Poslovni broj 82P-2022/2022-23

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sutkinji Korneliji Dodig, u pravnoj stvari tužitelja SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marijana Petrović, odvjetnica u Šibeniku, protiv tuženika: 1. Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju kao zakonski zastupnik zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, 2. LV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. CV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 4. Hrvatskih šuma d.o.o., Zagreb, Uprava šuma Podružnica Split, Šumarija Šibenik, Šibenik, Bana Josipa Jelačića 1, OIB: 69693144506, koje zastupa punomoćnica RV, dipl. iur., radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon javne glavne rasprave zaključene 26. ožujka 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja Marijane Petrović, odvjetnice u Šibeniku, zzz tužene ad. 1. Diane Morović, zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku i punomoćnice tuženika ad. 4. RV, dipl. iur., na ročištu za objavu presude održanom 6. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik za cijelo kat. čest. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] , koja je označena slovima E-F-G-H-I-J-E površine 171,00 m2 na skici mjesta očevida od dana 15.09.2025.g., koju je izradio IV, mag.ing.geod.et.geoinf , stalni sudski vještak za područje geodezije, a koja skica mjesta očevida je sastavni dio ove presude, pa se tužitelj ovlašćuje da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i za cijelo, uz istovremeni izbris istog prava sa imena "HRVATSKE ŠUME" D.O.O. ZAGREB, UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SPLIT, ŠUMARIJA ŠIBENIK, OIB: 69693144506, sve to u roku od 15 dana.

II. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je označen slovima A-B-C-D-A površine 2.786,00 m2 na skici mjesta očevida od dana 15.09.2025.g., koju je izradio IV, mag.ing.geod.et.geoinf , stalni sudski vještak za područje geodezije, a koja skica mjesta očevida je sastavni dio ove presude, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je vlasnik i posjednik kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] za cijelo i vlasnik dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je označen brojevima 26-89-100- 12-26 površine 2.786,00 m2, označeno na geodetskoj situaciji stvarnog stanja terena koju je izradio KV dipl.ing.geod. iz Podloge d.o.o. Šibenik, u prosincu 2021. Na predmetnim nekretninama da se nalazi obiteljska kuća s okućnicom tužitelja. Tužitelj da je predmetne nekretnine stekao temeljem nasljeđivanja iza smrti oca PV, sukladno rješenju o nasljeđivanju posl. br. O-252/19 javnog bilježnika Mire Grbac iz [adresa] od 15. ožujka 2019. Na pasivnoj strani da su označene kao tužene i sestre tužitelja tužene ad. 2. i ad. 3. Tužitelj da se nalazi u mirnom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina, dok da su njegovi prednici u posjedu predmetnih nekretnina bili od pamtivijeka. Pokojni otac tužitelja PV. S kod nadležne DGU, Područni ured za katastar u Šibeniku da je upisan kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina].

1.1. Nakon provedenog uviđaja na mjestu spora tužitelj je uredio tužbeni zahtjev postavljajući ga kao u izreci presude sukladno skici mjesta očevida od 15. rujna 2025. izrađenoj po IV, mag. ing. geod. et geoinf.

2. Tužena ad. 1. Republika Hrvatska u odgovoru na tužbu je navela da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, jer da iz dokaza na koje se tužitelj u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Isto tako da povijest posjedovanja nije poznata te da ista nije bila ograđena niti 1980., kako je to razvidno iz HOK-a, niti 1968. kako je to razvidno iz avionskog snimka, odnosno Digitalne orto-foto karte. Slijedom navedenog, da tužitelj predmetnu nekretninu nije mogao steći temeljem darovanja, obzirom da nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima.

2.1. Tužene ad. 2. i ad. 3., iako im je uredno dostavljena tužba s prilozima na odgovor te iako su uredno pozvane na ročište, odgovor na tužbu nisu dale niti su pristupile na ročište.

2.2. Tuženik ad. 4. Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, se u odgovoru na tužbu protivio istoj u cijelosti ističući prigovor promašene pasivne legitimacije jer da on nije vlasnik sporne nekretnine, već da je to Republika Hrvatska. Naime, člankom 6. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 41/90), a koji je stupio na snagu 16. listopada 1990., da je propisano da šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu. Dakle, ovakva pretvorba društvenog vlasništva da je ujedno i stjecanje prava vlasništva temeljem zakona. Osim toga, neovisno o tome da li se nekretnina nalazi u gradu ili naselju gradskog karaktera ili je prostornim planom određena za izgradnju gradskih objekata ili za javne površine, a šuma je kao što to opisuje Zakon o šumama vlasništvo Republike Hrvatske od 16.10.1990. Matična kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je dijelom obuhvaćena Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Guduća“ (valjanost programa od 2017. do 2026.), s tim da predmetni dio nije. Kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] da je novoformirana kat. čest. nastala do 417/1 k. o. [katastarska općina]. Slijedom navedenog da bi pasivno legitimirana trebala biti Republika Hrvatska sukladno članku 6. stavku 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine broj 41/90). Također navodi da tužitelj ni je uz tužbu priložio dokaze kojima bi potkrijepio navode stjecanja prava vlasništva predmetnih nekretnina temeljem istaknutih pravnih osnova. Stoga je predložio da se zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem: zemljišnih knjiga ovog suda, prijepisa posjedovnog lista broj 1216 k. o. [katastarska općina] (list 3 spisa), rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-252/19 javnog bilježnika Mire Grbac iz [adresa] od 15.ožujka 2019. (list 4-6 spisa), geodetske situacije stvarnog stanja terena koju je izradio KV dipl.ing.geod. iz Podloge d.o.o. Šibenik, u prosincu 2021. (list 8 spisa), odgovora ODO Šibenik, broj N-DO-249/2022 od 26. rujna 2022. (list 9 spisa), preslike zbirke isprava Z-4063/04 (list 15-17 spisa), očitovanja Hrvatskih šuma d.o.o. od 27. veljače 2023. (list 18 spisa), skice mjesta očevida od 15. rujna 2025. (list 42 spisa), lokacije mjesta spora na HOK-u (list 57 spisa), lokacije mjesta spora na DOF-u (list 59 spisa), uviđaja na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika IV, mag.ing.geod.et.geoinf, saslušanja svjedoka AV, JV i BV, dok stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Savjesnom i brižljivom ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i svih zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, postupajući sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) ovaj sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio odlučne činjenice koje su potkrijepile postavljeni zahtjev tužitelja, pa je stoga isti usvojen te je suđeno kao u izreci presude.

6. U svezi primjene relevantnih materijalnih propisa u ovoj parnici ističe se kako slijedi:

- da iz dokaza provedenih tijekom postupka, posebno onih personalnih (vodeći o računa o dobi u postupku saslušanih svjedoka), nije moguće s dovoljnom sigurnošću zaključiti o izvršavanju posjeda od strane prednika tužitelja kroz vrijeme dosjelosti propisano pravnim pravilom iz paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika (koje bi bilo dovršeno do dana 06. travnja 1941. godine), a koji propis se ima primijeniti na odnose nastale prije stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/80 i 36/90, odnosno Narodne novine br. 53/91, 9/92 i 77/92) tj. 1980. godine, odredbom članka 29. kojeg propisa je bilo izričito zabranjeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvarima u društvenom vlasništvu,

- da je odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZVDSP), a koji propis je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. (Narodne novine br. 137/99), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a (Narodne novine br. 114/01) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma,

- da se vlasništvo na nekretninama temeljem samog zakona, dosjelošću, stječe osnovom odredbi članka 159. stavak 1. ZVDSP-a samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari, dok je odredbom stavak 3. istog članka propisano da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a sukladno stavku 4., istog članka, ukoliko je samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog iz stavaka 2. i 3. ovog članka,

- da se sukladno članku 160. stavku 2. ZVDSP-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici,

- da sukladno članku 130. stavku 1. ZVDSP-a tko stekne pravo vlasništva na nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi,

- da sukladno članku 129. stavku 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 3/15 i 14/19, dalje ZN) u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo, pri čemu je važno naglasiti da se savjesnost posjedovanja u smislu odredbe članka 18. stavak 5. ZVDSP-a presumira.

6.1. Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti treba uračunati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZVSDP-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).

7. Člankom 16. Zakona o šumama (Narodne novine broj 68/18, 15/18, 98/19, 32/520 i 145/20, dalje ZOŠ) propisano je da šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari javno šumski posjednik, odnosno ovdje tuženik ad. 4.

7.1. Iz očitovanja Hrvatskih šuma d.o.o. od 27. veljače 2023. o uključenosti katastarskih čestica u Program gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Guduća“ (valjanost 2017.-2026.), proizašlo je da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dijelom obuhvaćena istim, međutim da nije obuhvaćena u predmetnom dijelu koji naravi predstavlja okućnicu s pomoćnim objektima te da na istom dijelu da nije bilo propisa gospodarenja.

8. Iz rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-252/19 javnog bilježnika Mire Grbac iz [adresa] od 15.ožujka 2019. proizašlo da je iza smrti PV (rođenog 1935., preminulog 2019.) vođen ostavinski postupak u kojem je utvrđeno da ostavinsku masu čini kuća i okućnica oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina], u odnosu na koju je njegovim nasljednikom proglašen tužitelj za cijelo.

8.1. Iz posjedovnog lista broj 1216 k. o. [katastarska općina] proizašlo je da je kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica] zgr upisan PV.

8.2. Iz zbirke isprava Z-4063/04 Općinskog suda u Šibeniku proizašlo je da je kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] nastala od matične čestice 417/1 k. o. [katastarska općina], u vrijeme formiranja iste da su međe na terenu bile vidno označene, da su bili vidljivi ogradni zidovi, te da je u prisutnosti stranka konstatirano da nema sporova.

8.3. Skicom mjesta očevida izrađenom po IV, mag. ing. geod. et geoinf. od 15. rujna 2025. s prilozima te nalazom i mišljenjem imenovanog vještaka, na koji stranke nisu imale prigovora, a koji je sud cijenio kao stručan, objektivan i dan u skladu s pravilima struke utvrđeno je da se pokazane nekretnine identificiraju kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr i dio kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te da pokazano odgovora onom prikazanom na geodetskoj situaciji stvarnog stanja terena koju je izradio KV dipl.ing.geod. iz Podloge d.o.o. Šibenik, u prosincu 2021., predmetne nekretnine da u naravi čine cjelinu na kojoj se nalazi stambena zgrada, dvije pomoćne zgrade i gospodarska zgrada, cjelina da je sa sjeverne strane ograđena starim betonskim zidom u kombinaciji s kamenom do stambene zgrade, a od stambene zgrade na sjevernoj strani da postoji stari suhozid, s istočne strane da je ograđena žicom pričvršćenom na stupove, a koji su pak postavljeni na korijen suhozida, jedim dijelom (cca 10 m) da nema žice ali da je vidljiv smjer korištenja, s južne strane, gledano od ceste prema istoku da postoji kameno-betonski zid te se međa nastavlja po rubu susjednog objekta te žičane ograde postavljene na susjednoj nekretnini, sa zapadne strane koja graniči s cestom, razgraničenje da je betonski zid sa željeznom ogradom, dvorište da je dijelom održavano, s posađenim stablima i vinovom lozom , navedeno je dijelom (objekt, ogradni zidovi i kulture) vidljivo i na HOK-u i DOF-u.

8.4. Saslušanjem svjedoka AV (starog 89 godina), JV (starog 72 godine) i BV (starog 71 godinu) na iskaze kojih stranke nisu imale prigovora, a koje je sud cijenio kao vjerodostojne budući da su jasni, logični, detaljni, te u skladu kako međusobno tako i s ostalim u postupku izvedenim dokazima, proizašlo je da im je posjedovno stanje poznato budući da od rođenja stanuju u blizini predmeta spora, prednici njihovih obitelji da su na predmetno područje došlo oko 1870., u koje vrijeme da su se nekretninama koristili kao pašnjacima, tužitelj da je istu stekao temeljem nasljeđivanja iza smrti oca PV, koji da je približno prije 60-ak godina na njoj sagradio kuću i pomoćne objekte, a on da ju je pak naslijedio od njegova oca ZV, koji ju je ogradio, a u površini od oko 2 .500,00 m2, PV da je na istoj, kao i njegov otac ZV čuvao životinje, pa da su bile izgrađene sjenice, te da je sjekao drva, od poljoprivrednih kultura da su sađeni bajami i smokve, danas da se njome koristi tužitelj, a njemu, kao i njegovim prednicima da nitko nikada nije osporavao posjed ili vlasništvo.

8.5. Pregledom zemljišnih knjiga proizašlo da je tuženik ad. 4. uknjiženi vlasnik za cijelo kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina], a tužitelj u tužbi traži utvrđenje prava vlasništva temeljem nasljeđivanja i dosjelosti i ispravak uknjižbe, zbog čega je dužan na pasivnoj strani navesti sve osobe koje su upisane kao suvlasnici te nekretnine u zemljišnoj knjizi. Radi se o stjecanju vlasništva na temelju zakona, a prema odredbi članka 130. stavka 1. ZVDSP-a, tko stekne pravo vlasništva na temelju zakona ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi u kojem slučaju dolazi do brisanja uknjiženih vlasnika (suvlasnika) nekretnine i uknjižbe u korist stjecatelja (tužitelja). U slučaju kao u predmetnom kada se traži utvrđenje vlasništva moraju biti obuhvaćeni svi u zemljišnoj knjizi upisani (su)vlasnici nekretnine obzirom da je svrha vođenja postupka da se tužitelj upiše kao vlasnik te nekretnine uz prethodno brisanje svih uknjiženih vlasnika odnosno suvlasnika, stoga je cijenjen kao neosnovan prigovor tuženika ad. 4. o pogrešnoj pasivnoj legitimaciji.

9. Odlučujući o zahtjevu tužitelja u granicama činjeničnih navoda tužbe i navoda isticanih tijekom postupka, iz kojih proizlazi da su se odgovarajući realni dio kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina], u naravi jedinstvena cjelina sa svih strana ograđena dijelom betonsko-kamenim, a dijelom kamenim zidovima (suhozidom), na kojoj se nalaze kuća i okućnica s pomoćnim objektima i zasađenim poljoprivrednim kuluturama, nalazili u dugogodišnjem samostalnom, poštenom (savjesnom) i od nikog ometanom posjedu prednika tužitelja i to pok. djedu tužitelja ZV, koji ju je ogradio, koristio za čuvanje i ispašu životinja, gradio sjenice za čuvanje životinja, nastavano na njega otac tužitelja PV (rođen 1935., umro 2019.), koji ju je koristio na jednak način kao i njegov prednik te je 1960-ih na njoj i sagradio kuću i pomoćne objekte, sadio poljoprivredne kulture (smokve, bajame), a koji je upisan i kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina], nastavno na kojeg ju danas koristi tužitelj, s tim što su tragovi posjeda (zidovi, objekt, kuluture), vidljivi na HOK-u i DOF-u, kao i prilikom uviđaja na mjestu spora, provedenim dokazima, posebice uviđajem na mjestu spora te vještačenjem po vještaku geodetske struke te iskazima svjedoci, potvrđeni su navodi tužitelja isticani glede posjedovnog stanja, a nastavno na prethodna utvrđenja da predmet spora - a koji u naravi u niti jednom svojem dijelu, ne predstavlja šumu odnosno šumsko zemljište, niti je obuhvaćen Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Guduća“ (s važenjem 2017. -2026.), a što je utvrđeno i saslušanjem svjedoka i uviđajem na mjestu spora, zaključak je ovog suda da su realni dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (označen kao u izreci presude) i kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina], stečeni ispunjenjem za to člankom 159. stavka 4. u svezi članka 160. stavak 2. ZVSDP-a propisanih pretpostavki (dosjelošću), odnosno kontinuiranim, samostalnim i od nikog ometanim posjedovanjem predmeta spora najkasnije još od početka 1950-ih, otkad saslušani svjedoci imaju neposredna saznanja, a koji posjed ovaj sud po kvaliteti nalazi makar savjesnim odnosno poštenim, te koja kvaliteta posjeda se presumira po samom zakonu, kao i od činjenice da u konkretnom slučaju u svezi potraživanja tužitelja ne postoje suprotstavljeni privatni interes trećih osoba, stoga je zahtjevu tužitelja valjalo udovoljiti i presuditi kao u izreci.

10. Temeljem članka 2. u svezi s članka 164. stavaka 1.-4. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP), ova presuda ne sadrži odluku o parničnom trošku budući da stranke do zaključenja glavne rasprave nisu postavile zahtjeve za njihovom naknadom. Tim više, iste su nakon što im sud na nedvojben način dao do znanja da slijedi zaključenje raspravljanja i donošenje odluke o glavnoj stvari, te ih i pozvao na podnošenje zahtjeva za naknadu parničnih troškova, izričito na zapisnik izjavile da trošak ne popisuju.

U Šibeniku, 6. svibnja 2026.

S U T K I NJ A

Kornelija Dodig

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od obavljene dostave iste. Stranci uredno obaviještenoj o ročištu objave rok za žalbu teče od dana objave, dok stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu objave rok za žalbu teče od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuju Županijski sud iz čl. 4 st. 3. Zakon o područjima i sjedištima sudova (NN 128/14) i čl. 51 st. 3. Pravilnika o radu u sustavu e Spis ("Narodne novine" 35/15).

DN-a:

- sadržana na zapisniku objave odluke