge isticala obrana.

12. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kaznenopravne sankcije sud je u smislu članka 47. KZ/11 cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža.

12.1. Okrivljeniku je sud kao olakotno cijenjeno da je djela počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti koja je nastala usred uznapredovalog psihoorganskog sindroma uz organički promijenjenu ličnost, nastalu kao posljedica CVI-a iz 2014., u kombinaciji s dugogodišnjim neliječenjem (odbijao terapiju) i lošim socijalnim uvjetima. U odnosu na kazneno djelo teške krađe okrivljenik je priznao počinjenje djela, iskazao žaljenje i kajanje što je ocjenjeno olakotnim, također je od utjecaja i utvrđena činjenica da je okrivljenik osoba narušenog zdravstvenog stanja, da se kreće uz pomoć štake, ima ozbiljne kronične zdravstvene poteškoće.

12.2. Kao otegotno sud je osobito cijenio raniju osuđivanost okrivljenika vidljivu iz izvoda iz kaznene evidencije i to za istovrsna kaznena djela, ali i znatno teža kaznena djela sa elementima nasilja. Tako je okrivljenik presudom ovog suda broj K- 268/2019 koja je postala pravomoćna 19. studenog 2019. osuđen uvjetno na 8 mjeseci zatvora sa rokom kušnje od 2 godine radi kaznenog djela iz članka 146. stavak 1. KZ/11 – neovlaštena uporaba osobnih podataka. Za isto kazneno djelo iz članka 146. stavak 1. KZ/11 kao i za kazneno djelo prijevare iz članka 236. stavak 1. KZ/11 okrivljenik je osuđen presudom ovog suda u predmetu broj K-177/201 pravomoćna 27. studenog 2024, na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine sa rokom kušnje od 4 godine. Za spomenuti je i najteža kaznena djela sa elementima nasilja iz članka 154. stavak 2. – teškog kaznenog djela protiv spolne slobode i dva kaznena djela prijetnje iz članka 139. stavak 1. i stavak 3. KZ/11, radi kojih je okrivljenik osuđen na bezuvjetni zatvor u trajanju od 3 godine i 2 mjeseca prema presudi Županijskog suda u Sisku broj predmeta K-110/2023 koja je postala pravomoćna 23. siječnja 2024. i činjenicu da se trenutno nalazi u Zatvoru u Glini radi izvršavanja iste kazne. Na okrivljenika očito nisu bile utjecale ranije uvjetne kazne na koje je bio osuđivan prije, ali i nakon počinjenja terećenih djela. Otegotnim je sud uzeo i upornost iskazanu kod produljenog kaznenog djela teške krađe koje je obuhvatilo više oštećenika i više provaljivanja, kao i činjenicu da je kazneno djelo prijetnje bila usmjerena prema većem broju službenih osoba koje svakodnevno obavljaju poslove od posebnog društvenog značaja, te da je prijetnja bila motivirana sebičnim razlozima i ostvarivanju koristi - socijalne naknade. Ovakvo bezobzirno postupanje okrivljenika je društveno neprihvatljivo i opasno, te u kontekstu ranijih djela zaslužuje veću osudu.

13. Dovodeći u ravnotežu sve navedene okolnosti sud je ocijenio da se svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11 može ostvariti jedino bezuvjetnom kaznom zatvora. Slijedom svega navedenih olakotnih i otegotnih okolnosti sud je okrivljenika proglasio krivim te mu za svako pojedino kazneno djelo utvrdio kazne zatvora, te mu je tako za kazneno djelo prijetnje na temelju odredbe članka 139. stavak 3. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 3 mjeseca, uvažavajući mogući raspon kažnjavanja od 6 mjeseci do 5 godina, pa je tako odmjerena kazna zapravo uopće nije visoka po svojem trajanju jer se nalazi u donjoj trećini zakonom predviđene kazne. Sud ovako utvrđenu kaznu smatra opravdanom značaju i ugrozi koji je stvorio u važnim državnim institucijama koje su zadužene za osobito ranjive osobe. Sud je prilikom odmjeravanja kazne imao na umu i potrebu ostvarivanja svrhe kažnjavanja kroz generalnu prevenciju. Naime, posljednjih godina u Republici Hrvatskoj zabilježeni su brojni slučajevi prijetnji, nasilja i napada usmjerenih prema djelatnicima državnih i javnih institucija, osobito prema zaposlenicima centara za socijalnu skrb, pri čemu su pojedini događaji rezultirali i najtežim posljedicama. Takva postupanja narušavaju autoritet institucija pravne države, ugrožavaju sigurnost službenih osoba koje obavljaju poslove od javnog interesa te stvaraju osjećaj nesigurnosti u društvu. Stoga sud smatra da je u konkretnom slučaju nužno izreći strožu kaznenu sankciju koja će, osim utjecaja na samog okrivljenika da ubuduće ne čini kaznena djela, poslati jasnu poruku svim građanima da se prijetnje, zastrašivanje i drugi oblici protupravnog p ritiska prema državnim institucijama i njihovim službenicima neće tolerirati. Takvom kaznom jača se povjerenje građana u pravni poredak, štiti nesmetano funkcioniranje državnih tijela te doprinosi razvoju svijesti o nužnosti poštivanja zakona i institucija Republike Hrvatske.

13.1. U odnosu na kazneno djelo krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. KZ/11 a primjenom članka 52. KZ/11 sud je utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 2 godine što je bliže predviđenom minimumu i u donjoj trećini moguće kazne, uvažavajući da raspon kažnjavanja za produljeno kazneno djelo teške krađe u konkretnom slučaju iznosi od 6 mjeseci do 7 godina i 6 mjeseci. Počinjeno djelo je osobito drsko obzirom je bilo usmjereno na okrivljeniku poznate osobe, susjede, tako da sud zaključuje da okrivljenik nema bilo kakav moralni osjećaj niti poštovanja prema drugima, već samo sebično gleda svoj interes i svoje potrebe.

13.2. Slijedom utvrđenih kazni sud je primjenom odredbe članka 51. KZ/11 osudio okrivljenika na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 3 godine, smatrajući da će se upravo takvom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja kroz izražavanje društvene osude zbog počinjenih kaznenih djela, jačanje povjerenja građana u pravni poredak te utjecaj na okrivljenika i druge da ubuduće ne čine kaznena djela. Okrivljenik očito loše funkcionira u društvu i zbog osobina svoje ličnosti koja je detaljno opisana u psihijatrijskom vještačenju ima problema sa samokontrolom i poštivanjem društvenih normi, što direktno upućuje kako je bezuvjetna kazna zatvora jedina opcija za sprječavanje daljnjih činjenja kaznenih djela. Nema drugog načina da se društvo osigura o daljnjih protupravnih postupanja okrivljenika, zato visina izrečene kazne zatvora ponajprije ide za specijalnom prevencijom. Sud smatra kako jedinstvena kazna nije prestroga bez obzira na utvrđenu bitno smanjenu ubrojivost okrivljenika, koja je cijenjena kao najbitnija olakotna okolnost. Samo da se karikira koliko prema KZ/11 teoretski iznosi moguća maksimalna kazna za ova djela. Za kazneno djelo iz članka 139. stavak 3. KZ/11 se može utvrditi kazna zatvora u trajanju od 5 godina, a za kazneno djelo iz članka 229. stavak 1. KZ/11 u vezi sa člankom 52. KZ/11 – kazna zatvora u trajanju od 7 godina i 6 mjeseci, pa teoretski moguća maksimalna kazna za ova djela u stjecaju primjenom članka 51. KZ/11 iznosi 12 godina i 5 mjeseci. Kada se maksimalna moguća kazna usporedi sa odmjerenom, može se zaključiti kako se zapravo radi o vrlo nisko odmjerenoj kazni koja ne doseže niti jednu četvrtinu predviđenog maksimuma.

14. U odnosu na sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka psihijatra kao stručan, objektivan i uvjerljiv , te je cijenio preporuku vještaka o potrebi da se okrivljenik obvezno liječi.

14.1. Iz nalaza i iskaza vještaka proizlazi da kod okrivljenika postoji trajni psihički poremećaj u vidu uznapredovalog psihoorganskog sindroma te da postoji potreba daljnjeg psihijatrijskog tretmana radi smanjenja opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. Vještak je izričito preporučio izricanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja, a za slučaj da okrivljenik ne bi bio uključen u takav program liječenja, psihoterapeutskog suporta i vođenja, postoji značajna vjerojatnost od ponavljanja istovjetnih ali i težih kaznenih djela.

14.2. Sud smatra da su ispunjeni svi zakonski uvjeti iz članka 68. KZ/11 za izricanje navedene sigurnosne mjere, budući da postoji povezanost između psihičkog stanja okrivljenika i počinjenih kaznenih djela, te opasnost ponovnog protupravnog postupanja. Bitno je povezati razloge trajanja izrečene jedinstvene kazne zatvora od 3 godine sa jednakom duljinom trajanja sigurnosne mjere. Naime, prema mišljenju vještaka bez odgovarajućeg liječenja okrivljenik bi mogao ponovno počiniti slično ili teže kazneno djelo, kako zbog jednostavnije strukture njegove ličnosti, sniženih emocionalnih i intelektualnih kapaciteta, redukcije cjelokupnog životnog funkcioniranja i neurednog stila života je nužno da okrivljenik takvo liječenje provede upravo u penalnim uvjetima, a ne liječenjem na slobodi. To iz razloga što iz karakteristika osobnosti okrivljenika takvo liječenje vrlo vjerojatno ne bi bilo uspješno jer okrivljenik nema kapaciteta ni organizacijskih, pa ni voljnih sposobnosti samostalno bez kontrole i poticaja druge osobe provesti uspješno ambulantno liječenje na slobodi.

15. U odnosu na imovinskopravni zahtjev oštećenog ĆS sud je utvrdio da je isti osnovan u cijelosti. Iz iskaza oštećenog ĆS, koji je sud ocijenio vjerodostojnim, proizlazi da je prilikom pokušaja provale na njegovoj vikend- kući nastala materijalna šteta na ulaznim vratima i vratima pomoćnih prostorija. Oštećenik je tijekom postupka postavio imovinskopravni zahtjev u iznosu od 300,00 eura radi naknade troškova sanacije nastalih oštećenja. Sud nalazi da između protupravnog postupanja okrivljenika i nastale štete postoji izravna uzročno - posljedična veza. Naime, iz činjeničnog opisa kaznenog djela, iskaza oštećenog te ostalih izvedenih dokaza proizlazi da je upravo nasilnim pokušajem provale nastalo oštećenje vrata za čije popravljanje oštećenik potražuje naknadu. Budući da visina zahtjeva od 300,00 eura po ocjeni suda odgovara opsegu nastale štete te nije osporena relevantnim dokazima obrane, sud je smatrao da podaci kaznenog postupka pružaju pouzdanu osnovu za potpuno odlučivanje o postavljenom imovinskopravnom zahtjevu bez potrebe upućivanja oštećenika u parnicu. Slijedom navedenog, na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08, sud je oštećenom ĆS dosudio imovinskopravni zahtjev u cijelosti te naložio okrivljeniku da oštećeniku isplati iznos od 300,00 eura u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

16. Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP, sud je okrivljenik oslobodio dužnosti plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točka 1. do 6. ZKP, obzirom je nezaposlen, nema sredstava za život, boluje od više sistemskih bolesti, najavljuje da će ga po izlasku iz zatvora uzdržavati njegova punoljetna djeca, što su dovoljni razlozi za koje sud smatra kako nije bilo svrhovito obvezivati okrivljenika na plaćanje troškova jer bi predstavljali ugrozu za njegovo uzdržavanje, a vrlo vjerojatno ne bi bili naplativi. troškovi ovog postupka koji se sastoje u bitnome od troškova provedenih vještačenja, troškova branitelja po službenoj dužnosti, će pasti na teret proračunskih sredstava.

U Sisku 6. svibnja 2026.

Sudac

Domagoj Lovrić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 15 dana od dana dostave ove presude. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Sisku na broj KO-DO-448/2021

2. Okrivljeni VS, putem Zatvora u Glini

3. Branitelj Berislav Balenović, odvjetnik

4. Oštećeni ĆS

5. Oštećeni CS

6. Oštećeni HS

7. CZSS Kutina