REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1553/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica BAP, odvjetnica u [adresa] i punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o. u Rijeci, protiv I-tuženika FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II-tuženika BEADINI d.o.o., Crikvenica, Trg Stjepana Radića 8, OIB:69884569670, koje zastupa punomoćnik Šime Vidulin, odvjetnik u Puli, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlozima za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1423/2022-4 od 28. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P- 356/2017-112 od 18. veljače 2022., u sjednici održanoj 5. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice podnesen po punomoćnici BAP u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice podnesen po punomoćnicima u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o. u odnosu na prvo pitanje.
III. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice podnesen po punomoćnicima u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o. u odnosu na drugo, treće i četvrto pitanje.
IV. Odbacuju se prijedlozi za dopuštenje revizije tužiteljice podneseni po punomoćnici BAP i po punomoćnicima u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o. u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela dva prijedloga za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1423/2022-4 od 28. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola broj P-356/2017-112 od 18. veljače 2022. i to jedan po punomoćnici BAP, a drugi po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri d.o.o.
2. Prijedlozi su podneseni pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagateljica smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, kao i zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje iz Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14 i 69/17 – dalje: Ustav) i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. U prijedlogu za dopuštenje revizije podnesenog po punomoćnici BAP tužiteljica je postavila sljedeća pravna pitanja:
„1. Može li se smatrati da je ugovorna strana valjano zastupana temeljem odredbe čl. 314. Zakona o obveznim odnosima, ako punomoć za zastupanje nije dana u obliku koji je zakonom propisan za sklapanje Ugovora o zajmu sa sporazumom o zasnivanju fiducijarnog prava, odnosno o prijenosu vlasništva na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine, sukladno odredbi čl. 327. st. 2. Ovršnog zakona, odnosno nije dana u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, kako je to predviđeno za sklapanje Ugovora o zajmu sa sporazumom o zasnivanju fiducijarnog prava, odnosno o prijenosu vlasništva na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine, već je na izdanoj punomoći samo ovjeren potpis davatelja punomoći?
2. Dolazi li do povrede tužiteljičinog prava na saslušanje (fair hearing) te prava na doka (right to proof) ukoliko sud odustane od izvođenja dokaza saslušanjem parničnih stranaka, uvažavajući okolnosti kako je saslušanje tužiteljice predloženo u tužbi te se na njemu ustrajalo tijekom čitavog postupka?
3. Predstavlja li izostanaka obrazloženja te razloga zbog kojih je sud odustao od izvođenja pojedinih dokaza predloženih od strane tužiteljice povredu prava na dokaz (right to proof)?
4. Može li se ugovorna strana koja je prijevarom, odnosno potpuno se pouzdajući u treću osobu za čiju je korist sklopila Ugovor o zajmu sa sporazumom o zasnivanju fiducijarnog prava, odnosno o prijenosu vlasništva na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine te Ugovor o zajmu sa sporazumom o zasnivanju založnog prava – hipoteke radi osiguranja novčane tražbine te pritom u zabludi preuzela sve obveze koje proizlaze iz tih ugovora, uspješno pozivati na okolnosti da je s drugom ugovornom stranom sklopila zelenaški ugovor?
5. Je li ugovorna strana koja je prijevarom, odnosno potpuno se pouzdajući u treću osobu za čiju je korist sklopila Ugovor o zajmu sa sporazumom o zasnivanju fiducijarnog prava odnosno o prijenosu vlasništva na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine te Ugovor o zajmu sa sporazumom o zasnivanju založnog prava – hipoteke radi osiguranja novčane tražbine te pritom u zabludi preuzela sve obveze koje proizlaze iz tih ugovora, zapravo sklopila prividan ugovor?“.
4. U prijedlogu za dopuštenje revizije podnesenog po punomoćnicima u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o. tužiteljica je postavila sljedeća pravna pitanja:
„1. Predstavlja li kamatna stopa od 7% mjesečno, odnosno 84% godišnje zelenašku i jesu li zbog toga ugovori ništetni bez obzira na nastup ostalih predmnijeva?
2. Može li ugovor o zajmu sadržavati uglavničenu buduću kamatu, a koja nije ugovorena, odnosno može li se zelenaški ugovor prikriti na način da se kamata integrira u glavnicu?
3. Da li se neprovođenjem dokaza predloženih od strane tužiteljice, konkretno grafološkog i financijskog vještačenja, saslušanja tužiteljice te saslušanja predloženih svjedoka povrijedilo pravo tužiteljice na pošteno suđenje, odnosno je li time tužiteljici povrijeđeno pravo na pristup sudu?
4. Može li se samo državljanstvo smatrati predmnijevom poznavanja jezika, odnosno koliko se sud mora prilagoditi običajima stranaka?“.
5. U odgovoru na oba prijedloga za dopuštenje revizije tuženici predlažu prijedloge za dopuštenje revizije tužiteljice odbaciti, podredno odbiti.
6. Prijedlozi djelomično nisu osnovani, a djelomično nisu dopušteni.
7. U odnosu na prijedlog za dopuštenje revizije podnesenog po punomoćnici BAP ovaj su je ocijenio da prvo i četvrto postavljeno pitanje nisu pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, obzirom tužiteljica nije iznijela odgovarajuće razloge važnosti. Naime, odluke na koje se pozvala donesene su u različitim činjeničnim i pravnim situacijama od one u ovoj parnici, pa ne predstavljaju odgovarajuće razloge za postavljena pitanja.
8. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. ZPP ovaj sud je ocijenio da drugo naznačeno pitanje nije važno u smislu odredbe čl. 385.a ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi jer je riječ o pitanju kod kojeg odgovor ovisi o okolnostima konkretnog slučaja.
9. Treće postavljeno pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije ne može se smatrati pravnim pitanjem koje bi bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i/ili za razvoj prava obzirom se radi o pitanju od čijeg odgovora ne ovisi ishod spora jer predmetno pitanje polazi od procesne pretpostavke koja u predmetnom postupku nije ostvarena.
10. Peto naznačeno pitanje nije važno u smislu odredbe čl. 385.a ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi jer se radi o pitanju od čijeg odgovora ne ovisi ishod spora obzirom postavljeno pitanje polazi od drugačijeg činjeničnog utvrđenja od onog u postupku te ne predstavljaju moguće pravno pitanje kojim bi eventualno bilo potrebno preispitati odluku suda.
11. S obzirom da je ovaj sud ocijenio da postavljena pitanja nisu važna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice podnesen po punomoćnici BAP odbijen je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP kao u toč. I. izreke ovog rješenja.
12. U odnosu na prijedlog za dopuštenje revizije podnesenog po punomoćnicima u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o. ovaj sud je ocijenio da prvo naznačeno pitanje nije važno u smislu odredbe čl. 385.a ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi jer se radi o pitanju od čijeg odgovora ne ovisi ishod spora obzirom postavljeno pitanje polazi od drugačijeg činjeničnog utvrđenja od onog u postupku te ne predstavljaju moguće pravno pitanje kojim bi eventualno bilo potrebno preispitati odluku suda.
13. U odnosu na preostala pitanja predlagateljica nije određeno navela razloge važnosti naznačenih pitanja jer u prijedlogu ne navodi da bi o tim pitanjima postojala različita praksa drugostupanjskih sudova, koju bi trebalo ujednačiti, niti ukazuje na nesuglasnost pobijane odluke s nekom drugom odlukom ovog suda, a što je bila dužna prema izričitoj odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP.
14. S obzirom da je ovaj sud ocijenio da prvo postavljeno pitanje nije važno pitanje u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije podnesen po punomoćnicima u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o. odbijen je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP kao u točki II. izreke ovog rješenja.
15. Budući da u odnosu na drugo, treće i četvrto pitanje nije ispunjena pretpostavka iz čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP za dopuštenje revizije podnesene po punomoćnicima u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o., na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP riješeno je kao u točki III. izreke ovog rješenja.
16. Pozivajući se na odredbu čl. 29. st. 1. Ustava i čl. 6. Konvencije tužiteljica u oba prijedloga za dopuštenje revizije navodi da su u parničnom postupku u kojem je donesena pobijana presuda nižestupanjski sudovi počinili određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te sadržajno navodi i da su pogrešno primijenili materijalno pravo čime su povrijedili njezino pravo na pravično suđenje.
17. Sadržaji prijedloga za dopuštenje revizije tužiteljice dijelom se svode na pritužbe o načinu na koji su nižestupanjski sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koji se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima. Glede navoda tužiteljice kojima ukazuje da je do povrede prava na pravično suđenje došlo zbog pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 29. st. 1. Ustava sadrži samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
18. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužiteljici bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužiteljice. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima, niti presudama iznenađenja. Stoga nište ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje.
19. Stoga su oba prijedloga tužiteljice za dopuštenje revizije u odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP odbačena te je temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao pod točkom IV. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 5. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
