REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-613/2026-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu u vijeću sastavljenom od suca Marijana Bertalaniča kao predsjednika vijeća, te sudaca porotnika Kristine Petrlik i Krešimira Starčevića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Ljiljane Hrastović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika PT zbog kaznenog djela iz članka 140. stavak 1. Kaznenog zakona, povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO-DO-1739/2022 od 21. prosinca 2022., nakon održane rasprave u prisutnosti zamjenice Općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu Ane Bukal, te okrivljenika PT uz branitelja odvjetnika Jurja Krsnika u zamjenu za odvjetnika Selima Šabanovića, dana 6. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Temeljem članka 554. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku

Okr. LT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin P i L, rođen **.**.1994. u [adresa], iz [adresa], državljanin RH, bez zanimanja, neoženjen, bez djece, neosuđivan,

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da je:

od mjeseca rujna 2021. do 27. srpnja 2022. u Zagrebu, u izrazito pogoršanom psihičkom stanju zbog akutnog psihotičnog poremećaja, ovisnosti o amfetaminima i poremećaja ličnosti, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svog postupanja niti vladati svojom voljom, bez znanja i odobrenja oštećen ica NT, u cilju uspostavljanja neželjenog kontakta s istom, na način da je njene objave i slike prenosio na stranicama svojih društvenih mreža, a kada je oštećena za to saznala u veljači 2022. i zamolila ga da to ne čini te ga upozorila da ne želi imati kontakt s njim, pritom ga i blokirala na društvenim mrežama i mobitelu, u cilju ostvarivanja daljnjeg neželjenog kontakta s oštećen icom, dana 25. srpnja 2022. putem društvene mreže Instagram kontaktirao sestru oštećen ice FT, a nakon što ga je oštećenica ponovo upozorila da ne želi s njim biti u kontaktu, prema oštećenici tijekom 26. i 27. srpnja 2022. putem društvene mreže Instagram poslao više stotina poruka te prema istoj ostvarivao kontakt s različitih brojeva, pozivima te slanjem poruka putem različitih aplikacija, a na svom Instagram profilu je i dalje objavljivao njene slike, kao što je i prenosio objave njene sestre, a isto tako je 26. i 27. srpnja 2022. napisao oštećenici da će je ostaviti na miru ako mu uplati neodređeni novčani iznos ili mu kupi "A bon", u kojoj nakani nije uspio jer je oštećenica sve prijavila policiji, što je sve kod oštećen ice izazvalo tjeskobu i strah za vlastitu sigurnost i sigurnost njoj bliskih osoba,

dakle, u neubrojivom stanju ustrajno i kroz dulje vrijeme uspostavljao neželjeni kontakt s drugom osobom te time kod nje izazvao tjeskobu i strah za njenu sigurnost i sigurnost njoj bliskih osoba,

pa da je time počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode - nametljivim ponašanjem - opisano i kažnjivo po članku 140. stavku 1. Kaznenog.

Temeljem članka 554. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku odbija se zahtjev za određivanje psihijatrijskog liječenja na slobodi okrivljenika PT prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

Temeljem članka 149. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu je uvodno označenom optužnicom postavilo zahtjev sudu da utvrdi kako je okr ivljenik LT u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo činjenično i pravno opisano u izreci, te da mu se odredi psihijatrijsko liječenje na slobodi prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

Sukladno članku 552. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku, a temeljem nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Lane Mužinić Marinić, vijeće je prije početka rasprave utvrdilo da je okrivljenik raspravno sposoban.

Pozvan da se očituje o optužbi, okrivljenik je izjavio da priznaje počinjenje djela činjenično i pravno opisanog u optužnici.

U dokaznom postupku su ispitani okrivljenik LT te vještak psihijatar dr. Lana Mužinić Marinić, uz suglasnost stranaka je pročitana dokumentacija koja prileži spisu i to zapisnik o iskazu oštećenice NT (list 90), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave (list 8), te preslike poruka i objava s društvenih mreža (listovi 16-61).

Okrivljenik LT je u svojoj obrani naveo da je djelo koje mu je stavljeno na teret počinio na način opisan u optužnici.

Iz obrane okrivljenika proizlazi da je isti ostvario predmetno protupravno djelo na način opisan u izreci. Sud je takvu njegovu obranu, kojom je u potpunosti priznao počinjenje djela koje mu je stavljeno na teret, prihvatio u cijelosti jer je potkrijepljena prethodno navedenim dokazima. Postupanjem opisanim u izreci okrivljenik je ostvario sva zakonska obilježja protupravnog djela koje mu je stavljeno na teret.

Okrivljenik je ostvario predmetno protupravno djelo u neubrojivom stanju. Takvo utvrđenje vijeće temelji na nalazu i mišljenju vještaka psihijatra dr. Lane Mužinić Marinić, na koje stranke nisu imale primjedbi a vijeće ga je prihvatilo kao vjerodostojno. Iz istog proizlazi da je okrivljenik tempore criminis bio neubrojiv tj. nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja niti vladati svojom voljom zbog odlučujućeg utjecaja težih duševnih smetnji u vidu akutnog psihotičnog poremećaja, ovisnosti o amfetaminima, te poremećaja ličnosti.

U konkretnom slučaju je državni odvjetnik, na osnovu mišljenja vještaka psihijatra dr. Lane Mužinić Marinić, postavio zahtjev da sud okrivljeniku odredi psihijatrijsko liječenje na slobodi. S tim u vezi, odredbom članka 51. stavak 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama je propisano da će sud u kaznenom postupku odrediti psihijatrijsko liječenje neubrojive osobe na slobodi ako je na temelju mišljenja vještaka psihijatra utvrdio da postoji vjerojatnost da bi ta osoba zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina neubrojivost mogla ponovno počiniti teže kazneno djelo i da je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njezino liječenje na slobodi.

Prema ocjeni ovog suda, koja je na tragu pravnog shvaćanja izraženog u presudi Županijskog suda u Bjelovaru broj: Kž-181/2015 od 13. kolovoza 2015., u konkretnom slučaju ne postoje uvjeti za prisilno liječenje okrivljenika na slobodi prema odredbi članka 51. stavak 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Naime, zakonski uvjet za određivanje navedene mjere je postojanje opasnosti ne samo od počinjenja, nego od "ponavljanja" težeg kaznenog djela. Dakle, pretpostavka za određivanje navedene mjere je da se radi o težem kaznenom (protupravnom) djelu za koje je utvrđeno da ga je okrivljenik počinio u stanju neubrojivosti. U konkretnom slučaju, kazneno djelo iz članka 140. stavak 1. Kaznenog zakona koje je okrivljeniku stavljeno na teret se, uzvevši u obzir načelo razmjernosti, ne može smatrati "težim" kaznenim djelom u smislu odredbe članka 51. stavak 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, budući da je za navedeno kazneno djelo zakonom zapriječana kazna zatvora samo do 1 godine, a osim toga se ne radi o kaznenom djelu s elementom fizičkog nasilja.

Ovaj sud nije mogao postupiti prema uputi iz obrazloženja II.stupanjskog ukidnog rješenja budući je ista u izravnoj suprotnosti s pravnim shvaćanjem iskazanim u prethodno citiranoj odluci Županijskog suda u Bjelovaru u vezi iste pravne situacije kao što je i predmetna. Konkretno, u navedenoj odluci je između ostalog navedeno da su uvjeti za određivanje prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu ili za psihijatrijsko liječenje na slobodi prema odredbi članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ''…propisani člankom 51. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (ZZODS), a oni se sastoje od mišljenja vještaka psihijatra kako postoji opasnost da bi osoba zbog težih duševnim smetnji, zbog kojih je nastupila njena neubrojivost, mogla ponovno počiniti teže kazneno djelo i zaključka psihijatra da je za otklanjanje te opasnosti neophodno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi ili je pak dovoljno njeno liječenje na slobodi. Iz dijela citiranog članka koji govori o vjerojatnosti ''ponovnog počinjenja težeg kaznenog djela'' proizlazi kako je potrebno da je i kazneno djelo (protupravno djelo) koje je optuženici utvrđeno da ga je počinila u stanju neubrojivosti u kaznenom predmetu povodom kojeg se odlučuje o njenom prisilnom smještaju u psihijatrijsku ustanovu ''teže'' kazneno djelo, tj. nije dovoljna prognoza vještaka kako postoji opasnost od mogućeg počinjenja težeg kaznenog djela u budućnosti, već i djelo koje je optuženica već počinila mora imati epitet 'teškog'' prema ZZODS-u''. Iako je na navedenu odluku Županijskog suda u Bjelovaru izrijekom ukazano u ukinutoj ovosudnoj presudi od 30. siječnja 2024., u obrazloženju II.stupanjskog ukidnog rješenja je navedena odluka Županijskog suda u Bjelovaru u potpunosti ignorirana, što je u izravnoj suprotnosti s načelom pravne sigurnosti i ujednačenosti sudske prakse. Osim toga, potpuno je nejasan i nelogičan navod iz II.stupanjskog ukidnog rješenja da ''…kod neubrojivih počinitelja kaznenih djela fokus nije na težini kaznenih djela u odnosu na koja je utvrđeno da su ostvarili njihova zakonska obilježja u stanju neubrojivosti, već na procjeni opasnosti (prognozi) da bi počinitelj u budućnosti mogao počiniti teže kazneno djelo''. Da je zakonodavac stvarno mislio samo na buduće kazneno djelo, onda bi to i napisao, odnosno, izostavio bi riječ ''ponovno''. Može se zaključiti da je takvo tumačenje posljedica brkanja odredbi ZZDOS-a o određivanju i provođenju prisilnog smještaja neubrojive osobe u psihijatrijsku ustanovu u kaznenom postupku (članci 50-53 ZZDOS-a), s odredbama istog zakona o određivanju i provođenju prisilnog smještaja osobe s težim duševnim smetnjama u psihijatrijsku ustanovu u izvanparničnom postupku (članci 34-39 ZZDOS-a), a koje se temelji na prognozi vještaka psihijatra o budućem ponašanju takve osobe.

Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem članka 554. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku okrivljenika osloboditi optužbe i odbiti zahtjev za određivanje psihijatrijskog liječenja na slobodi.

U Zagrebu, 6. svibnja 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Marijan Bertalanič

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Varaždinu.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. OKDO Zagreb

2. LT

3. odvj. Selim Šabanović

NAREDBA PISARNICI:

1. oslobađajuća presuda, nepravomoćna

2. upiši u upisnik "K"

3. kalendar 1.6.