Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Stalna služba u Ivancu
Akademika Mirka Maleza 3, Ivanec
Poslovni broj: Ovr-939/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, po sutkinji Nataši Sever, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Gordane Družinić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H-ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Zagreb, Radnička cesta 41, kojeg zastupa punomoćnica Željka Brlečić, odvjetnica iz OD Brlečić & partneri j.t.d. iz Varaždina, protiv ovršenika ITAS PROMAJSKA d.d., OIB: 78997564994, Ivanec, Ulica Ivana Gorana Kovačića 14, radi ovrhe ispražnjenjem i predajom nekretnine, izvan ročišta, 6. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbacuje se prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja H-ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Zagreb, Radnička cesta 41, radi određivanja ovrhe ispražnjenjem i predajom nekretnine, podnesen ovom sudu 13. ožujka 2026.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj je protiv ovršenika ITAS PRVOMAJSKA d.d. podnio prijedlog za ovrhu radi ispražnjenja i predaje nekretnine. U prijedlogu navodi kako je kao zakupodavac s ovršenikom kao zakupnikom dana 18. rujna 2024. sklopio Ugovor o zakupu poslovnog prostora HR10858B01001 (dalje: Ugovor o zakupu), a temeljem kojega mu je dao u zakup nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Varaždinu, Zemljišnoknjižni odjel Ivanec, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to: k. č. [katastarska čestica] u naravi Itas površine 10205 m2, od čega pomoćni objekt površine 262 m2, ind. dvorište površine 9902 m2, pomoćni objekt površine 41 m2 i k. č. [katastarska čestica] u naravi Itas površine 4397 m2, od čega ind. zgrada površine 4397 m2, ukupne površine 14602 m2, koja nekretnina se nalazi na adresi [adresa] u [adresa], a danas je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, navodi kako je predmetni Ugovor o zakupu dana 11. listopada 2024. potvrđen kod javnoga bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba pod brojem OV-7474/2024 i ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta. Ovrhovoditelj pojašnjava da je u citiranom ugovoru u uvodnom dijelu naznake stranaka očitom omaškom kao zakupnik naveden ITAS PRVOMAJSKA d.o.o. (društvo s ograničenom odgovornošću), umjesto ispravno ITAS-PRVOMAJSKA d.d. (dioničko društvo), da se radi o običnoj omašci u pisanju u naznaci pravnog oblika trgovačkog društva, ali da nema nikakve dvojbe niti sumnje da je ugovor sklopljen upravo između stranaka ITAS-PRVOMAJSKA d.d. i društva H-ABDUCO d.o.o. Navodi da je u ugovoru naveden ispravan OIB zakupnika, ovdje ovršenika, te da je iz pečata društva na kraju ugovora razvidno kako je riječ o društvu ITAS PRVOMAJSKA d.d. sa sjedištem u [adresa] zastupanom po direktoru ĆU te da je ugovor solemniziran (potvrđen) kod javnog bilježnika koji je prilikom solemnizacije strankama koje su osobno pristupile ugovor pročitao i upozorio ih na pravne posljedice sklapanja istoga pri čemu je javni bilježnik izvršio uvid u sudski registar i utvrdio da je direktor ovršenika ĆU ovlašten za zastupanje društva ITAS-PRVOMAJSKA d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB 78997564994 koji je pristupio uz punomoćnike ovrhovoditelja te da je u potvrdi o solemnizaciji javnog bilježnika jasno navedeno da su stranke i to H-abduco d.o.o. zastupan po punomoćnicama FU i VU te ITAS - PRVOMAJSKA d.d. [adresa] (s naznakom MBS i OIB-a) zastupan po direktoru ĆU podnijele prednju privatnu ispravu (ovdje ovršnu ispravu) na potvrdu. Nadalje, navodi kako društvo ITAS-PRVOMAJSKA društvo s ograničenom odgovornošću ne postoji što znači da između stranaka ne postoji baš nikakva dvojba tko su stranke ovdje konkretnog ugovora. Ovrhovoditelj smatra kako očita omaška u preambuli ugovora u pisanju slova „d.o.o.“ umjesto ispravno „d.d.“ ne dovodi u pitanje tko su subjekti ugovora. Poziva se na stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske izneseno u rješenju Gž-8/2024-2 od 19. ožujka 2024. te odluku Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4702/2024 od 24. listopada 2024. Nadalje, ovrhovoditelj se poziva na čl. 4. Ugovora o zakupu kojim su stranke ugovorile da se Ugovor o zakupu i zakup temeljem njega sklapaju na određeno vrijeme i to do dana prodaje predmetne nekretnine, a najduže na rok od 12 mjeseci od dana potpisa Ugovora o zakupu, odnosno najduže do dana 18. rujna 2025. uz mogućnost ponovnog sklapanja uz uvjet urednog podmirenja svih obveza preuzetih tim Ugovorom. Ističe kako je Ugovor o zakupu istekao dana 18. rujna 2025. te je ovrhovoditelj o tome obavijestio ovršenika dopisom upućenim poštom preporučeno s povratnicom, a u kojem ga je obavijestio da neće sklapati novi ugovor o zakupu i pozvao ga da zaključno do 30. rujna 2025. isprazni predmet zakupa od svih osoba i stvari i da ga najkasnije do navedenog datuma preda u samostalni posjed ovrhovoditelju kao i da podmiri sve režijske troškove i dospjele zakupnine nastale do 30. rujna 2025. Navodi kako ovršenik nije postupio po dopisu ovrhovoditelja i nije predao ovrhovoditelju predmet zakupa u samostalan posjed do 30. rujna 2025. zbog čega je ovrhovoditelj Izjavom od 7. listopada 2025., na kojoj je potpis direktora ovrhovoditelja ovjeren pod brojem OV-12134/2025, od javnog bilježnika zatražio izdavanje klauzule ovršnosti Ugovora o zakupu te je javni bilježnik Ilinka Lisonek istoga dana izdao klauzulu ovršnosti broj OV-12135/2025 s iskazanim datumom ovršnosti 30. rujna 2025. Nadalje, da ovršenik ovrhovoditelju nije predmet zakupa predao u samostalan posjed te je stoga ovrhovoditelj primoran podnijeti ovaj prijedlog za ovrhu. Slijedom navedenog, navodeći da je 30. rujna 2025. dospjela obveza iseljenja ovršenika iz zakupljene nekretnine, odnosno njegova obveza ispražnjenja i predaje nekretnine slobodne od osoba i stvari ovrhovoditelju nije ispunjena, ovrhovoditelj predlaže određivanje ovrhe iseljenjem ovršenika ITAS PRVOMAJSKA d.d. i drugih osoba te uklanjanjem svih stvari iz nekretnina i predajom istih slobodnih od osoba i stvari u posjed ovrhovoditelju.
2. Zaključkom ovog suda poslovni broj Ovr-939/2026-2 od 30. ožujka 2026. ovrhovoditelj je pozvan da u roku 8 dana ispravi i/ili dopuni podneseni prijedlog za ovrhu na način da dostavi sudu dopunu ovršne isprave kojom je ispravljen nedostatak ovršne isprave u oznaci tvrtke ovrhovoditelja.
3. Podneskom od 8. travnja 2026. ovrhovoditelj je istaknuo kako nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevu suda budući da su stranke u očitoj koliziji i „sporu“ obzirom da je ovrhovoditelj morao pokrenuti ovršni postupak kojim traži da mu se preda u posjed nekretnina u njegovu vlasništvu jer je ovršenik ne želi dobrovoljno predati. Smatra da se u konkretnom slučaju radi o pretjeranom formalizmu na kojem sud insistira već drugi puta, nakon što je prvi prijedlog za ovrhu odbacio bez ikakvog pozivanja ovrhovoditelja da istog dopuni, pojasni ili na drugi način reagira. Ponavlja svoje navode da je očitom greškom u pisanju u Ugovoru o zakupu naznačena pogrešna oznaka pravnog oblika ovršenika jer umjesto ispravno d.d. stoji d.o.o., ali da su svi drugi podaci temeljem kojih se može utvrditi identitet ovršenika ispravni te da između stranaka ne postoji spor oko identiteta zakupca, odnosno ovršenika. Ovrhovoditelj se poziva i na Dopis Ministarstva pravosuđa, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo FINA-i Klasa: 011-01/16-01-10, Urbroj: 514-04-01-02-16-38 od 23. svibnja 2016. kojim je to Ministarstvo dalo odgovor na pitanja u vezi provedbe ovrha protiv pravnih osoba gdje su se pojavile situacije u kojima se naziv pravne osobe u ovršnoj ispravi, temeljem koje se zahtijeva izravna naplata, razlikuje od naziva pravne osobe u sudskom registru, ali je OIB istovjetan. Navodi kako se u praksi događalo da je kod naziva pravne osobe u ovršnoj ispravi navedena crtica, točka ili slično, a naziv pravne osobe u registru ne bi sadržavao navedeni znak te je FINA u takvim situacijama osnove za plaćanje vraćala kao neprovedive. S obzirom da je to izazivalo poteškoće u praksi, FINA je zatražila očitovanje Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, koje je dalo mišljenje koje to pogreške ili načini pisanja tvrtke/naziva pravne osobe ne utječu na identitet stranke, a niti na provedbu ovrhe: zarez nakon naznake kojom se pobliže obilježava ime; postojanje/nepostojanje navodnika u bilo kojem dijelu tvrtke; neistovjetnost naznake pravnog oblika tvrtke, ako je naziv istovjetan onom u registru, primjerice dioničko društvo, dd ili d.d.; neistovjetnost dijela tvrtke navedenog iza oznake pravnog oblika društva (naznaka predmeta poslovanja), primjerice u sudskom registru stoji „za građevinarstvo i usluge“, a u ovršnoj ispravi „građevinarstvo“. Poziva se i na čl. 2. Zakona o osobnom identifikacijskom broju koji propisuje da je osobni identifikacijski broj stalna identifikacijska oznaka obveznika osobnoga identifikacijskog broja koju korisnici osobnoga identifikacijskog broja koriste u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka, te na čl. 4. istog zakona koji propisuje da je osobni identifikacijski broj jedinstven, nekazujući, nepromjenjiv i neponovljiv. Slijedom navedenog, ovrhovoditelj smatra da se radi samo o pretjeranom formalizmu suda te predlaže donošenje rješenja o ovrsi.
4. Odredbom čl. 22. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24.; dalje: OZ), propisano je da se ovrha određuje samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako zakonom nije drukčije određeno. Prema čl. 29. OZ-a ovršna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze. Nadalje, odredbom čl. 39. st. 1. OZ-a propisano je da prijedlog za ovrhu mora biti razumljiv i sadržavati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv stranaka, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj stranaka, ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih stranke imaju, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj, naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave te predmetnu ispravu, ovršni zahtjev i potpis podnositelja.
5. Uvidom u Ugovor o zakupu poslovnog prostora HR10858B01001, kao ovršne isprave na kojoj ovrhovoditelj temelji podneseni prijedlog za ovrhu, sud je utvrdio kako je isti sklopljen između ovrhovoditelja kao zakupodavca i društva ITAS PRVOMAJSKA d.o.o., [adresa], OIB: 78997564994 kao zakupnika.
6. Uvidom u podatke Sudskog registra sud je utvrdio kako OIB 78997564994 pripada društvu pod tvrtkom/nazivom ITAS PRVOMAJSKA d.d. te da društvo ITAS PRVOMAJSKA d.o.o. ne postoji.
7. Sud zaključuje kako je u konkretnom slučaju u oznaci tvrtke ovršenika u ovršnoj ispravi pogrešno naznačen pravni oblik društva, kao bitan sastojak tvrtke trgovačkog društva odnosno bitne naznake kojom se pobliže označava ime društva, pri čemu se navedeni nedostatak, bez izmjene ovršne isprave, ne može otkloniti.
8. Jednako proizlazi i iz Dopisa Ministarstva pravosuđa, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo FINA-i Klasa: 011-01/16-01-10, Urbroj: 514-04-01-02-16-38 od 23. svibnja 2016. na koje se ovrhovoditelj poziva, obzirom da se u konkretnom slučaju radi o neistovjetnosti naznake pravnog oblika društva, pri čemu taj naziv nije istovjetan onom u sudskom registru.
9. U odnosu na odluke Vrhovnog suda RH i Županijskog suda u Zagrebu, na koje se ovrhovoditelj poziva, valja reći kako se radi o odlukama donesenim u parničnim postupcima, u činjenično i pravno bitno drugačijim situacijama, u kojima su sudovi, nakon provedenog parničnog postupka, ispravili pogreške u pisanju podataka o strankama koje su sudjelovale u postupcima, dok u ovom slučaju ovrhovoditelj traži od suda da ispravi ovršnu ispravu na temelju koje predlaže određivanje ovrhe , a u čijem sastavu sud nije sudjelovao.
10. Prilikom donošenja odluke sud je imao u vidu da je ovršni postupak strogo formalni postupak u kojem se prisilno ostvaruje tražbina, te se postojanje objektivnih i subjektivnih pretpostavki za ovrhu utvrđuju po načelu strogog formalnog legaliteta što znači da u ovršnom postupku nije dopušteno utvrđivati činjenice zbog kojih stranke moraju pokrenuti parnicu ili neki drugi postupak.
11. Slijedom navedenog, kako ovrhovoditelj nije postupio po zaključku ovog suda od 30. ožujka 2026., odlučeno je kao u izreci.
U Ivancu 6. svibnja 2026.
Sutkinja
Nataša Sever
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od osam dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno, ili poštom preporučeno, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1/ Ovrhovoditelju, po punomoćnici Željki Brlečić, odvjetnici iz OD Brlečić & partneri j.t.d. iz Varaždina
