Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-497/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od su tkinja toga suda Tanje Novak – Premec predsjednice vijeća, Dijane Hofer sutkinje izvjestiteljice i Ivane Čačić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CM (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Vinku Samardžiću, odvjetniku iz Splita protiv tužene FM (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćnici Miri Boban, odvjetnici iz Splita, radi utvrđenja prava vlasništva i stvarne služnosti, povodom žalbe tužene i njezine pravovremene dopune izjavljene protiv presude Općinskog suda u Splitu broj P-3557/2018-66 od 26. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 6. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Žalba tužene i njezina pravovremena dopuna djelomično se odbijaju kao neosnovane i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu broj P-3557/2018-66 od 26. veljače 2025. u toč.I izreke.

r i j e š i o  j e

I/Žalba tužene i njezina pravovremena dopuna djelomično se prihvaćaju pa se presuda Općinskog suda u Splitu broj P-3557/2018-66 od 26. veljače 2025. ukida u toč.III – i toč.IV izreke te se predmet u ukinutom dijelovima vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II/O troškovima žalbenog postupka odlučit će sud u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u toč.I izreke usvojen je glavni tužbeni zahtjev radi utvrđenja da je tužitelj vlasnik dijela čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] prikazanog u skici lica mjesta sačinjene po stalnom sudskom vještaku Rajku Radišiću u rujnu 2024. kao tijelo omeđeno slovima A, B, C, D, R, P, CB, J, K, G, H, I, A slijedom čega je tužitelj ovlašten temeljem prvostupanjske presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj knjizi na način da se od postojećih čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] izdvoji dio tih čestica koji je po površini i obliku prikazan na skici lica mjesta sačinjene po stalnom sudskom vještaku Rajku Radišiću u rujnu 2024. kao tijelo omeđeno slovima A, B, C, D, R, P, CB, J, K, G, H, I, A i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na tako novoformiranoj čestici. Toč.III izreke usvojen je eventualno istaknuti tužbeni zahtjev te je osnovano pravo stvarne služnosti puta, provoza motornim vozilom i prolaza pješice preko poslužne nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to po cijeloj dužini njezine sjeverne međe u širini od 3,5 m označeno na skici lica mjesta sačinjenoj po stalnom sudskom vještaku Rajku Radišiću u rujnu 2024. pravcem D-E, a u korist dijela nekretnina čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] označenog u skici lica mjesta vještaka Radišića iz rujna 2024. tijelom omeđenim slovima A, B, C, D, R, P, CB, J, K, G, H, I, A kao povlasnog dobra. Istodobno je tužitelj ovlašten temeljem prvostupanjske presude i po provedenoj parcelaciji izvršiti upis prava stvarne služnosti na poslužnom dobru čkbr. [katastarska čestica] u korist povlasnog dobra koji će po provedenoj parcelaciji postati novoformirana zemljišnoknjižna čestica . Toč.IV izreke tužena je obvezana naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 11.643,35 Eur sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate. Nepobijanom toč.II izreke odbijen je glavni tužbeni zahtjev u dijelu zatraženog utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti koja je istovjetna opisanoj u toč.III izreke.

2. Pravovremenom žalbom i njezinom pravovremenom dopunom tužena pobija prvostupanjsku presudu u toč.I-, toč.III- i u toč.V izreke iz svih zakonskih žalbenih razloga propisanih odredbom čl.353.stav.1.toč.1. do 3. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP – „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08 i 57/11 i 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 pri čemu se ZID ZPP objavljeni u „Narodnim novinama“ 70/19 i 80/22 primjenjuju u dijelu propisanom odredbama čl.117.stav.2. i 3. ZID ZPP/19 i čl. 107.stav.2., 3., 4. i 5. ZID ZPP/80/22), s prijedlogom ovom sudu da je ukine i predmet vrati istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, podredno da je preinači i odbije tužbeni zahtjev. Zahtijeva i troškove žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj se usprotivio osnovanosti u žalbi sadržanih navoda, tvrdnji i stajališta uz prijedlog ovom sudu da žalbu tužene odbije kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu u cijelosti. Zahtjeva i trošak žalbenog postupka.

4. Žalba tužene je djelomično osnovana.

5. Polazeći od činjenica koje su između parničnih strana nesporne – da su parnične stranke suvlasnici predmetnih čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] – sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - svaka u ½ dijela, da su predmetne čestice okružene nekretninama u vlasništvu trećih osoba, da je tužitelj kao davatelj uzdržavanja sa pok. ocem parničnih stranaka NM **.**.1999. kao primateljem uzdržavanja sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju kojeg su predmetom ½ dijela predmetnih čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] i to zapadni dio istih koji graniči "s Pušić Herendom" uz napomenu da podjelu treba izvršiti na dva jednaka dijela s međom u pravcu sjever-jug dok na predjelu koji se naziva "Podanak " koji graniči "s obitelji C F i N" treba ostaviti put širine 3,5 m i to od krajnjeg istoka do krajnjeg zapada, da je tužena ½ dijela predmetnih nekretnina (označene kao istočni dio) naslijedila rješenjem o nasljeđivanju iza pok. oca NM broj O -844/01 od 4. listopada 2001. te da su parnične stranke na zapisniku sa ostavinske rasprave održane dana 25. siječnja 2002. sklopile Sporazum o diobi kojim su u toč.I. ugovorile da će ostavinska imovina koju čini ½ dijela čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] " i to baš istočni dio" pripasti ovdje tuženoj, da su izvanparnični postupak broj R1-426/2016 radi diobe (predmetne) suvlasničke zajednice nekretnina čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojeg je pokrenuo ovdje tužitelj i parnični postupak broj P-1771/2018 kojeg je pokrenula ovdje tužena protiv ovdje tužitelja radi zaštite od uznemiravanja sjevernog djela istočne strane čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uklanjanjem asfaltnog puta koji je položen preko tog dijela nekretnine i isplate imovinske štete u iznosu od 21.000,00 kn u prekidu i to postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice do pravomoćnog okončanja postupka radi zaštite od uznemiravanja, a postupak radi zaštite od uznemiravanja do pravomoćnog okončanja predmetnog postupka - prvostupanjski sud je dokazni postupak koncentrirao na utvrđivanje činjeničnog osnova glavnog tužbenog zahtjeva da je tužitelj dosjelošću stekao vlasništvo zapadnog dijela predmetnih nekretnina i pravo stvarne služnosti odnosno podrednog tužbenog zahtjeva radi osnivanja stvarne služnosti na dijelu nekretnine čkbr. [katastarska čestica] koja ostaje u samovlasništvu tužene .

5.1. Rukovodeći se utvrđenjima geodetskog vještaka Radišića sa provedenog uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje parničnih stranaka – da po diobi predmetnih nekretnina u pravcu R - P - CB - J - K - I - G i istočni i zapadni dio predmetnih nekretnina imaju iste površine građevinskog (3200 m2) i poljoprivrednog zemljišta (3735 m2), da preko istočnog dijela predmetne nekretnine prolazi cesta koja je dijelom asfaltne podloge, a dijelom makadam, širine oko 2,6 m i to u površini od 188 m2 koja je u asfaltnom dijelu u skici označena slovima O - P - R - S - O, da preko zapadnog dijela predmetne nekretnine prolazi makadamska cesta dijelom u cijeloj širini, a dijelom u polovičnoj širini, jer druga polovica prolazi susjednom nekretninom, te utvrđenjima vještakinje za graditeljstvo Jagode Mihovilović da se prema Prostornom planu Grada Visa dio predmetnih zemljišta smatra dijelom neuređenog neizgrađenog građevinskog područja određenog prostornim planom na kojem nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura, odnosno građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice zbog čega se izgradnja, bez obzira na namjenu, može graditi tek nakon donošenja UPU dok je parcelacija predmetnog zemljišta moguća sukladno odredbi čl. 161. stav. 3. Zakona o prostornom uređenju u skladu s odlukom suda o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta - prvostupanjski sud zaključuje da su površine pojedinih dijelova zemljišta istovjetne, da je dioba moguća i dopuštena, da je vrijednost dijelova koji su pripali strankama istovjetna, a da je trasa dalekovoda koja se proteže preko njihovih površina približno jednakih dužina pa kako je tužitelj dokazao ostvarenje pretpostavki propisanih odredbom čl. 114. stav. 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV – NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15– pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta) jer je vlasništvo točno određenog zapadnog dijela zemljišne cjeline položene na predmetnim nekretninama stekao ugovorom o doživotnom uzdržavanju sklopljenim sa svojim pok. ocem, to je usvojio glavni tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva na točno određenom dijelu nekretnina.

5.2. U odnosu na zahtjev radi osnivanja prava stvarne služnosti prvostupanjski sud je, polazeći od činjenice da su predmetne nekretnine (cijele čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica]) u potpunosti okružene susjednim nekretninama (čkbr. [katastarska čestica]) u vlasništvu Republike Hrvatske i Grada Visa te u vlasništvu i suvlasništvu trećih fizičkih osoba, da se preko čkbr. [katastarska čestica] koje su u vlasništvu Republike Hrvatske i Grada Visa može pristupiti do istočnog dijela zemljišta tužene, ali ne i do zapadnog tužiteljevog, a da je zbog konfiguracije terena i zapuštene površine do istih moguće pristupiti samo javnom asfaltnom cestom izgrađenom preko čkbr. [katastarska čestica] (Zagrebačka ulica) dok do tužiteljevog dijela nema pristupa javnom prometnicom, cestom, stazom niti drugom primjerenom putnom vezom s javnom cestom (koja je položena istočno i to preko čkbr. [katastarska čestica]), već je moguće pristupiti isključivo preko gore navedenih nekretnina u vlasništvu fizičkih osoba ili preko dijela istočnog zemljišta tužene koji je neizgrađen i to trasom od cca 200 m2 (dok je zemljište tužene ukupne površine 6935 m2 od toga građevinskog 3200 m2 i poljoprivrednog zemljišta 3735 m2), dakle površinom koja je manjeg udjela u ukupnosti prostora, a korist za povlasnu nekretninu veća je od štete koju će trpjeti vlasnica poslužne nekretnine. Uz to je prvostupanjski sud imao u vidu da je prema obavijesti Grada Visa od 10. prosinca 2021. postojeća predmetna trasa asfaltno - makadamske podloge preko zemljišta parničnih stranaka dio trase protupožarnog puta od značaja za cijelu lokalnu zajednicu pa je o podrednom tužbenom zahtjevu odlučio pozivom na odredbe čl. 223. i čl.224. ZV prethodno odbivši dio g lavnog tužbenog zahtjeva radi utvrđenja postojanja stvarne služnosti istovjetnog sadržaja stečene na osnovu dosjelosti.

6. Iznesena činjenična utvrđenja kao i na njima zasnovano materijalno -pravno stajalište prvostupanjskog suda u odnosu na glavni tužbeni zahtjev u cijelosti pravilnim i rezultatom zakonite ocjene provedenih dokaza, u smislu odredbe čl.8. ZPP prihvaća i ovaj sud te ista nisu dovedena u sumnju žalbenim navodima žaliteljice , dok je žalbenim navodima osnovano dovedena u sumnju pravilnost odluke prvostupanjskog suda vezane uz podredni tužbeni zahtjev.

7. U odnosu na žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, valja navesti da tužena u žalbi pobliže ne navodi o kojoj se bitnoj povredi odredaba parničnog postupka radi, a niti se o tome može zaključiti iz sadržaja obrazloženja žalbe, naprotiv - iz njezinog sadržaja uopće ne proizlazi da bi se presuda pobijala iz tog žalbenog razloga. Stoga se ovaj sud, u primjeni odredbe čl.365.stav.2. ZPP koncentrirao na ispitivanje eventualno počinjenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. stav. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 11, 13 i 14 ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti i posljedično tome utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od navedenih.

8. U preostalom dijelu žalbe tužena smatra – u bitnome - da nije jasno temeljem kojeg pravnog osnova tužitelj polaže pravo na upravo zapadni dio predmetnih nekretnina, da je predmetnu diobu nekretnina trebalo provesti u izvanparničnom postupku obzirom da su u tijeku izvanparnični postupak razvrgnuća predmetne suvlasničke zajednice a i parnični postupak kojeg je pokrenula protiv tuženika radi uznemiravanja i uspostave ranijeg stanja i naknade štete, da se preko pretežitog istočnog dijela predmetnih nekretnina proteže dalekovod dok se u neznatnom dijelu proteže preko građevinskog dijela tužitelja, da prvostupanjski sud nije nadležan za otvaranje nužnog prolaza preko dijela nekretnine tužene a i da joj nije odmjerio naknadu u smislu odredbe čl.224. ZV. 9.Odgovarajući na žalbene navode od odlučnog značaja, u okviru ovlasti iz odredbe čl.375.stav.1. ZPP valja navesti da tužitelj predmetnom tužbom zahtijeva utvrđenje prava vlasništva na točno određenom dijelu suvlasničkih nekretnina čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] prikazanog u skici lica mjesta sačinjene po stalnom sudskom vještaku Rajku Radišiću u rujnu 2024. kao tijelo omeđeno slovima A - B - C, D - R - P - CB - J - K - G - H - I - A i to na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog sa pok. ocem NM **.**.1999. i Sporazuma o diobi sklopljenog sa tuženom u ostavinskom postupku iza njihovog pok. oca, kojim su dogovorili da će tuženoj pripasti istočni dio predmetnih nekretnina pri čemu tužena valjanost navedenih pravnih poslova niti ne dovodi u sumnju. Imajući u vidu da je prvostupanjski sud na osnovu jasnih (i po parničnim strankama prihvaćenih) utvrđenja geodetskog i građevinskog vještaka utvrdio da su površine istočnog i zapadnog dijela predmetnih nekretnina istovjetne, da je dioba moguća i dopuštena, da je vrijednost dijelova koji su pripali strankama istovjetna, a da je trasa dalekovoda koja se proteže preko njihovih površina približno jednakih dužina, to je pravilno usvojio glavni tužbeni zahtjev opisan pod toč.I izreke prvostupanjske presude pa je žalbu tužene u tom dijelu valjalo ocijeniti neosnovanom i potvrditi prvostupanjsku presudu pozivom na odredbu čl.368.stav.1. ZPP u odnosu na toč.I izreke.

9.1. Prednjem valja nadodati da je postupanje u konkretnom predmetu određeno činjeničnim supstratom tužbe radi utvrđenja prava (samo)vlasništva točno određenih dijelova nekretnina što podrazumijeva i diobu cjelovitih nekretnina (razvrgnuće suvlasničke zajednice). Prema odredbi čl.50.stav.3.ZV prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja iz čega proizlazi da je prvostupanjski sud pravilno postupao odlučivši o svim postavljenim tužbenim zahtjevima u parničnom postupku.

9.2. U konkretnim činjeničnim i materijalno-pravnim okolnostima tražena i pružena materijalno-pravna zaštita iz toč.III izreke presude utemeljena je na odredbi čl. 191. stav.1. ZV i čl.224. ZV prema kojoj je nužni prolaz služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom pri čemu se sukladno stav.2. citirane odredbe na nužni prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnosti puta, ako glede nužnoga prolaza nije što posebno propisano. Postavljeni podredni tužbeni zahtjev upravljen na osnivanje prava služnosti nužnog prolaza, po ocjeni ovog suda također je osnovan obzirom iz provedenog dokaznog postupka jasno proizlazi da do zapadnog dijela predmetnih nekretnina koje su toč.I izreke prvostupanjske presude pripale u samovlasništvo tužitelja ne postoji putna veza.

10. No pazeći po službenoj dužnost na pravilnost primijenjenog materijalnog prava u okviru odredbe čl.365.stav.2. ZPP-a, a na što ukazuje i tužena u izjavljenoj žalbi, prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o podrednom tužbenom zahtjevu radi osnivanja stvarne služnosti nije primijenio odredbu čl.224.stav.4. ZV posljedično čemu je i činjenično stanje nužno za cjelovitu i zakonitu odluku o tom dijelu zahtjeva tužitelja ostalo nepotpuno utvrđeno.

10. 1. Naime, prvostupanjski sud je prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka geodetske i građevinske struke pravilno zaključio da tužitelj nema prikladnu putnu vezu s javnim putem i da je potrebno osnovati pravo nužnog prolaza u korist njegove nekretnine i to pravo provoza motornim vozilom i prolaza pješice jer je korist za povlasnu nekretninu veća od štete nastale za poslužnu nekretninu, no pri tom je prvostupanjski sud propustio u smislu odredbe čl.224.stav.4. ZV tuženoj odrediti naknadu (istovjetno i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju broj Rev-1259/2012-2 od 16. prosinca 2015.).

10.2. Prema odredbi čl.191.stav.1. ZV nužni prolaz je služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom. Prema stav.2. na nužni prolaz se primjenjuju pravila koja vrijede za služnosti puta, ako glede nužnoga prolaza nije što posebno propisano. Odredba čl.224.stav.1. ZV propisuje da će nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovati svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. Stav.4.citirane odredbe nalaže sudu da će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti (i) obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, koja ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje, te će osnutak nužnoga prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako su se stranke glede naknade nisu drukčije sporazumjele. Iz sadržaja prvostupanjskog spisa proizlazi da drugačijeg sporazuma između parničnih stranaka (za sada) nema.

10.3. U primjeni odredbe čl.224.stav.4. ZV prvostupanjski sud kod osnivanja nužnog prolaza mora imati u vidu ne samo faktičku nastalu štetu tj. vrijednost dijela nekretnine koji je određen za nužni prolaz nego i eventualno umanjenje vrijednosti nužnim dijelom opterećene nekretnine (istovjetno i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev-2185/2018-2 od 6. rujna 2022. i Rev-316/2023-2 od 23. prosinca 2024.) pa će prilikom utvrđivanja naknade imati u vidu i svrhu u koju se koristi predmetno poslužno dobro.

11. Obzirom na izloženo pod toč. 10. do 10.3. ovog obrazloženja valjalo je prihvaćanjem žalbe tužene ukinuti toč.III izreke prvostupanjske presude pozivom na odredbu čl.370. ZPP, a i odluku o troškovima postupka sadržanu u toč.IV izreke te predmet u ukinutim dijelovima vratiti istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

12. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će imati u vidu napomene sadržane u ovoj odluci te će se istima rukovoditi prilikom utvrđivanja naknade tuženoj te će osnutak nužnoga prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade. Sukladno odredbi čl.166.stav.3. ZPP končanom odlukom o troškovima odlučiti će i o troškovima predmetnog žalbenog postupka.

13. Nepobijana toč.II izreke prvostupanjske presude nije bila predmetom žalbenog ispitivanja (čl.365.stav.1. ZPP-a).

U Varaždinu, 6. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Tanja Novak-Premec