Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

P-1708/2024-31

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Andrei Grahovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, protiv tuženog Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 20. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, uz javnu objavu 6. svibnja 2026.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženom Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, da isplati tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Zagreb, Margaretska 3, iznos od 3.840,95 eura (tritisućeosamstočetrdeseteuraidevedesetpetcenti) sa zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 2.850,89 eura od 7. srpnja 2018.,

- na iznos od 0,77 eura od 18. rujna 2018.,

- na iznos od 0,31 eura od 18. rujna 2018.,

- na iznos od 2,74 eura od 18. rujna 2018.,

- na iznos od 0,64 eura od 18. rujna 2018.,

- na iznos od 13,68 eura od 14. rujna 2018.,

- na iznos od 8,58 eura od 8. kolovoza 2018.,

- na iznos od 17,73 eura od 15. kolovoza 2018.,

- na iznos od 6,84 eura od 17. listopada 2018.,

- na iznos od 0,74 eura od 7. kolovoza 2018.,

- na iznos od 1,44 eura od 7. kolovoza 2018.,

- na iznos od 1,17 eura od 8. kolovoza 2018.,

- na iznos od 759,92 eura od 4. listopada 2018.,

- na iznos od 4,43 eura od 14. rujna 2018.,

- na iznos od 62,54 eura od 4. listopada 2018.,

- na iznos od 9,74 eura od 9. studenog 2018.,

- na iznos od 2,80 eura od 22. siječnja 2019.,

- na iznos od 0,74 eura od 7. studenog 2018.,

- na iznos od 1,17 eura od 22. siječnja 2019.,

- na iznos od 23,03 eura od 16. veljače 2019.,

- na iznos od 1,92 eura od 7. lipnja 2019.,

- na iznos od 6,58 eura od 8. veljače 2020. do isplate,

te na isplatu iznosa od 89,46 eura (osamdesetdeveteuraičetrdesetšestcenti) sa zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 5,31 eura od 14. rujna 2018.,

- na iznos od 2,15 eura od 8. kolovoza 2018.,

- na iznos od 2,66 eura od 19. rujna 2018.,

- na iznos od 1,33 eura od 7. rujna 2018.,

- na iznos od 0,66 eura od 7. rujna 2018.,

- na iznos od 53,09 eura od 8. studenog 2018.,

- na iznos od 15,63 eura od 8. studenog 2018.,

- na iznos od 2,43 eura od 8. prosinca 2018.,

- na iznos od 0,70 eura od 19. prosinca 2019.,

- na iznos od 1,33 eura od 8. prosinca 2018.,

- na iznos od 1,20 eura od 22. siječnja 2019.,

- na iznos od 0,66 eura od 16. veljače 2019.,

- na iznos od 1,65 eura od 19. veljače 2020. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i iznos od 3.038,96 eura (tritisućestridesetosameuraidevedeset šestcenti) na ime zakonske zatezne kamate na plaćenu glavnicu od 9.826,02 eura, sve u roku od 15 dana.

II. U preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Zagreb, Margaretska 3 za isplatom iznosa od 5.761,42 eura sa zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 4.276,33 eura od 7. srpnja 2018.,

- na iznos od 1,16 eura od 18. rujna 2018.,

- na iznos od 0,46 eura od 18. rujna 2018.,

- na iznos od 4,10 eura od 18. rujna 2018.,

- na iznos od 0,96 eura od 18. rujna 2018.,

- na iznos od 20,53 eura od 14. rujna 2018.,

- na iznos od 12,87 eura od 8. kolovoza 2018.,

- na iznos od 26,59 eura od 15. kolovoza 2018.,

- na iznos od 10,27 eura od 17. listopada 2018.,

- na iznos od 1,12 eura od 7. kolovoza 2018.,

- na iznos od 2,15 eura od 7. kolovoza 2018.,

- na iznos od 1,76 eura od 8. kolovoza 2018.,

- na iznos od 1.139,88 eura od 4. listopada 2018.,

- na iznos od 6,65 eura od 14. rujna 2018.,

- na iznos od 93,80 eura od 4. listopada 2018.,

- na iznos od 14,61 eura od 9. studenog 2018.,

- na iznos od 4,21 eura od 22. siječnja 2019.,

- na iznos od 1,12 eura od 7. studenog 2018.,

- na iznos od 1,76 eura od 22. siječnja 2019.,

- na iznos od 34,55 eura od 16. veljače 2019.,

- na iznos od 2,87 eura od 7. lipnja 2019.,

- na iznos od 9,88 eura od 8. veljače 2020. do isplate,

te za isplatom iznosa od 134,19 eura sa zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 7,96 eura od 14. rujna 2018.,

- na iznos od 3,22 eura od 8. kolovoza 2018.,

- na iznos od 3,98 eura od 19. rujna 2018.,

- na iznos od 1,99 eura od 7. rujna 2018.,

- na iznos od 1,00 eura od 7. rujna 2018.,

- na iznos od 79,63 eura od 8. studenog 2018.,

- na iznos od 23,45 eura od 8. studenog 2018.,

- na iznos od 3,65 eura od 8. prosinca 2018.,

- na iznos od 1,05 eura od 19. prosinca 2019.,

- na iznos od 1,99 eura od 8. prosinca 2018.,

- na iznos od 1,80 eura od 22. siječnja 2019.,

- na iznos od 1,00 eura od 16. veljače 2019.,

- na iznos od 2,47 eura od 19. veljače 2020. do isplate,

odbija se kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženom Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, da isplati tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Zagreb, Margaretska 3 prouzročeni parnični trošak u iznosu od 366,36 eura, u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužitelj u tužbi navodi da je njegov osiguranik NP **.**.2018. zadobio tjelesne ozljede u prometnoj nezgodi koju je prouzročio RP upravljajući tramvajem „ZET“ broj 14, voznog reda 1414, broja šasije G. broj 22111 TMK 2200/07 garažnog broja 22111, marke „Končar“, osiguranim kod tuženika, krećući se u smjeru juga zapadnim kolosijekom tramvajske pruge prema stajalištu na Gupčevoj zvijezdi. Nakon 56 metara od najbližeg pješačkog prijelaza, smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, protivno odredbi članka 38. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vozač tramvaja je propustio obratiti pozornost na pješaka NP, koji je nailazio preko tramvajskog placa dolazeći mu s lijeve strane, prolazeći meki teren razdjelnog pojasa na mjestu ograde stajališta i početka živice, uslijed čega je prednjim dijelom tramvaja naletio na desnu stranu tijela osiguranika tužitelja NP kojom prilikom je isti zadobio ozljedu u vidu krvarenja u mozgovinu s difuznom ozljedom mozga, krvarenja unutar tvrde moždane ovojnice čeono desno, ranu razderotinu kože čeono lijevo, oguljotinu kože prednjeg dijela desne natkoljenice, prijelom lijeve strane križne kosti i lijevog zglobnog nastavka 5. slabinskog kralješka, a koje povrede su teške naravi. Tužitelj je platio zdravstvenim ustanovama troškove liječenja i to troškove obveznog zdravstvenog osiguranja u iznosu od 19.204,74 eura i dopunskog zdravstvenog osiguranja od 447,31 eura ili ukupno 19.652,05 eura te je prema čl. 136., 140. i 148. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13., 137/13., 98/19., 33/23.) ovlašten potraživati naknadu predmetne štete. Tuženik je 8. ožujka 2024. platio tužitelju nesporni dio štete u iznosu od 9.826,02 eura i to na ime obveznog zdravstvenog osiguranja 9.602,37 eura i na ime dopunskog zdravstvenog osiguranja 223,65 eura. Stoga traži od suda da mu pruži pravnu zaštitu i obveže tuženika na isplatu preostalog iznosa na ime obveznog zdravstvenog osiguranja od 9.602,37 eura sa zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 7.127,22 eura od 7. srpnja 2018.,

- na iznos od 1,93 eura od 18. rujna 2018.,

- na iznos od 0,77 eura od 18. rujna 2018.,

- na iznos od 6,84 eura od 18. rujna 2018.,

- na iznos od 1,60 eura od 18. rujna 2018.,

- na iznos od 34,21 eura od 14. rujna 2018.,

- na iznos od 21,45 eura od 8. kolovoza 2018.,

- na iznos od 44,32 eura od 15. kolovoza 2018.,

- na iznos od 17,11 eura od 17. listopada 2018.,

- na iznos od 1,86 eura od 7. kolovoza 2018.,

- na iznos od 3,59 eura od 7. kolovoza 2018.,

- na iznos od 2,93 eura od 8. kolovoza 2018.,

- na iznos od 1.899,80 eura od 4. listopada 2018.,

- na iznos od 11,08 eura od 14. rujna 2018.,

- na iznos od 156,34 eura od 4. listopada 2018.,

- na iznos od 24,35 eura od 9. studenog 2018.,

- na iznos od 7,01 eura od 22. siječnja 2019.,

- na iznos od 1,86 eura od 7. studenog 2018.,

- na iznos od 2,93 eura od 22. siječnja 2019.,

- na iznos od 57,584,79 eura od 16. veljače 2019.,

- na iznos od 4,79 eura od 7. lipnja 2019.,

- na iznos od 16,46 eura od 8. veljače 2020. do isplate,

te na isplatu iznosa od 223,66 euro sa zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 13,27 eura od 14. rujna 2018.,

- na iznos od 5,37 eura od 8. kolovoza 2018.,

- na iznos od 6,64 eura od 19. rujna 2018.,

- na iznos od 3,32 eura od 7. rujna 2018.,

- na iznos od 1,66 eura od 7. rujna 2018.,

- na iznos od 132,72 eura od 8. studenog 2018.,

- na iznos od 39,08 eura od 8. studenog 2018.,

- na iznos od 6,08 eura od 8. prosinca 2018.,

- na iznos od 1,75 eura od 19. prosinca 2019.,

- na iznos od 3,32 eura od 8. prosinca 2018.,

- na iznos od 3,00 eura od 22. siječnja 2019.,

- na iznos od 1,66 eura od 16. veljače 2019.,

- na iznos od 4,12 eura od 19. veljače 2020. do isplate, kao i iznos od 3.038,96 eura na ime zakonske zatezne kamate na plaćenu glavnicu od 9.826,02 eura od dospijeća svakog pojedinog iznosa do dana plaćanja 8. ožujka 2024. uz naknadu parničnog troška u iznosu od 366,36 eura.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev ističući prvenstveno prigovor zastare potraživanja budući da je od dana plaćanja svakog pojedinog računa pa do podnošenja tužbe prošlo više od 3 godine. Tuženik priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, a ističe doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja u omjeru 50% zbog čega osporava visinu tužbenog zahtjeva, dok sama činjenica da je tužitelj isplatio svom osiguraniku troškove liječenja i to na ime obveznog zdravstvenog osiguranja iznos od 19.204,74 eura i dopunskog zdravstvenog osiguranja iznos od 447,31 eura ili ukupno 19.652,05 eura nije sporna. Navodi da nije sporno da mu se tužitelj obratio u mirnom postupku sa zahtjevom za naknadu štete temeljem kojeg mu je tuženik isplatio nesporan iznos od 9.826,02 eura, i to iznos od 9.602,37 eura na ime obveznog zdravstvenog osiguranja te iznos od 223,65 eura na ime dopunskog zdravstvenog osiguranja. Smatra da je isplatom nespornog iznosa u cijelosti ispunio obvezu prema tužitelju zbog čega se svako daljnje potraživanje tužitelja, kako na ime glavnice, tako i na ime zateznih kamata ukazuje neosnovanim. Stoga predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zahtjev za naknadu štete od 5. veljače 2024. (list 5 – 9 spisa), u presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K- 224/2022-3 od 7. lipnja 2022. s potvrdom pravomoćnosti (list 11 – 18 spisa), u presliku medicinskog kartona NP (list 21 – 56 spisa), u medicinsku dokumentaciju NP (list 59 – 77, 85 – 87, 97 – 99 i 103 – 107 spisa), u dopise (list 79, 83, 89 – 91, 101 – 102 i 109 spisa), u račune o pruženim zdravstvenim uslugama (list 93 – 95 i 111 – 177 spisa), u izvatke o promjenama i stanju na transakcijskom računu HZZO-a (list 179 – 231 spisa), u karticu kupca te obračun kamata (list 236 – 249 spisa), u izvadak po transakcijskom računu PBZ (list 256 spisa), u podatke o prometnoj nezgodi (list 257 spisa), u zapisnik o očevidu broj 511-19-44/3-I-0031/2018 od 22. lipnja 2018. sa skicom mjesta događaja i fotografskim elaboratom (list 258 – 280 spisa), u spis Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-224/22, proveo dokaz prometnim vještačenjem po sudskom vještaku dipl. ing. Robertu Spudiću od 11. listopada 2025. (list 307 – 313 spisa), proveo dokaz saslušanjem sudskog vještaka te saslušanjem svjedoka RP.

4. Uvidom u spis Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-224/22 utvrđeno je da je vođen kazneni postupak protiv okrivljenog RP koji je okončan donošenjem presude od 7. lipnja 2022., koja je postala pravomoćna 17. listopada 2023., kojom je izdan kazneni nalog kojim je okrivljeni RP proglašen krivim što je 18. svibnja 2018. u vremenu od oko 23,20 sati u Zagrebu na razdjelnom pojasu između istočnog i zapadnog kolnika Gupčeve zvijezde južno od raskrižja s ulicom N [adresa] i [adresa] i tramvajskog stajališta Gupčeve zvijezde u razini kućnog broja 7, upravljajući tramvajem "ZET"-a, broj 14, voznog reda 1414, broja šasije G. broj 22111, TMK 2200/07, garažnog broja 22111, marke "Končar", godina proizvodnje 2007., u vlasništvu "ZET"-a d.o.o., u smjeru juga zapadnim kolosijekom tramvajske pruge, te krećući se prema stajalištu na Gupčevoj zvijezdi, nakon 56 metara od najbližeg pješačkog prijelaza, smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, protivno odredbi članka 38. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propustio obratiti pozornost na pješaka NP, koji mu je nailazio preko tramvajskog placa dolazeći sa lijeve strane, prolazeći meki teren razdjelnog pojasa na mjestu ograde stajališta i početka živice, uslijed čega je prednjim dijelom tramvaja naletio na desnu stranu tijela pješaka NP koji se ubrzano kretao preko tramvajskog pojasa i to u smjeru južnog završetka zapadnog perona tramvajskog stajališta, a uslijed čega je NP zadobio ozljede u vidu krvarenja u mozgovinu s difuznom ozljedom mozga, krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice čeono desno, ranu razderotinu kože čeono lijevo, oguljotinu kože prednjeg dijela desne natkoljenice, prijelom lijeve strane križne kosti i lijevog zglobnog nastavka 5. slabinskog kralješka, a koje povrede su teže naravi, čime je iz nehaja, kao sudionik u prometu, kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu opisano u čl. 227 st. 2. u vezi sa st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25 - dalje: KZ/11), a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11 te mu je izrečena kazna.

5. Svjedok RP je iskazao da se sjeća da je 18. svibnja 2018. kao vozač tramvaja linije 14 ušao na stajalište Gupčeva zvijezda. Prethodno je bio zaustavljen pred semaforom, a nakon što mu se upalilo zeleno svjetlo lagano je krenuo prema stajalištu. Vidio je da na stajalištu nema putnika pa se nije zaustavio, već je nastavio vožnju. Ne zna kojom brzinom se kretao, ali radilo se o laganoj vožnji od možda 10- 15 km/h. Kada je prednji dio tramvaja već prošao mimo stajališta i našao se na poziciji gdje se lijevo od tramvaja nalazi zelena površina odnosno živica, osjetio je udarac u prednju lijevu stranu tramvaja te je vidio da je udario pješaka. Nije ga vidio prije udarca jer bi u tom slučaju kočio, već ga je vidio tek kada se on "našao na šajbi tramvaja". Sve ovo ponovio je više putra u različitim postupcima, a sve je snimljeno kamerom jer se radi o novom tramvaju koji je opskrbljen kamerom. Prema ZET-ovom pravilniku vozač tramvaja bi se morao zaustaviti na stajalištu bez obzira na putnike, ali nigdje izričito ne piše da se vozač tramvaja mora zaustaviti. Ne zna što je propisano prometnim pravilima. Mjesto sudara nalazi se, prema njegovoj procjeni, na udaljenosti od 40-ak metara od najbližeg pješačkog prijelaza.

6. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka mr.sc. Roberta Spudića dipl. ing. od 11. listopada 2025. utvrđeno je da je vještak prema podacima iz zapisnika o očevidu, skici mjesta događaja, snimci nadzorne kamere u tramvaju i fotografskog elaborata te utvrđenim nastalim oštećenjima na tramvaju u vidu tragova brisotina na prednjem braniku i prednjoj oplati tramvaja, tehničkim karakteristikama tramvaja te ozljedama koje je osiguranik tuženika zadobio kao i pronađenim materijalnim tragovima na kolniku na mjestu nastanka prometne nesreće, a nakon konzultacija s vještakom sudsko-medicinske struke, zaključio da je pješak u trenutku naleta tramvaju bio okrenut desnom bočnom stranom tijela u fazi pretrčavanja. Ovakav naletni položaj sugerira nailazak tramvaju s lijeve strane. Približno mjesto naleta na tužitelja u odnosu na poprečnu os kolnika je bilo na tramvajskim tračnicama oko 6,0 m od zapadnog ruba kolnika Gupčeve zvijezde. U odnosu na uzdužnu os kolnika mjesto naleta je bilo oko 20,3 m od početne točke mjerenja PTM. Približna naletna brzina tramvaja na tužitelja iznosila je oko 25 km/h. Iz tramvaja je izuzet zapis kretanja tramvaja putem kamere (CAM-9) koja se nalazila u kabini vozača tramvaja. Tramvaj je iz zaustavnog položaja do mjesta naleta dostigao brzinu kretanja od oko 27 km/h. Vozač tramvaja je započeo s radnjom intenzivnog kočenja na udaljenosti od oko 0,8 m prije mjesta naleta na tužitelja. Prema medicinskom vještaku, tužitelj je neposredno prije naleta kretao pretrčavanjem preko tramvajske pruge, a obzirom na životnu dob (17 godina) mogao se kretati brzinom od oko 10,8 km/h. Opasnost za vozača tramvaja nastupila je kada je tužitelj stupio u zonu istočne tramvajske pruge, odnosno kada je bio udaljen od mjesta naleta oko 4,5 m. Tužitelj je put od oko 4,5 m mogao prijeći u vremenu od oko 1,5 s. Prema Skici mjesta događaja vidljivo je da je iz smjera kretanja tramvaja i tužitelja kut preglednosti dobar, tako da su se vozač tramvaja i tužitelj međusobno mogli uočiti najmanje 20-25 metara prije mjesta naleta.

7. Sudski vještak je utvrdio da kada bismo vratili tramvaj osiguranika tuženika unatrag, vidjeli bismo da se tramvaj u trenutku kada je tužitelj stupio u zonu istočne tramvajske pruge, nalazio udaljen od mjesta naleta oko 11,3 m. Da je tada vozač tramvaja reagirao intenzivnim kočenjem ne bi uspio zaustaviti tramvaj prije naleta, jer je zaustavni put kočenjem tramvaja iznosio oko 17,9 m. 8. Sudski vještak je zaključio da bi vozač tramvaja izbjegao nalet na tužitelja da je reagirao kočenjem kada se nalazio oko 20,00 metara ispred mjesta naleta, u trenutku kada je tužitelj prešao istočni kolnik Gupčeve zvijezde, dok bi tužitelj izbjegao nalet tramvaja da je propustio kretanje tramvaja koji se kretao kontinuiranom brzinom i zadržavao pravac kretanja. Prema prometnom pravilu brzina kretanja na mjestu nastanka prometne nesreće iznosi 50 km/h.

9. Tužitelj je zatražio očitovanje odnosno dopunu nalaza sudskog vještaka s obzirom na činjenicu da se vozač tramvaja, prema navodu vozača tramvaja RP, prije naleta na osiguranika tuženika nije zaustavio na stanici za prihvat putnika već je produžio vožnju.

10. Prilikom usmenog očitovanja na istaknutu primjedbu tužitelja sudski vještak dipl. ing. Robert Spudić je na ročištu od 2. veljače 2026. i 20. travnja 2026. iskazao da su sukladno općim aktima Zagrebačkog holdinga (ZET) vozači tramvaja u obvezi zaustaviti se na tramvajskim stajalištima bez obzira jesu li u tramvaju putnici ili nisu te bez obzira nalaze li se putnici na tramvajskom stajalištu, za razliku od vozača autobusa koji nisu u toj obvezi. S obzirom na izjavu vozača tramvaja (list 287 spisa) da se nije zaustavio na stajalištu tramvaja već se kretao, a imajući u vidu da je nalet na pješaka bio oko 10,5 m od stajališta tramvaja te tehničke karakteristike ubrzanja tramvaja, sa izuzetnom vjerojatnošću bi bilo za očekivati da ne bi došlo do naleta na pješaka da se tramvaj zaustavio na tramvajskom stajalištu. Pojasnio je da su prema skici mjesta događaja fiksna i početna točka mjerenja iste, a da je mjesto naleta na pješaka bilo oko 20,3 m u odnosu na uzdužnu os kolnika, a 6,0 m u odnosu na poprečnu os kolnika. Mjesto naleta je bilo oko 10,5 m od stajališta tramvaja (oznaka stajališta tramvaja koja je navedena u skici mjesta događaja pod rednim brojem 2). Nakon naleta na pješaka vozač tramvaja je prešao put od oko daljnjih 10,5 m. Obzirom na priloženu snimku nadzorne kamere koja se nalazi u tramvaju iza sjedišta vozača (u kabini vozača) vidljivo je da se vozač tramvaja dolaskom na tramvajsko stajalište nije u potpunosti zaustavio, odnosno nije otvarao vrata tramvaja nego je usporio sa tramvajem skoro do zaustavnog položaja pa je nakon toga ubrzavao do mjesta naleta na pješaka. S obzirom na navedeno ostao je u cijelosti kod izračuna kojeg je dao u pisanom nalazu i mišljenju.

11. S obzirom na mogućnost izbjegavanja naleta pojasnio je da bi prometna nesreća bila izbjegnuta u odnosu na vozača tramvaja da se isti zaustavio na tramvajskom stajalištu na način da je otvorio vrata tramvaja bez obzira je li bilo putnika ili nije bilo putnika u tramvaju. S obzirom na dinamiku kretanja tramvaja kakva je zaista bila u konkretnom slučaju, vozač tramvaja bi izbjegao nalet na tužitelja da je reagirao kočenjem kada se nalazio oko 20 m ispred mjesta naleta, a kako je to opisano u toč. 10 mišljenja pisanog nalaza. Od strane oštećenika nalet bi bio izbjegnut da nije pretrčavao preko tramvajske pruge. Da se vozač tramvaja zaustavio na obilježenom tramvajskom stajalištu ne bi došlo do naleta na pješaka.

12. Odgovornost vozača tramvaja za izazivanje predmetne prometne nesreće utvrđena je u kaznenom postupku te je isti pravomoćnom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-224/22 od 7. lipnja 2022. proglašen krivim za kazneno djelo protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu opisano u čl. 227 st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11, kojom osuđujućom kaznenom presudom je sud u parničnom postupku vezan. Njegova odgovornost postoji jer je upravljajući tramvajem u vlasništvu "ZET"-a d.o.o., u smjeru juga zapadnim kolosijekom tramvajske pruge, te krećući se prema stajalištu na Gupčevoj zvijezdi, nakon 56 metara od najbližeg pješačkog prijelaza, smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, protivno odredbi članka 38. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propustio obratiti pozornost na pješaka NP, koji mu je nailazio preko tramvajskog placa dolazeći sa lijeve strane, prolazeći meki teren razdjelnog pojasa na mjestu ograde stajališta i početka živice, uslijed čega je prednjim dijelom tramvaja naletio na desnu stranu tijela pješaka NP koji se ubrzano kretao preko tramvajskog pojasa i to u smjeru južnog završetka zapadnog perona tramvajskog stajališta, uslijed čega je NP zadobio tjelesne ozljede.

13. Građanskopravna odgovornost je šira od kaznene odgovornosti, a sud je ocjenjujući sve provedene dokaze, prvenstveno nalaz sudskog vještaka prometne struke kojeg je prihvatio u cijelosti, ocijenivši da je izrađen uvidom u sve dokaze koji prileže sudskom spisu i primjenom stručnih znanja vještaka te da je jasno i detaljno obrazložen, kao i iskaz saslušanog svjedoka čiji je iskaz sud ocijenio iskrenim i u suglasnosti sa utvrđenjima sudskog vještaka, utvrdio da se vozač tramvaja dolaskom na tramvajsko stajalište Gupčeva zvijezda nije zaustavio na način da je otvorio vrata tramvaja, što je bio u obvezi prema općim aktima Zagrebačkog holdinga (ZET), bez obzira jesu li u tramvaju bili putnici ili nisu te bez obzira jesu li se putnici nalazili na tramvajskom stajalištu, čime bi prometna nesreća bila izbjegnuta. U dinamici odigravanja štetnog događaja vozač tramvaja bi izbjegao nalet na tužitelja i da je reagirao kočenjem kada se nalazio oko 20 m ispred mjesta naleta, sa koje udaljenosti je mogao uočiti tužitelja koji je tada bio prešao istočni kolnik Gupčeve zvijezde, pri čemu se od njega kao profesionalnog vozača očekivalo da postupa sa pojačanom pažnjom. S druge strane, osiguranik tužitelja, koji je također mogao uočiti nailazak tramvaja na udaljenosti od oko 20 do 25 metara prije naleta, izbjegnuo bi nalet tramvaja da nije pretrčavao preko tramvajske pruge, već da je propustio kretanje tramvaja. Pri tome valja naglasiti da je osiguranik tužitelja stupio u zonu istočne tramvajske pruge udaljen od mjesta naleta oko 4,5 m čime je postao opasnost za vozača tramvaja u trenutku kada se tramvaj nalazio udaljen od mjesta naleta oko 11,3 m i kada vozač tramvaja intenzivnim kočenjem više ne bi uspio zaustaviti tramvaj prije naleta, jer je zaustavni put kočenjem tramvaja iznosio oko 17,9 m. Osiguranik tužitelja je, dakle, zakoračio na tramvajsku prugu u trenutku kada vozač tramvaja poduzimanjem radnje intenzivnog kočenja više nije mogao izbjeći nesreću. Postupivši na taj način, prema utvrđenju suda, doprinio je nastanku štete u omjeru od 30%.

14. Prema odredbi čl. 136. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13., 137/13., 98/19., 33/23. - dalje: ZOZO) Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe, pri čemu za štetu koju je Zavodu počinio radnik na radu ili u vezi s radom odgovara pravna i li fizička osoba – poslodavac. Prema odredbi čl. 140. ZOZO Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete u slučajevima iz čl. 136. istog Zakona i neposredno od osiguravatelja kod kojeg su ove osobe osigurane od odgovornosti za štetu uzrokovanu trećim osobama, prema propisima o obveznom osiguranju ovog rizika.

15. Prema čl. 148. st. 1., 2. i 3. ZOZO, kada se utvrdi da je nastala šteta, Zavod će uz navođenje dokaza pozvati osiguranu osobu, pravnu ili fizičku osobu, pravnu osobu za osiguranje imovine i osoba ili drugu osobu koja je dužna naknaditi štetu da u određenom roku naknadi štetu, a ukoliko šteta ne bude naknađena u određenom roku, Zavod tražbinu ostvaruje tužbom kod nadležnog suda te ima pravo na zateznu kamatu od dana nastale štete.

16. Odredbom čl. 142. ZOZO-a propisano je da je Zavod obvezan zahtijevati naknadu štete u slučajevima predviđenim tim Zakonom, bez obzira na to što je šteta nastala isplatom davanja koja kao pravo pripadaju osiguranoj osobi iz sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno državnog proračuna, a čl. 143. da naknada štete koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz članaka 135. i 136. te članaka 138. do 142. obuhvaća troškove za zdravstvene i druge usluge te iznose novčanih naknada i drugih davanja koje plaća Zavod.

17. Među strankama nije sporno da je tužitelj isplatio svom osiguraniku troškove liječenja i to troškove obveznog zdravstvenog osiguranja u iznosu od 19.204,74 eura i dopunskog zdravstvenog osiguranja od 447,31 eura ili ukupno 19.652,05 eura te da je tuženik priznao udio odgovornost vozača tramvaja u šteti od 50% te 8. ožujka 2024. isplatio tužitelju nesporni dio štete u iznosu od 9.826,02 eura i to na ime obveznog zdravstvenog osiguranja 9.602,37 eura i na ime dopunskog zdravstvenog osiguranja 223,65 eura.

18. S obzirom na utvrđenje suda da doprinos osiguranika tužitelja nastanku štete iznosi 30%, a vozača tramvaja 70%, tuženik je obvezan na isplatu štete u daljnjem omjeru od preostalih 20% od ukupno plaćenih troškova liječenja sa zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog plaćenog iznosa do isplate (čl. 1086. Zakona o obveznim odnosima; "Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 78/15, 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. - dalje: ZOO, u svezi sa čl. 146. ZOZO), kao i na isplatu zateznih kamata obračunatih na nesporno isplaćeni iznos od 9.826,02 eura od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do dana plaćanja 8. ožujka 2024. (čl. 29. st. 1. ZOO-a) čijem obračunu tuženik nije prigovorio, a isti proizlazi iz obračuna kamata tužitelja koji prileži spisu (list 237-249 spisa).

19. Tuženik je istaknuo prigovor zastare potraživanja.

20. Tražbine naknade štete, u smislu odredbe čl. 147. st. 1. ZOZO-a zastarijevaju istekom rokova određenih odredbama ZOO-a.

21. Prema odredbi čl. 230. st. 1. ZOO-a tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i osobu koja je štetu učinila, dok je čl. 231. st. 1. i 2. ZOO-a propisano kad je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona. Prekid zastare kaznenog progona povlači za sobom i prekid zastare zahtjeva za naknadu štete.

22. Prema odredbi čl. 147. st. 2. i 3. ZOZO-a u slučajevima kada se zahtijeva naknada za pojedina isplaćena davanja iz čl. 142. istog Zakona rokovi zastare tražbina naknade štete počinju teći od dana izvršene isplate svakog pojedinog davanja, a iznimno od st. 2. istog članka na pitanja zastare za štete prouzročene kaznenim dijelom primjenjuju se rokovi predviđeni odredbama ZOO-a, u konkretnom slučaju odredba čl. 1085. ZOO-a, kao što je prethodno već navedeno.

23. Predmetni štetni događaj dogodio se 18. svibnja 2018., dok je šteta za tužitelja dospijevala sukcesivno isplatom pojedinih računa na ime troškova liječenja u periodu od srpnja 2018. pa na dalje, a pokretanjem kaznenog postupka protiv okrivljenog RP došlo je do prekida zastare. Rok zastare počeo je ponovo teći od trenutka pravomoćnosti presude Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-224/22 od 7. lipnja 2022. koja je postala pravomoćna 17. listopada 2023.

24. Prema čl. 81. st. 1. KZ/11 kazneni progon za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju dužem od jedne godine, kao što je kazneno djelo protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu opisano u čl. 227 st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11 za koje je osiguranik tuženika pravomoćno osuđen zastarijeva za 10 godina.

25. Kako se od 17. listopada 2023. do dana podnošenja tužbe 12. ožujka 2024. nije navršio rok od 10 godina, prigovor zastare potraživanja nije osnovan.

26. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 1. ZOO-a.

27. Visina stope zateznih kamata na dosuđeni iznos od dana dospijeća do 31. prosinca 2022. na članku 29. stavak 2. i 8. ZOO-a u svezi s uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu koju utvrđuje Hrvatska narodna banka za svako polugodište za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, budući da se ne radi o plaćanju iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava već o stopi zateznih kamata iz ostalih odnosa.

28. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku, tako što je sud priznao tužitelju pravo na trošak u visini plaćenog predujma za vještačenje po vještaku prometne struke u iznosu od 300,00 eura i pristupa vještaka na dva ročišta za glavnu raspravu, 2. veljače 2026. i 20. travnja 2026., u iznosima od po 33,18 eura ili ukupno 366,36 eura u cijelosti, s obzirom da se radio trošku koji je bio nužan za donošenje odluke o osnovanosti zahtjeva, u kojem dijelu je tužitelj sa tužbenim zahtjevom uspio u cijelosti, dok je djelomično uspio samo u odnosu na visinu istog.

U Zagrebu, 6. svibnja 2026.

Sudac:

Andrea Grahovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka pismeno županijskom sudu.

DNA:

- tužitelju

- tuženiku

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte