Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog MU zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (N.N. broj: 70/17., 126/19., 84/21, 114/22), odlučujući o žalbi okrivljenog MU, podnesenoj po branitelju Ivanu Staniću odvjetniku iz Zadra protiv presude Općinskog suda u Zadru broj: Pp-7072/2022 od 10. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2026.

r i j e š i o j e:

Prihvaća se žalba okrivljenog MU, prvostupanjska presuda se ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u u Zadru broj: Pp-7072/2022 od 10. rujna 2025. okrivljeni MU je proglašen krivim, da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji prekršaj mu je izrečena novčana kazna primjenom članka 37. Prekršajnog zakona u iznosu od 900,00 eur, u koju kaznu je uračunato vrijeme provedeno u uhićenju od 19. prosinca 2022. u 13,55 sati i koje je trajalo do dana 20. prosinca 2022 u 11,15 sati kao dva dana zatvora, odnosno 79,64 eura, te je okrivljeniku preostalo za platiti novčanu kaznu u iznosu od 820,36 eura, koju je kaznu obvezan platiti u roku 90 dana po pravomoćnosti presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrati će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno članku 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

2. Nadalje, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 14,00 eur.

3. Protiv te presude okrivljenik MU je pravodobno po branitelju podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o prekršajnopravnim sankcijama i troškovima postupka. Žalitelj ističe bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka jer da iz izreke pobijane presude u činjeničnom opisu se ne navodi da bi postupanje okrivljenika prouzročilo kod žrtve bilo koju zakonom propisanu posljedicu i to povredu dostojanstva ili uznemirenost, pa se, nadalje, ističe da je sud presudu temeljio na zapisniku o ispitivanju oštećenice sastavljenom od strane tužitelja te iako se postupak vodio kao žurni postupak prvostupanjski sud je bio dužan predmetni zapisnik pročitati kao dokaz i omogućiti okrivljeniku da se o njemu očituje. Smatra da je na taj način počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, odnosno povrijeđeno je pravo na obranu. Nadalje, ističe da je u postupku trebalo ispitati djecu koja su kao se to navodi u izreci bila nazočna događaju, čiji iskazi bi imali ključnu važnost za objektivno sagledavanje situacije.

3. Predlaže da se žalba prihvati, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja ili da se presuda preinači i donese oslobađajuća presuda.

4. Žalba je osnovana.

5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te je pritom ovaj Sud utvrdio da pravilno žalitelj u žalbi ističe bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona.

6. Naime, u obrazloženju pobijane presude u točki 5. prvostupanjski sud navodi da je u daljnjem dokaznom postupku pročitao izvješća o uhićenju (list spisa 8 – 9), obavijest (list spisa 10), zapisnik o ispitivanju svjedokinje FU (list spisa 11-12), izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list spisa 20).

6.1. Nadalje, u obrazloženju pobijane presude u točki 7. sud citira zapisnik o ispitivanju svjedokinje FU koji je sastavljen kod tužitelja, navodeći da je zapisnik dokaz sukladno članku 158. Prekršajnog zakona te u točki 8.1. navedeni iskaz svjedokinje dovodi u svezu sa iskazom svjedokinje koji je dan na zapisnik o ispitivanju svjedokinje u žurnom postupku 20. prosinca 2022. i odluku o krivnji temelji i na navedenom iskazu danom kod policije.

6.2. Međutim, pravilno žalitelj ističe da navedeni iskaz svjedokinje pred policijom nije pročitan u žurnom postupku, a prvostupanjski sud je 20. prosinca 2022. godine ispitao u žurnom postupku okrivljenika, zatim je 22. prosinca 2022. ispitao svjedokinju LU. Nadalje, 18. siječnja 2023. na zapisniku o žurnom postupku provedeno je suočenje između okrivljenika i svjedokinje, te je prvostupanjski sud 21. lipnja 2023. zakazao ročište koje je odgođeno, a jednako tako je zakazao ročište 24. srpnja 2023., koje je također odgođeno i nakon toga prvostupanjski sud je bez da je na zasebnom zapisniku (izvornik presude) sukladno članku 222. stavku 1. u vezi sa člankom 179. stavkom 1. objavio presudu, a da pritom nije odredio objavu presude i o tome obavijestio stranke. Iz navedenih zapisnika koji prileže spisu je razvidno da prvostupanjski sud nije u postupku na zapisnik konstatirao, dakle nije izveo dokaze navedene u točki 5. obrazloženja pobijane presude, odnosno nije pročitao zapisnik o ispitivanju svjedokinje FU (list spisa 11 – 12), a na kojem zapisniku između ostalog temelji odluku o krivnji okrivljenika.

6.3. Međutim, odredbom članka 179. stavka 5. Prekršajnog zakona je propisano, sud temelji presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnoj raspravi, svjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi sa ostalim dokazima, te će na temelju takve ocjene izvesti zaključak je li neka činjenica dokazana, dakle i u žurnom postupku u smislu odredbe članka 222. stavka 1. Prekršajnog zakona svi dokazi se moraju pročitati i konstatirati svako izvođenje dokaza ili neuspjeh njegovog izvođenja na zapisnik (članak 119. Prekršajnog zakona).

7. Slijedom navedenog počinjena je na taj način bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona koju povredu žalitelj ističe u žalbi, a kojom odredbom je propisano, bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji i ako sud pri pripremanju glavne rasprave ili postupka ili u tijeku glavne rasprave ili u tijeku postupka ili pri donošenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog Zakona, ili je povrijeđeno na glavnoj raspravi, odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili je moglo utjecati na presudu.

8. Po stavu ovog Suda je počinjena navedena bitna povreda jer je okrivljeniku oduzeto pravo očitovanja o svim činjenicama i dokazima koji ga terete, a time i iznošenje svih činjenica i dokaza koji mu idu u korist, a osim toga odluka o krivnji je temeljena i na dokazu koji nije izveden u žurnom postupku.

9. Nadalje, niti činjenično stanje po ocjeni ovog Suda nije u potpunosti i pravilno utvrđeno, a imajući u vidu iskaz svjedokinje da je odlučila prijaviti okrivljenika tri dana nakon događaja iz razloga što ju je nakon spornog događaja otišla svojim roditeljima s djecom, a okrivljenik je konstantno zvao, tražeći da mu se vrate djeca te ga je ona zato odlučila prijaviti za predmetni događaj, a navedeno proizlazi iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje pred policijom. Nadalje, na upit opunomoćenice oštećenice prilikom davanja svjedočnog iskaza iskazala je da je bila u strahu i stresu kada je suprug vikao na nju. Međutim, prvostupanjski sud nije dostatno obrazložio zakonsko obilježje prekršaja uznemirenost i povredu dostojanstva, a imajući u vidu iskaze svjedokinje kod tužitelja i kod suda, a jednako tako nije niti dostatno obrazložen dokaz suočenja koji je sud proveo između okrivljenika i oštećenice.

10. Nije prihvaćen žalbeni navod žalitelja da iz izreke pobijane presude ne proizlazi zakonsko obilježje prekršaja, odnosno da je postupanje okrivljenika kod oštećenice izazvalo uznemirenost, strah i povredu dostojanstva, jer iz činjeničnog opisa proizlazi zakonska obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kao i iz optužnog prijedloga, međutim počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, a jednako tako činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti i pravilno utvrđeno.

11. Valja naglasiti da iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud zadnju dokaznu radnju proveo 13. siječnja 2023. kada je proveo dokaz suočenja okrivljenika i oštećenice, da su ročišta zakazana za 1. lipnja 2023. i 14. srpnja 2023. odgođena, a prvostupanjski sud je nakon toga bez da je objavljena presuda na zasebnom zapisniku 10. rujna 2025. dakle, nakon više od dvije godine donio osuđujuću presudu.

12. Zbog svega gore navedenog trebalo je žalbu okrivljenika prihvatiti, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

13. Prvostupanjski sud će ponovno provesti dokazni postupak, odnosno nanovo izvesti sve do sada izvedene dokaze, po potrebi u postupku ispitati u svojstvu svjedoka djecu okrivljenika PU i NU, kao i sve druge dokaze koje ocijeni potrebnim i nakon toga analizom i ocjenom svih provedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica u ovom predmetu donijeti novu valjano obrazloženu odluku.

14. Slijedom navedenog u smislu čl. 206. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 6. svibnja 2026.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ivica Ožbolt v.r.

Ivanka Mašić v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika branitelja i tužitelja.