Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-853/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Kristini Pavelić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], HĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Miri Buljan, odvjetnici u Slavonskom Brodu, protiv protustranke MĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Almi Opačak, odvjetnici u Slavonskom Brodu, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom brodu posl.br. R1-125/2025-6 od 2.listopada 2025., 6. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protustranke kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Slavonskom brodu posl.br. R1-125/2025-6 od 2.listopada 2025.

II. Odbijaju se zahtjevi predlagatelja i protustranke za naknadom troška žalbenog postupka kao neosnovani.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

„I. Utvrđuje se da je 12. rujna 2025. uređena međa između nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica] Oranica u Gaženici sa 570 čhv, vlasništvo I - predlagatelja ŽĐ, te nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica] voćnjak Gaženica sa 1 jutro 989 čhv, 9312 m i nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica] Put u Gaženici sa 19 čhv, vlasništvo protustranke MĐ, te dalje radi uređenja međe između nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica] Oranica u Gaženici sa 569 čhv, u suvlasništvu u jednakim dijelovima II-predlagatelja HĐ i III-predlagatelja ŠĐ, te nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica] Voćnjak Gaženica sa 1 jutro 1005 čhv, 9369 m2, vlasništvo protustranke MĐ, tako da ide od točke A do točke B u dužini 3 metra između kč. br. [katastarska čestica] I-predlagatelja i kč. br. [katastarska čestica] protustranke. Od točke B proteže se do točke C u pravcu sjevera između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] u dužini 36,75 metara. Od točke C međa po brini i pop posjedu proteže se u pravcu sjevera u dužini 34, 98 metara do točke D između kč. br. [katastarska čestica] II. i III.predlagatelja i kč. br. [katastarska čestica] protustranke. Tako obilježene točke od A do D pokazane su sudu i strankama na licu mjesta.

II. Ovako opisana međa označena je u skici mjerenja vještaka geodeta Maria Tomića.

III. Međa je na licu mjesta označena međnim znacima, kolcima narančaste boje.

IV. Stranke su uvedene u posjed ovako uređene međe.

V. Nalaže se protustranci MĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da predlagateljima ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], HĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 426,22 eura (slovima: četiristo dvadeset šest eura i dvadeset dva centa) u roku 15 dana. „

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila protustranka u kojoj navodi da rješenje pobija u cijelosti, zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene odredaba materijalnog prava. Predlaže da županijski sud prihvati žalbu protustranke i preinači pobijano rješenje na način da odbaci prijedlog u cijelosti, podredno da odbije prijedlog u cijelosti, ili da prihvati žalbu protustranke i ukine pobijano rješenje u cijelosti i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U žalbi p rotustranka ističe kako se u postupku uređenja međe ne može utvrditi međa na način da se predlagateljima poveća kvadratura za više od 1004 m 2. Navodi da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo i uredio među po zadnjem posjedovnom stanju, iako je na terenu razvidno kako predlagatelji s obzirom na stanje nekretnina nisu u posjedu i ne obrađuju ih. Navodi kako je netočno da protustranka nije imala primjedbi na nalaz, jer da je sud samo djelomično unio primjedbe u sudski zapisnik. Zaključno, navodi protustranka kako predlagatelji nisu dokazali faktični posjed na 1004 m 2. Protustranka potražuje trošak žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu, predlagatelji navode da je prvostupanjsko rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

4. Žalba protustranke nije osnovana.

5. Ispitavši pobijano rješenje u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava, na temelju odredbe članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008.

– ispravak, 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijano rješenje pravilno i zakonito.

6.Predmet prvostupanjskog postupka je uređenje međe između nekretnina predlagatelja i protustranke, a sud je među uredio prema posljednjem mirnom posjedu.

7. Odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugom stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 1542/14, dalje; ZV) je propisano da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.

8. Odredbom čl. 21. ZV-a je propisano da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Nadalje prema st. 3. istog članka ZV-a propisano je kako pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

9. Nema spora da je sud u ovom postupku uredio među između kč. br. [katastarska čestica] vlasništvo I-predlagatelja ŽĐ, te kč. br. [katastarska čestica] i to kč. br. [katastarska čestica] vlasništvo protustranke MĐ, te dalje među između kč. br. [katastarska čestica] u suvlasništvu u jednakim dijelovima II-predlagatelja HĐ i III-predlagatelja ŠĐ, te kč. br. [katastarska čestica] vlasništvo protustranke MĐ prema posljednjem mirnom posjedu, konkretno do tzv. brine. Iz sadržaja zapisnika o provedenom uviđaju proizlazi da stranke nisu pristale da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, a sporazum nisu postigle.

10. Posljednji mirni posjed utvrđen je iz stanja na terenu i iz iskaza ispitanih svjedoka PĐ, ZĐ, RĐ, FĐ i BĐ, čijim iskazima je sud poklonio vjeru glede posjeda predlagatelja koji je bio na licu mjesta vidljiv do tzv. brine, te je sud pravilno utvrdio činjenično stanje i pravilno primijenio odredbe čl. 103. ZV. Također, prvostupanjski sud je iznio valjane razloge zašto nije prihvatio iskaze svjedoka KĐ i VĐ, kada je naveo da su njihovi iskazi suprotni vidljivom posjedu kako ga je sud utvrdio.

11. Neosnovan je navod protustranke da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je među uredio prema posjedovnom stanju budući da je na terenu vidljivo kako predlagatelji s obzirom na stanje nekretnina nisu u posjedu istih i ne obrađuju ih i jer niti sud, a niti vještak, nisu mogli za vrijeme uviđaja pristupiti na sporne dijelove nekretnina. Naime, ističe se kako se u postupku uređenja međe utvrđuje posljednji mirni posjed, a kojeg je sud pravilno utvrdio iz iskaza ispitanih svjedoka PĐ, ZĐ, RĐ, FĐ i BĐ te je sud utvrdio da se posjed predlagatelja protezao do tzv. brine i pri tome treba uzeti u obzir da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, u skladu s odredbom čl. 21. ZV.

12. Što se tiče navoda protustranke da je prigovarao nalazu i mišljenju vještaka, iz sadržaja zapisnika od 12.rujna 2025. ne proizlazi da je protustranka prigovarala sadržaju zapisnika.

13. U odnosu na navod protustranke da je međa uređena na način da je protustranci oduzeto više od 1004 m 2 nekretnine, ukazuje da se ovaj postupak vodi radi uređenja međe, sukladno odredbama čl. 103 ZV-a, s time da na temelju odredbe čl. 103. st. 6 ZV-a i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

14. Odluka prvostupanjskog suda o trošku je pravilna, a temelji se na pravnom pravilu paragrafa 20. Zakona o vanparničnom postupku ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije" br. 45/34., "Narodne novine" br. 73/91., 59/23.), a u svezi s odredbom čl. 122. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine br. 59/2023 ).

15. Stoga je valjalo pozivom na odredbu članka 380. točka 2. ZPP -a, žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsko rješenje potvrditi.

16. Zahtjev protustranke za naknadom troška žalbenog postupka sud je odbio kao neosnovan, jer protustranka nije uspjela sa svojom žalbom, a ovo u smislu odredbe čl. 166.st. 1. ZPP.

17. Zahtjev predlagatelja na naknadom troška koji se odnosi na trošak sastava odgovora na žalbu, nije bio nužan niti potreban za vođenje ovog postupka, pa je sud istog odbio, na temelju odredbe čl. 155.st. 1., a u svezi s odredom čl. 166.st. 1. ZPP.

U Gospiću, 6. svibnja 2026.

Sutkinja

Kristina Pavelić