REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: Us I-4055/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jeleni Maltar Benjak, uz sudjelovanje Anite Ćavar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ĆI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Hrvoju Kraljičkoviću, odvjetniku u Zagrebu, Banjavčićeva 5, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5, OIB: 18683136487, radi utvrđivanja korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, 6. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II 410-18/22-01/678, URBROJ: 513-04-25-2 od 30. lipnja 2025. i rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostava Susedgrad, KLASA: UP/I-410-23/22-32/15, URBROJ: 513 -07-01-09-22-2 od 18. listopada 2022.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/II -410-18/22-01/678, URBROJ: 513 -04-25-2 od 30. lipnja 2025. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostava Susedgrad , KLASA: UP/I -410- 23/22-32/15, URBROJ: 513 -07-01-09-22-2 od 18. listopada 2022.

2. Rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 18. listopada 2022. utvrđuje se da je tužitelj za razdoblje oporezivanja od 3. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. korištenjem poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona ostvario primitke koji imaju obilježja nesamostalnog rada u iznosu od 177.880,00 kuna, a na koje su obračunati porez i prirez na dohodak te pripadajući doprinosi te mu je naloženo njihovo plaćanje sa zateznim kamatama u situaciji zakašnjenja.

3. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede pravila postupka.

3.1. U bitnom ističe da upravna tijela nisu zatražila dodatna pojašnjenja ni dokumentaciju (unatoč pozivu tužitelja da pojasni specifičnosti IT projekata), nije održana usmena rasprava i nije mu omogućeno izjašnjavanje o spornim okolnostima. Također je povrijeđeno načelo materijalne istine jer nije provedena usporedna analiza s drugim obveznicima u IT sektoru.

3.2. Ističe da su javnopravna tijela pogrešno utvrdila da ugovor o poslovno tehničkoj suradnji koji je sklopio s trgovačkim društvom BURZA d.o.o. ima obilježja nesamostalnog rada, na način da postoji presudni utjecaj kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka. Ovo iz razloga što takav zaključak javnopravna tijela temelje na činjenici da je u promatranom razdoblju ostvario većinu prihoda od jednog naručitelja, da postoje mjesečne isplate u jednakim iznosima te da je ugovoren broj radnih sati (176 sati mjesečno). Ističe da niti jedan od tih elemenata sam za sebe ne dokazuje postojanje radnog odnosa niti ih Zakon o radu prepoznaje kao odlučujuće. Radi se standardnim obilježjima poslovne suradnje u IT industriji gdje se naknada ugovara mjesečno radi predvidljivosti troškova projekta, a broj sati definira se radi obračuna usluga (tzv. “time-based billing”), a ne kao izraz radnog vremena pod nadzorom poslodavca. Navodi da javnopravna tijela nisu utvrdila u kojoj mjeri njegove usluge tužitelja čine redovno poslovanje naručitelja, nije dokazano postojanje elemenata kontrole ponašanja ni financijske ovisnosti. Zanemaren je projektni karakter posla i činjenica da je suradnja bila ograničena na konkretne faze projekta “Coolinarika” te nije dokazano postojanje radnog vremena, prekovremenih sati ni drugih elemenata tipičnih za radni odnos. Također upravna tijela nisu uzela u obzir da nije bio osobno podređen isplatitelju, da je imao je slobodu u organizaciji rada, nije bio integriran u sustav isplatitelja niti je imao korisnički račun u internim sustavima tvrtke kao zaposlenik. Ističe da nije bio obvezan pridržavati se radnog vremena, već projektnih rokova, nije ostvarivao prava iz radnog odnosa (plaćeni dopust, bolovanje, regres, naknadu troškova), snosio je poslovni rizik i koristio vlastitu opremu te nije bio dužan osobno obavljati posao, nego ga je mogao prenijeti na treću osobu.

3.3. Smatra da su odredbe Pravilnika o porezu na dohodak tumačene izvan konteksta Zakona o radu, koji jedini definira materijalni pojam radnog odnosa, a što je rezultiralo širokim tumačenjem pojam „nesamostalnog rada” mimo zakonskog okvira. Takvim postupanjem su javnopravna tijela zadirala u područje radnog prava, koje je izvan njihove nadležnosti i time su povrijedila materijalno pravo jer su ga neopravdano tretirala kao zaposlenika, a ne kao samostalnog poduzetnika koji pruža uslugu na tržištu.

3.4. Predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje uz naknadu troškova upravnog spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda iznesenih u obrazloženju osporenog rješenja, predlaže da Sud riješi predmetni spor bez rasprave i tužbu odbije kao neosnovanu.

5. Strankama je dana mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima drugih stranka, odnosno o činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24., 39/26.; dalje: ZUS) te je sud održao usmenu i javnu raspravu 29. travnja 2026. Na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 91. stavka 3. ZUS-a rasprava je provedena u odsutnosti stranaka, koje, iako uredno pozvane, raspravi nisu pristupile niti su svoj izostanak opravdale.

6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis te isprave priložene spisu tuženika.

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu pokrenut je po službenoj dužnosti na temelju ovlaštenja iz članka 12.a Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., dalje: OPZ), odnosno na temelju članka 27.a Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, 115/16., 106/18., 121/19., 32/20.; dalje: ZPD), o čemu je sastavljen Zapisnik, KLASA: UP/I-410-23/22- 32/15, URBROJ: 513-07-01-09-22-1 od 19. rujna 2022. U upravnom postupku je utvrđivano je li tužitelj obavljanjem poslova na temelju ugovora o poslovnoj suradnji s trgovačkim društvom BURZA d.o.o. ostvario porezne pogodnosti protivno svrsi zakona.

9. U upravnom postupku je izvršen je uvid u podatke iz informacijskog sustava Porezne uprave (ISPU), provjereni su javno dostupni podaci i informacije sa interneta. Tužitelj je po pozivu dostavio ispunjeni Upitnik NR (Utvrđivanje obilježja kriterija nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona) i Ugovor o poslovnoj-tehničkoj suradnji od 4. veljače 2020. sklopljen s trgovačkim društvom BURZA d.o.o. (dalje: ugovor). Izvršen je uvid u poslovnu dokumentaciju, izdane račune i izvode sa žiro računa tužitelja.

10. Stav je poreznih tijela da je, imajući u vidu cjelovit odnos tužitelja i isplatitelja primitaka, trgovačkog društava BURZA d.o.o., činjenica bitnih za oporezivanje i elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada, utvrđeno postojanje obilježja nesamostalnog rada i to presudnim utjecajem odnosa stranaka , kontrole ponašanja i financijske kontrole.

10.1. Kriterij odnosa stranaka utvrđen je jer ugovor o poslovnoj suradnji sadrži sve bitne elemente radnog odnosa. Iz istog proizlazi da je poslovni odnos između tužitelja i isplatitelja primitaka BURZA d.o.o. ugovoren na neodređeno vrijeme uz otkazni rok od 30 dana (članak 7.). Opseg poslova je određen široko i prema potrebama isplatitelja te se isti svakodnevno obavljaju (članci 1. i 4. ugovora). Također je ugovorena fiksna mjesečna naknada te je određeno radno vrijeme i fond sati (članci 2., 3. i 4. ugovora). Ujedno iz podataka informacijskog sustava Porezne uprave (ISPU) proizlazi da tužitelj i isplatitelj primitaka obavljaju istu djelatnost te je tužitelj upisan u registar poreznih obveznika 1. veljače 2020.

10.2. Kriterij financijske kontrole je ostvaren budući da tužitelj u potpunosti financijski ovisi o jednom poslodavcu koji mu obavlja isplate svaki mjesec u približno istim iznosima. Ujedno isplatitelj primitaka kontrolira način i opseg pružanja usluga tužitelja na tržištu. Uvidom u poslovnu dokumentaciju, izdane račune i izvode sa žiro računa tužitelja utvrđeno je da je tužitelj u razdoblju od svibnja do prosinca 2020. od isplatitelja primitaka primao mjesečne isplate koje čine 82% od ukupnih primitaka tužitelja u navedenom razdoblju. Člankom 3. ugovora ugovoren je fiksni iznos naknade te je člankom 2. predviđen obračun prekomjernih sati.

10.3. Kriterij kontrole ponašanja je ostvaren budući da tužitelj u upitniku NR navodi da mu isplatitelj primitaka određuje vrijeme i način obavljanja usluga te da podnosi izvješća o dinamici izvršenja posla. Također se člankom 2. ugovora tužitelj obvezao mjesečno isporučiti minimalno 176 sati, dok je člankom 4. je predviđeno obavljanje usluga radnim danom od 8:30 sati do 17:00 sati te petkom od 8:30 do 14:30 sati. Dakle, ugovorom je određeno uredovno vrijeme za obavljanje usluga te minimum sati koje tužitelj mora obaviti.

11. Tužitelj nije osporio ni metodologiju obračuna ni visinu porezne osnovice te poreza na dohodak i obveznih doprinosa, dok se spornim pokazalo jesu li u činjeničnom stanju kako ga je utvrdilo porezno tijelo bili ispunjeni uvjeti da se tužitelju obračuna manje obračunati porez i prirez na dohodak uz obvezne doprinose s osnova primitaka koji su ocijenjeni primitcima s osnova nesamostalnog rada.

12. Člankom 12. a. stavkom 1. točkom 1. OPZ-a propisano je da porezni obveznik koji ostvaruje porezne pogodnosti koristeći porezni sustav kroz organizacijske oblike koji su oporezivi nižim propisanim poreznim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, smatrat će se da koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, osobito u slučaju kada: 1. isplatitelj primitka za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama.

13. Prema članku 27. a. stavku 1. ZPD-a za potrebe oporezivanja primicima po osnovi radnog odnosa smatraju se i primici proizašli iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak kod kojih postoje obilježja nesamostalnog rada. Stavkom 2. istog članka propisano je da se obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona iz stavka 1. ovoga članka određuju temeljem ispunjenja triju kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka.

14. Prema članku 32. a. stavku 3. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“, 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20.; dalje: Pravilnik) za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada sagledavat će se cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, uzimajući u obzir sve činjenice bitne za oporezivanje i sve elemente kriterija obilježja nesamostalnog rada propisane člancima 32.d do 32.i ovoga Pravilnika. Stavkom 4. istog članka propisano je da u utvrđenju obilježja nesamostalnog rada prema stavku 3. ovoga članka, svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne treba ju biti istovremeno ispunjeni. Stavkom 5. istog članka propisano je da se postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje presudnim utjecajem kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla. Stavkom 7. istog članka propisano je da se za potrebe preispitivanja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada prema člancima od 32.d do 32.i ovoga Pravilnika isplatitelj prim itka smatra poslodavcem, a porezni obveznik izvršitelj posla posloprimcem.

15. Člankom 32. d. Pravilnika propisano je da se činjenicama bitnim za oporezivanje pojedinog poreznog obveznika posloprimca smatraju podaci: o svim primicima koji se ostvaruju po pojedinom izvoru dohotka u određenom vremenskom razdoblju, polazeći od prethodne alineje, ostvaruju li se primici od nesamostalnog rada u istom vremenskom razdoblju s drugim izvorima dohotka, koja djelatnost se obavlja i koliko dugo, postoji li utvrđen plan poslovanja, na koji način se djeluje na tržištu, koji je uobičajeni način pronalaska poslovnih partnera te sklapanja poslovnih odnosa, broj poslovnih partnera, te ovisno o pojedinom slučaju ostale činjenice bitne za oporezivanje.

16. Člankom 32. i. propisano je da u skladu s člankom 27.a Zakona obilježja nesamostalnog rada određuju se temeljem ispunjenja elemenata tri kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka. Stavkom 2. istog članka propisano je da će se ispunjenje elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada utvrđivati u odnosu na određenog isplatitelja primitka.

17. Člankom 32. f. Pravilnika propisano je polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij kontrola ponašanja obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao (kroz upute, obuku ili druga sredstva): 1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu, 2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao, 3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla, 4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca, 5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla, 6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca, 7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla.

18. Člankom 32. g. propisano je da polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij financijske kontrole obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada: 1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca, 2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca, 3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla, 4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu, 5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima.

19. Člankom 32. h. Pravilnika propisano je da polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij odnosa stranaka obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa: 1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu, 2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad), 3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu, 4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca, 5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica, 6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu.

20. Iz citiranih odredaba Zakona i Pravilnika proizlazi da se utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada temelji na ispunjenu elemenata triju kriterija iz članka 32.e. Pravilnika, kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka, pri čemu svi kriteriji ne moraju biti istovremeno ispunjeni, ali je bitno da prisutan presudni utjecaj kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole i/ili odnos stranaka upućuje na nesamostalni rad.

21. U odnosu na tužbene navode koji se odnose na povrede odredaba upravnog postupka ističe se da iz spisa tuženika proizlazi da je tužitelju dostavljen Upitnik NR i zapisnik od 19. rujna 2022. Tužitelj je izjavio primjedbe na zapisnik od 19. rujna 2022. te iz obrazloženja rješenja prvostupanjskog tijela proizlazi da su primjedbe tuženika razmotrene na način da je iste prvostupanjsko javnopravno tijelo otklonilo dajući pri tome opsežno i razložno obrazloženje. Na opisani način tužitelju je omogućeno učinkovito sudjelovanje u upravnom postupku. Tužitelj je prilikom izjavljivanja primjedbi na zapisnik mogao navesti dodatna pojašnjenja specifičnosti IT projekata te dostaviti dodatnu dokumentaciju kojom bi dokazao osnovanost svojih navoda, a što nije učinio u upravnom postupku ni u upravnom sporu.

22. U odnosu na tužbene navode o djelomičnom i selektivnom utvrđivanju činjenica od strane upravnih tijela, sud naglašava da za donošenje odluke o utvrđivanju obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti ispunjeni svi kriteriji, odnosno svi elementi obilježja nesamostalnog rada. (članak 32.a stavka 4. Pravilnika). Iz citiranog članka 32.a stavka 4. Pravilnika proizlazi da prilikom utvrđenja obilježja nesamostalnog rada svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni. Dakle, porezna tijela su ovlaštena utvrditi postojanje obilježja nesamostalnog rada i u situaciji kada nisu utvrđeni svi elementi kriterija pa ni svi kriteriji.

23. Iz spisa predmeta proizlazi da su tužitelj i društvo BURZA d.o.o. sklopili ugovor na neodređeno vrijeme radi pružanja usluga koje se odnose na prodaju proizvoda i usluga, prezentaciju tvrtke i proizvoda, marketinške aktivnost, kontakt i obilazak stranaka, izrada prezentacije iz čega proizlazi da je ugovor sklopljen radi kontinuiranog obavljanja poslova bez ikakve poveznice s nekim konkretnim poslom ili projektom. Tužitelj navodi da je suradnja bila ograničena na konkretne faze projekta “Coolinarika”, no za to ne prilaže dokaze niti isto proizlazi iz ugovora i iz spisa. Iz dostavljenih računa ne proizlazi da je naknada obračunata za konkretan projekt , već se u specifikaciji navodi da se naknada odnosi na uslugu iz ugovora. Ujedno se tužitelj u tom razdoblju nije oglašavao niti je imao vlastitu internetsku stranicu. Stajalište je ovog suda da iz navedenih okolnosti proizlazi da su ostvareni bitni elementi kriterija odnosa stranaka iz članka 32.h Pravilnika.

24. Kriterij kontrole ponašanja je ostvaren budući da se tužitelj člankom 2. ugovora tužitelj obvezao mjesečno isporučiti minimalno 176 sati, dok je člankom 4. je predviđeno obavljanje usluga radnim danom od 8:30 sati do 17:00 sati te petkom od 8:30 do 14:30 sati. Dakle, ugovorom je određeno uredovno vrijeme za obavljanje usluga te minimum sati koje tužitelj mora mjesečno obaviti. Također iz članka 2. ugovora proizlazi da je tužitelj obvezan podnositi izvješća o obavljenom radu. Navedeni elementi, dovedeni u vezu s drugim okolnostima i cjelovitim odnosom isplatitelja primitka i poreznog obveznika, ukazuju na odnosu podređenosti i nadređenosti, odnosno kontroli ponašanja.

25. U odnosu na tužbeni navod da se kriterij financijske kontrole nije uspostavio samo iz razloga što su postojale redovne mjesečne isplate u približno sličnim iznosima , sud ističe, da je taj element doveden u vezu s drugim okolnostima i cjelovitim odnosom isplatitelja primitka i poreznog obveznika. Tužitelj i društvo BURZA d.o.o. ugovorili su fiksnu mjesečnu naknadu za rad koji obuhvaća poslove koji su vrlo široko određeni te imaju karakter kontinuiranog, u pravilu svakodnevnog obavljanja iz čega proizlazi da se radi o ugovorenoj plaći za rad. Također, s obzirom na ugovoren minimum radnih sati te ugovorenom radnom vremenu u kojem se usluge imaju obaviti, tužitelju je faktično bilo vremenski onemogućeno pružanja usluga tužitelja kao posloprimca na tržištu od strane društva BURZA d.o.o. kao naručitelja, čime je ostvaren bitni element kriterija financijske kontrole iz članka 32. g Pravilnika.

26. Sagledavajući cjelovitost odnosa društva BURZA d.o.o. kao isplatitelja primitka i tužitelja kao poreznog obveznika izvršitelja posla u skladu s člankom 32. stavkom 3. Pravilnika, uzimajući u obzir pojedina konkretna tipična obilježja nesamostalnog rada (bez obzira na to jesu li ona ili nisu ujedno i obilježja kriterija kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka) i utvrđivanjem presudnog utjecaja konkretnih kriterija obilježja nesamostalnog rada, sud zaključuje da je tužitelj doista koristio svoj status obveznika paušalnog poreza na dohodak za ostvarivanje primitaka s obilježjima nesamostalnog rada od društva BURZA d.o.o., koji primici kao takvi onda nisu bili adekvatno oporezovani.

27. Imajući u vidu navedeno, ocjena je ovoga suda da su osporavane odluke javnopravnih tijela utemeljene na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju te da je u potpunosti odgovoreno na sve žalbene razloge tužitelja. Stoga se ne može prihvatiti stajalište tužitelja da se radi o arbitrarnom postupanju.

28. Slijedom svega gore izloženog, Sud utvrđuje da odlukama tuženika i prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja pa je stoga, na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a, odlučeno kao u točki I. izreke presude.

29. Tužitelj je izgubio ovaj upravni spor pa je na temelju članka 147. stavka 1. ZUS- a odbijen i njegov zahtjev za naknadu troška (točka II. izreke).

U Zagrebu 6. svibnja 2026.

Sutkinja:

Jelena Maltar Benjak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Tužitelj po opunomoćeniku odvjetniku Hrvoju Kraljičkoviću, Banjavčićeva 5, [adresa] Zagreb

2. Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak, Katančićeva 5, [adresa] Zagreb

3. U spis