Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1160/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda, Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća, Andree Boras-Ivanišević, kao suca izvjestitelja i Ivane Madunić, kao člana vijeća, na temelju nacrta odluke kojeg je izradio viši sudski savjetnik Tomislav Vukman, u pravnoj stvari tužitelja DD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Vesni Rajić, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Milenko Ščetar i Vesna Rajić u Križevcima, protiv tuženika Hrvatskog Lovačkog saveza, Zagreb, Vladimira Nazora 63, OIB:28817560444, zastupanog po punomoćniku Massimu Činiću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima poslovni broj: Pn-193/2022-46 od 4. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima poslovni broj: Pn-193/2022-46 od 4. ožujka 2025., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom u dijelu pod točkom I. izreke naloženo je tuženiku na ime naknade imovinske štete platiti tužitelju iznos od 5.319,56 eura, zajedno sa zateznim kamatama koje teku na navedeni iznos od presuđenja pa do isplate, dok je točkom II. izreke naloženo tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.901,94 eura sa pripadajućom zateznom kamatom od dana donošenja presude pa do isplate, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP-a), predlažući ovom sudu da pobijanu presudu preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

3. Žalba tuženika je osnovana.

4. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud drži kako je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju u žalbi izričito ukazuje žalitelj.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete nastale na vozilu istog, uslijed naleta na divljač.

6. U ovoj fazi postupka nije sporan nastanak štete na vozilu tuženika. Sporna je prije svega pasivna legitimacija tuženika, te osnov i visina tužbenog zahtjeva.

7. Iz stanja spisa u bitnom proizlazi:

- da je tužitelj u tužbi naveo kako je 16. srpnja 2022. oko 22,20 sati došlo do štetnog događaja uslijed naleta divljači na vozilo u vlasništvu tužitelja i to „Alfa Romeo Giulia“ reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), na način da je istome, koji se kretao otvorenim dijelom lokalne ceste broj 26077 iz smjera mjesta [adresa] u smjeru mjesta Velike Sesvete, dolaskom na 360 m od mjesta [adresa], s lijeve strane iz polja istrčao srnjak, te je došlo do udara prednjim više desnim dijelom osobnog automobila u srnjaka, koji se potom udaljio s mjesta događaja

- da se prema navodima tužitelja spomenuti štetni događaj dogodio na području Lovačkog društva „Sveti Hubert“, te da je o prometnoj nezgodi obavješten lovnik Lovačkog društva „Sveti Hubert“ Križevci, lovno područje Ruševac, Dario Šoštarić, radi čega je tužitelj prijavio nastalu štetu Hrvatskom lovačkom savezu

- da je Hrvatski lovački savez, ovdje tuženik, uputilo tužitelja obaviti izvid štete kod Dekra Croatia d.o.o., što je isti i učinio, te da je nakon obavljenog izvida, tuženik tužitelju na ime odštete ponudio iznos od 28.500,00 kn uz uvjet potpisa Sporazuma o namirenju, te dostave potvrde o obavljenom očevidu, na što tužitelj nije pristao, smatrajući da nastala šteta iznosi 40.080,21 kn, a koji iznos isti tužbom i potražuje

- da je tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka isticao prigovor promašene pasivne legitimacije, navodeći da isti nije lovoovlaštenik na području na kojemu se predmetni štetni događaj dogodio

- da je Ministarstvo poljoprivrede, postupajući po dopisu prvostupanjskog suda od 13. ožujka 2023., podneskom od 20. ožujka 2023. dostavilo Odluku Ministarstva poljoprivrede o izravnoj dodjeli financijskih sredstva namijenih za financiranje šteta od divljači na vozilima od 31. svibnja 2022. (dalje: Odluka) i Ugovor o izravnoj dodjeli financijskih sredstava namijenjenih za financiranje šteta od divljači na vozilima sklopljen 31. svibnja 2022. (dalje: Ugovor) iz kojih, među ostalim, proizlazi da se tuženiku raspoređuju proračunska sredstva Ministarstva poljoprivrede, proračunska stavka A568060 – UNAPREĐENJE LOVSTVA, SMANJENJE RIZIKA OD DIVLJAČI I NANKADE ŠTETE, IZVOR 11, za financiranje štete od divljači na vozilima za razdoblje do sklapanja ugovora o nabavi police na temelju provedenog otvorenog postupka javne nabave, te da visina sredstava iznosi 4.100.000,00 kn mjesečno, a ta će se visina mijenjati ovisno o frekvenciji šteta.

- da iz obrazloženja spomenute Odluke proizlazi da je zbog prestanka važenja prethodnog sustava osiguranja od šteta od naleta divljači sa danom 31. svibnja 2022. (čiji je nositelj osiguranja od 2021. bilo Ministarstvo poljoprivrede putem Euroherc osiguranja d.d.) i neuspješno provedenog postupka javne nabave za novo osigurateljno razdoblje, zbog čega je bilo potrebno provesti novi postupak nabave koji iziskuje određeno vrijeme, u cilju izbjegavanja nastanka visokih troškova i nenadoknadive štete za lovoovlaštenike, odlučeno ovdje tuženiku raspodijeliti navedena sredstva, obzirom da je isti nacionalna udruga koja je operativno sposobna za uspostavu modela rješavanja odštetnih zahtjeva i isplate naknade štete oštećenim osobama

8. Obrazlažući prvostupanjsku presudu prvostupanjski sud zaključuje kako je štetu nedvojbeno uzrokovala srneća divljač, kao opasna stvar, na području kojim inače gospodari lovačko društvo, pa da tuženik odgovara po načelu uzročnosti, pritom otklanjajući prigovor promašene pasivne legitimacije, pozivom na sadržaj spomenute Odluke i Ugovora, pritom navodeći kako se u konkretnom slučaju ima primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21, dalje: ZOO-a) kao lex generalisa, koji za razliku od lex specialisa, Zakona o lovstvu ("Narodne novine", broj 99/18, 32/19 i 32/20 – dalje: ZL) koji ostavlja pravnu prazninu u slučaju odgovornosti za štetu u štetnim događajima u prometu, jasno i nedvosmisleno definira pojam štete, opasne stvari te odgovornosti za štetu koju prouzroči opasna stvar.

9. U žalbi tuženik u bitnom ponavlja navode koje je isticao i tijekom prvostupanjskog postupka, posebice kako nije lovoovlaštenik na navedenom području, te da pasivna legitimacija proizlazi iz zakona, a ne ranije spomenute Odluke ili Ugovora, pojašnjavajući kako tuženik u određenim uvjetima, kao treća osoba, u ime i za račun svojih članica (lovoovlaštenika) naknađuje štete nastale naletom vozila na divljač, no da to ne znači da bi isti u eventualnom parničnom postupku bio pasivno legitimiran. Stoga navodi da pobijana presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati.

10. Odredbom čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a propisano je da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost.

11. Odredbom čl. 10. st. 1. ZL-a propisano je da Hrvatski lovački savez dobrovoljna nacionalna udruga koju čine lovački savezi županija i Grada Zagreba, lovačke udruge i lovci.

11.1. Odredbom čl. 80. st. 6. ZL-a propisano je da za štetu nastalu naletom vozila na divljač vozač odgovara, ako je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je utvrđeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim nakovima izričitih naredbi, a lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta, ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

12. Odredbom čl. 1063. ZOO-a propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

12.1. Odredba čl. 1064. ZOO-a propisuje da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

13. Pravilno prvostupanjski sud zaključuje da u situaciji kada odgovornost tuženika ne proizlazi iz odredbe čl. 80. st. 6. ZL-a, valja podredno primijeniti pravila ZOO-a o objektivnoj odgovornosti za štetu koju divljač počini na cesti, jer u konkretnom slučaju uistinu radi se o šteti od opasne stvari.

14. Međutim, nejasan je zaključak prvostupanjskog suda koji odgovornost ovdje tuženika utvrđuje izričitim pozivom na ranije citiranu odredbu čl. 1064. ZOO-a, obzirom da iz stanja spisa ne proizlazi da bi isti bio vlasnik opasne stvari, dok iz spomenutih Odluka i Ugovora jedino proizlazi da je isti sudjelovao u sustavu nakade šteta od naleta vozila na divljač do sklapanja nove police osiguranja.

15. Slijedom navedenog razlozi o odlučnim činjenicama ostali su nejasni i proturječni, pa je pobijanu presudu valjalo primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

16. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će, uvažavajući primjedbe ovog drugostupanjskog suda, dati valjane razloge o odlučnim činjenicama te donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

Split, 6. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća

Boris Mimica