REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-670/2023-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužiteljice MD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Domagoju Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Sveučilišta u Zagrebu, Stomatološkog fakulteta, Zagreb, OIB 70221464726, Gundulićeva ulica 5, zastupanog po punomoćnicima Mariu Mlakaru i Sarah Mlakar Kasapović, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Mario Mlakar i Sarah Mlakar Kasapović iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. ožujka 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika i punomoćnika tuženika, 5. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, Stomatološki fakultet, OIB: 70221464726, Gundulićeva 5, 10000 Zagreb, da tužitelju MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 3.389,12 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 164,93 EUR od 16. rujna 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 379,34 EUR od 16. listopada 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 402,11 EUR od 16. studenog 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 402,11 EUR od 16. prosinca 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 402,16 EUR od 16. siječnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 388,46 EUR od 16. veljače 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 402,10 EUR od 16. ožujka 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 402,10 EUR od 16. travnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 410,15 EUR od 16. svibnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 35,66 EUR od 16. lipnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi koje teku od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici isplatiti tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 5. svibnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da su ugovorne strane sklopile Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, za obavljanje poslova radnog mjesta glavne odjelne sestre na Kliničkom odjelu fiksne protetike na pola radnog vremena, a drugu polovinu radnog vremena tužiteljica obavlja iste poslove za potrebe Klinike za stomatologiju Kliničkog bolničkog centra. Pravo na plaću određeno joj je na temelju tada važećeg koeficijenta složenosti poslova: 1,164. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 14. srpnja 2022. donijela Uredbu o Izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti u javnim službama. Uredba je objavljena u („Narodnim novinama“, 82/22) od 17. srpnja 2022., a stupila je na snagu 25. srpnja 2022. Prema toj Uredbi, koeficijent toga radnog mjesta iznosi: 1,750. (Članak 1. Uredbe o Izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti u javnim službama. "14 b) glavna sestra/glavni tehničar zavoda u kliničkoj ustanovi, ….). Tužiteljici je i nadalje plaća isplaćivana prema koeficijentu 1,164, slijedom čega joj je za razdoblje od 1. kolovoza 2022. do 2. svibnja 2023. manje isplaćena bruto plaća. Tužiteljica se mailom obraćala tuženiku 15. ožujka 2022. radi dostave i pribave radno- pravne dokumentacije, međutim tuženik se na isti zahtjev nije očitovao. Kako se podaci o radu tužitelja i sva radno-pravna dokumentacija nalazi kod tuženika, pribavom istih podataka, podredno nakon provedenog financijskog vještačenja, tužiteljica će moći urediti tužbeni zahtjev.

1.1. Podneskom od 8. svibnja 2023. tužiteljica je ispravila navode iz tužbe na način da su ugovorne strane sklopile ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta glavne odjelne sestre na Zavodu za endodonciju i restaurativnu stomatologiju na pola radnog vremena, a drugu polovicu radnog vremena tužiteljica obavlja iste poslove za potrebe Klinike za stomatologiju Kliničkog bolničkog centra. Također, ispravlja navode iz tužbe na način da je tužiteljici plaća isplaćivana prema koeficijentu 1,115 slijedom čega joj je za razdoblje od 1. kolovoza 2022. do 2. svibnja 2023. manje isplaćena bruto plaća.

1.2. Podneskom od 5. lipnja 2025., sukladno konačnom izračunu financijskog vještaka, tužiteljica od tuženika potražuje isplatu razlike plaće u odnosu na koeficijent složenosti poslova od 1,750 u ukupnom iznosu od 3.389,12 EUR bruto sa zateznim kamatama tekućim na mjesečne iznose od 16-og u mjesecu za prethodni mjesec, kao i naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da ističe neurednost tužbe budući da u tužbi nije naznačila tražbinu/iznos koji potražuje, tužiteljica je u trenutku podnošenja tužbe imala sve relevantne podatke za izradu izračuna (primala je plaću pa je imala podatak koliki iznos joj je isplaćen i po kojem koeficijentu, a isto tako svaki zaposlenik raspolaže svojim primjerkom ugovora o radu), pa je time i raspolagala svim podacima za izračun razlike koju potražuje. U odnosu na tužbeni zahtjev tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan i ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Tužiteljica je u radnom odnosu sa tuženikom, Sveučilištem u Zagrebu, Stomatološkim fakultetom od 1996. kada je sklopila Ugovor o radu sa tuženikom za obavljanje poslova više medicinske sestre-glavne odjelne sestre na fakultetskom Zavodu za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, koji je prema Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama voditelj odsjeka II. vrste. Ugovor je sklopljen za 50% radnog vremena. Tužiteljica je ostatak 50% radnog vremena u radnom odnosu s Kliničkim bolničkim centrom u Zagrebu (dalje u tekstu; KBC Zagreb) temeljem Ugovora o radu, u kumulativnom radnom odnosu sa tuženikom, u 50 % na radnome mjestu odjelna medicinska sestra. Predmetnim ugovorom sa KBC-om Zagreb ugovoreno je da će poslove za KBC Zagreb obavljati u Klinici za stomatologiju, Kliničkom zavodu dentalne patologije. Razlika u sklopljenim ugovorima o radu u kumulativi je od ključne važnosti, jer je pogrešna pretpostavka tužiteljice da joj pripada pravo na povećanje koeficijenata koje tužbom potražuje. Posve je pogrešan navod u tužbi da tužiteljica za oba poslodavca obavlja iste poslove, jer iz samih ugovora o radu je razvidno što je predmet rada za tuženika, a što za KBC. Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN 82/22) od 15. srpnja 2022. (dalje u tekstu: Uredba 2022.) u čl. 1., kojim je izmijenjen raniji čl. 14. ne odnosi se na tužiteljicu u radnom odnosu s tuženikom. Citirani članak opisuje radna mjesta glavne sestre u klinici, kliničkim zavodima u kliničkoj ustanovi i hitnom bolničkom prijemu, odnosno glavnu sestru u kliničkoj ustanovi, županijskoj ustanovi i hitnom bolničkom prijemu u županijskoj bolnici. Tuženik, Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet ne predstavlja niti jednu od navedenih ustanova te se predmetna izmjena Uredbe 2022. ne primjenjuje na tuženika odnosno na tužiteljicu. Tuženik Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet je obrazovna ustanova u javnoj službi, a nikako klinička ustanova niti županijska ustanova. Tuženik, Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet je javna, obrazovna ustanova što je oduvijek i bio, u svrhu unapređenja znanosti i obrazovanja kako je definirano ranijim zakonima: Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003), ranijim zakonima, pa i sadašnjim važećim zakonom u kojem je definicija tuženika kao obrazovne ustanove sadržana u odredbama čl.1. do 10. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/2022), od 22. listopada 2022.. Točnije čl. 6. Zakona kojim je propisano: „ (1) Visoko učilište osniva se s ciljem obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja te znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti. (2) Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište. (3) Visoko učilište je ustanova. Temeljni opći akt visokog učilišta je statut.“. S druge strane kliničke ustanove definirane su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, …, 36/24) od 01. siječnja 2019. i na njih se primjenjuje Uredba 2022. na koji se tužiteljica poziva. Slijedom navedenoga, točno je da je u obračunu plaće tužiteljice za rad obavljen za potrebe tuženika plaća isplaćena po koeficijentu 1,115 sukladno Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN 25/2013) od 28. veljače 2013. (dalje u tekstu: Uredba 2013) koja je u odnosu na tuženika, kao obrazovnu ustanovu i javnu službu za utuženi period bila na snazi i proizvodila je pravne učinke. Uredbom 2013, člankom 1. st. 1. toč. b) Položaji II vrste (sukladno ugovoru o radu koji je tužiteljica sklopila sa tuženikom) pod 2. voditelj (šef) odsjeka određen je koeficijent 1,115. Ponovno tuženik ukazuje da sukladno ugovoru o radu s tuženikom u 50 % tužiteljica nije „kliničar“ niti je zdravstveni djelatnik, već radnik u javnoj službi obrazovne ustanove. Tužiteljica je u tužbi sama navela da je Uredbu 2022. kao i svaku drugu Uredbu donijela i donosi Vlada Republike Hrvatske, nikako fakultet, pa ukoliko tužiteljica smatra da su joj predmetnom Uredbom 2022 povrijeđena prava kao radniku, riječ je o promašenoj pasivnoj legitimaciji. Pored navedenoga plaću joj osigurava Ministarstvo financija. Vrednovanje radnih mjesta kao i određivanje koeficijenata za obračun plaće propisani su Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama, kao i uloga svakog državnog organa i ustanove u tom postupku. Osim što Uredbe donosi Vlada, fakultet nema utjecaja na sistematizaciju, nazive i koeficijente složenosti radnih mjesta jer je to postupak, procedura koju odobravaju i provjeravaju redom Sveučilište u Zagrebu, a potom nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske kao i Središnja evidencija visokog obrazovanja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Središnja evidencija). Središnja evidencija je centralna evidencija koju vodi Ministarstvo u Informacijskom sustavu evidencija u visokom obrazovanju u koji se elektronički dostavljaju ili preuzimaju podaci iz evidencija koje vodi ministarstvo, visoko učilište i Agencija, propisana Pravilnikom o sadržaju i korištenju informacijskih sustava u visokom obrazovanju Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tužiteljica u ugovoru o radu sa tuženikom u 50 % nije „kliničar“ niti je zdravstveni djelatnik, već radnik u javnoj službi obrazovne ustanove. Sukladno iznesenom, tuženik ističe da su tužba i tužbeni zahtjev neosnovani pa predlaže da sud odbije tužbu i tuženi zahtjev i naloži tužiteljici da tuženiku plati prouzročene parnične troškove.

3. Na ročištu 11. rujna 2025. punomoćnik tuženika naveo je da ne osporava matematički izračun konačno postavljenog tužbenog zahtjeva tužiteljice od 5. lipnja 2025. godine.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Uredbu o izmjenama i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN 82/22 od 15. srpnja 2022.), dopis elektroničkim putem tuženiku (str. 5 spisa), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 29. ožujka 1996. (str. 25-26 spisa), obračunske isprave za isplatu plaće (str. 32-51 spisa), proveden je dokaz financijskim vještačenje po vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. (str. 58-63 spisa), izvršen je uvid i u evidenciju rada tužiteljice (str. 123-132 spisa), Uredbu o sistematizaciji radnih mjesta koja se primjenjuje na utuženo razdoblje (str. 74-120 spisa), vještakinja Petra Blašković dopunski se očitovala podneskom od 14. veljače 2025. i 3. lipnja 2025. (str. 137, 141 spisa), dopis Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (str. 153-154 spisa), Uputu o prevođenju radnih mjesta u javnim službama (str. 159-162 spisa), saslušana je svjedokinja ĐD (str. 178-179 spisa) te tužiteljica (str. 179-180 i 200 spisa), a izvršen je uvid i u ugovor o radu između tužiteljice i Kliničkog bolničkog centra Zagreb (str. 195 spisa) te rješenje Kliničkog bolničkog centra Zagreb od 29. srpnja 2022. (str. 196 spisa).

4.1. Prije svega valja reći da sud nije koristio kao dokaz iskaz tužiteljice dan u spis poslovni broj Pr-674/2023 obzirom za isto nije bilo suglasnosti stranaka.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

- dalje ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće između plaće koja je tužiteljici isplaćena u utuženom razdoblju od 1. kolovoza 2022. do 2. svibnja 2023. prema koeficijentu 1,115 i plaće koja bi tužiteljici pripala da se na nju primijenio koeficijent 1,750 na temelju Uredbe o izmjenama i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ("Narodne novine" broj 82/22 od 15. srpnja 2022.).

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na 50% radnog vremena za obavljanje poslova više medicinske sestre-glavne odjelne sestre na fakultetskom Zavodu za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, dok je ostatak od 50% radnog vremena u radnom odnosu s Kliničkim bolničkim centrom u Zagrebu na radnome mjestu odjelna medicinska sestra. Nije sporno niti da je tužiteljici plaća kod tuženika isplaćivana po koeficijentu 1,115.

8. Sporno je da li tužiteljica obavlja iste poslove na oba radna mjesta te da li tužiteljici pripada pravo na razliku plaće po povećanom koeficijentu od 1,75 na temelju Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ("Narodne novine" broj 82/22).

9. Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti u javnim službama ("Narodne novine" broj 25/13, 72/13, 151/13, 9/14, 40/14, 51/14, 77/14, 83/14, 87/14, 120/14, 147/14, 151/14, 11/15, 32/15, 38/15, 60/15, 83/15) i to čl.1. određeni su jedinstveni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u javnim službama dok su čl. 2. određeni posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u zdravstvenim ustanovama, a čl.6. određeni su posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u visokim učilištima i javnim institutima. Iz čl.1. b) Položaji II. vrste proizlazi da voditelj (šef) odsjeka ima koeficijent 1,115, dok iz čl.2. b) Položaji II. vrste 1. glavna sestra/glavni tehničar u državnoj ustanovi, glavna sestra/glavni tehničar u županijskoj ustanovi, glavna sestra klinike, glavna sestra, zdravstveni djelatnik - voditelj odjela ima koeficijent 1,164.

10. Uredbom o izmjeni i dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ("Narodne novine" broj 82/22) izmijenjen je čl. 2. podstavak a) Položaji I. vrste točka 14. na način da a)glavna sestra/glavni tehničar klinike, odnosno kliničkog zavoda u kliničkoj ustanovi, glavna sestra/glavni tehničar objedinjenog hitnog bolničkog prijema u kliničkoj ustanovi ima koeficijent 1,820 te b)glavna sestra/glavni tehničar zavoda u kliničkoj ustanovi, glavna sestra/glavni tehničar službe u županijskoj ustanovi, glavna sestra/glavni tehničar objedinjenog hitnog bolničkog prijema u županijskoj bolnici ima koeficijent 1,750.

11. Uvidom u Ugovor o radu od 29. ožujka 1996. utvrđeno je da je tužiteljica zaključila s tuženikom ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta glavne odjelne sestre u Zavodu za dentalnu patologiju za potrebe fakulteta u 50 % od ukupnog tjednog radnog vremena. Člankom 6. navedenog Ugovora propisano je da će za obavljene poslove u redovitom radnom vremenu poslodavac zaposleniku isplaćivati osnovnu plaću i dodatke na plaću kao i ostala materijalna prava propisana Zakonom o plaćama službenika i namještenika u javnim službama, drugim propisima donesenim u skladu s tim Zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o plaćama, što se utvrđuje rješenjem. Nadalje je navedeno da će se za promjenu platnog razreda, koeficijenta ili dodatka zaposleniku izdati rješenje koje ne mijenja ovaj ugovor.

12. Uvidom u Ugovor o radu od 23. listopada 2015. utvrđeno je da je tužiteljica zaključila s Kliničkim bolničkim centrom Zagreb ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta v.d. glavne odjelne sestre Zavoda, u Klinici za stomatologiju, Zavod za bolesti zubi, na nepuno radno vrijeme odnosno četiri sata dnevno.

13. Iz iskaza svjedokinje ĐD proizlazi da je u kumulativnom radnom odnosu sa Stomatološkim fakultetom i KBC. Navodi da ima kumulativni radni odnos i to da je Stomatološkom fakultetu predstojnik Zavoda za ortodonciju, a na KBC-u radi u Klinici za stomatologiju, Zavod za ortodonciju. Navodi da je u kumulativnom radnom odnosu jer Stomatološki fakultet po zakonskim propisima nema ovlasti sa radom pacijenta, a same studente je potrebno naučiti faktičnom poslu što se čini preko kliničkih vježbi koje zapravo predstavljaju nastavu za studente. Nadalje, navodi da tužiteljicu poznaje, obzirom je ista glavna sestra Zavoda za restaurativnu dentalnu medicinu i endodonciju na fakultetu, a također je i glavna sestra Zavoda za bolesti zuba kod KBC-a, Klinike za stomatologiju. Navodi da tužiteljicu poznaje jer radi kat ispod nje, a opseg poslova joj je poznat jer sve glavne sestre na fakultetu u suštini rade isti posao. To znači da glavne sestre na fakultetu vode evidenciju o radnom vremenu, naručuju materijal za klinički rad, također su prisutne prilikom rada sa studentima radi nekakvih dodatnih objašnjenja, ali ne asistiraju u faktičnom radu, odnosno u tom procesu učenja studenata. Nadalje, navodi da se posao glavne sestre na fakultetu djelomično poklapa, a djelomično ne poklapa sa poslom glavne sestre u klinici. Ističe da je posao glavne sestre na klinici zahtjevniji da postoji puno više kontrola radi prirode posla i provjere raznih sanitetskih uvjeta. Nadalje, pojašnjava da je posao glavne sestre u klinici taj da organizira rad sestara, da naručuje razne materijale za potrebe klinike, s tim što ističe da su narudžbe puno veće i zahtjevnije. Nadalje, navodi da prilikom rada u klinici glavne sestre asistiraju u radu sa pacijentima, pomažući ovlaštenim djelatnicima klinike. Prilikom rada u klinici sestre pomažu i specijalizantima, te i njima mogu asistirati. Nadalje navodi da u svakodnevnom radu, odnosno jednom mjesečno se glavne sestre u Klinici sastaju radi stručnih uputa koje je glavna sestra dobila prisustvujući stručnom kolegiju doktora. Takvih sastanaka glavnih sestara na fakultetu nema. Tamo nema takve hijerarhije i takvih stručnih uputa vezano za rad. Navodi da na fakultetu, a kada je u pitanju posao glavne sestre postoje predkliničke i kliničke vježbe. U biti posao glavne sestre u predkliničkim vježbama je uglavnom nabava materijala obzirom tada studenti vježbaju na lutkama. U odnosu na kliničke vježbe radi se o vježbama u ambulantama i to rad s pacijentom, a posao sestre je davanje savjeta vezano za određeno područje, sterilizacija instrumenta, izdavanje nekog materijala. Navodi da nije uobičajeno da sestre asistiraju prilikom rada sa pacijentima, ali dopušta mogućnost da se i to dogodi. Navodi da prilikom naručivanja materijala vode se odvojene knjige za fakultet i za kliniku i o tome se strogo vodi računa. Dakle, postoje odvojene inventurne liste. Navodi da s obzirom da je u kumulativnom odnosu njezin koeficijent nije jednak, pojašnjava da je njezin koeficijent na fakultetu 4,5, dok je u KBC 3,96, a sama visina ovisi o njezinom položaju. Navodi da ona kao predstojnik fakulteta nije sudjelovala u određivanju koeficijenata djelatnicima nakon stupanja uredbe na snagu 2022. Također, navodi da ona nije ovlaštena određivati navedene koeficijente, jer je to uređeno sistematizacijom fakulteta te pretpostavlja, iako nije sigurna da je o tome odlučivala pravna služba sukladno zakonskim propisima. Navodi da nije čitala Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u kojima je opis poslova tužiteljice u klinici i fakultetu, da navedeno znanje o poslovima crpi iz svakodnevnog rada. Također smatra da samim Pravilnicima nije sve tako detaljno uređeno.

14. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je ranije bila 100% zaposlena kod KBC-a, a od 1995. ima kumulativan radni odnos, jer je prešla na mjesto glavne sestre Zavoda za endodonciju i restaurativnu stomatologiju. Navodi da je u kumulativnom radnom odnosu 50 % fakultet i 50% KBC-a, ali da u suštini radi isti posao i za jednog i za drugog. Također navodi da su ranije plaće bile više-manje iste, a sada je velika razlika u plaći, ovisno kod koga radi. Navodi da joj fakultet ne priznaje stručnu spremu magistra sestrinstva, dok KBC to čini. Kada navodi da nema razlike u obnavljanju posla za KBC i fakultet ističe da prilikom studenskih vježbi organizira rad sa aparatima te koordinira rad sa liječnicima, pacijentima, sestrama i studentima, nadalje materijale te vodi računa da sve bude pripremljeno za normalno funkcioniranje. Također ističe da radi plan rada sestara vezano za godišnje odmore, i tjedne rasporede rada. Sve te poslove obavlja i za fakultet i za KBC. Prilikom vođenja evidencije neovisno o tome što se vode odvojene knjige, odnosno liste u suštini obavlja isti posao, navodi da je to njoj isti posao. Također ističe da na fakultetu postoji još dodatno i nabava materijala, odnosno aparata za određene projekte u kojima sudjeluju studenti kao i za laboratorije za studenska istraživanja te zapravo nabavlja više fakultetskih aparata nego za kliniku. Nadalje želi reći da je slušala iskaz svjedokinje profesorice i istom prigovara u dijelu koji se odnosi na asistiranje studentima prilikom provođenja vježbi. Navodi da sestre, pa tako i ona komuniciraju sa studentima, objašnjavaju im sam proces rada, drže predavanje što se tiče sestrinskog dijela te ih uče kako se ponašati i pripremati materijale potrebne za rad s pacijentima, kao i priprema radnog mjesta, kao primjer navodi da studente sestre uče dezinfekciju radnih mjesta i sterilizaciju instrumenata. U odnosu na sastanke koje je profesorica istaknula navodi da je to sve isto jer su iste sestre prisutne i sudjeluju na sastanku u KBC-u te onda nema potrebe održavati još jedan sastanak za fakultet. Također po potrebi zna biti sastanaka sa sestrama zbog koordinacije studenskih vježbi. Navodi da ona napravi taj sastanak kao glavna sestra na tom zavodu. Navodi da je 2014. godine stekla diplomu magistrice sestrinstva te je istu odnijela i jednom i drugom poslodavcu, odnosno diplomu je odnijela i fakultetu i KBC-u. Navodi da za nabavu materijala i opreme se vode posebne inventurne liste za jednog poslodavca i za drugog poslodavca i o tome se strogo vodi pažnja. Nadalje navodi da u tom dijelu posla ima više obveza kada je u pitanju fakultet, obzirom se radi i o nabavi dodatne opreme za rad sa studentima. U odnosu na same predkliničke vježbe navodi da u dijelu tih vježbi sestre ne sudjeluju, a u dijelu tih predkliničkih vježbi sestre sudjeluje u edukativnom dijelu i nabavi materijala. Navodi da ne zna zašto ranije nije podnijela tužbu, obzirom je od 2014. magistra sestrinstva. Navodi da vjerojatno zato što je sada zbilja velika razlika u plaći za isti posao koji obavlja.

14.1. U dopunskom saslušanju tužiteljica je navela da je u utuženom razdoblju u KBC- u imala koeficijent 1,7500, a na fakultetu 1,1150. Nadalje navodi da je do prije godine dana imala koeficijent 2,68 na KBC-u gdje je bila glavna sestra, a nakon toga postala je prvostupnica sa koeficijentom 1,87. Misli da je na fakultetu imala položaj II vrste, iako za to nije sigurna, odnosno nije sigurna da li fakultet uopće ima položaje I i II vrste. Na fakultetu je asistirala doktorima dentalne medicine tužiteljica kao što je asistirala i studentima. U to vrijeme je pripremala instrumente za zahvate. Radila je iste poslove i za fakultet i za KBC. Kada radi za fakultet educira studente, ali isto tako radi i neke druge poslove kao što radi za KBC. Navodi da joj pravni propisi nisu poznati, a u odnosu na razliku između poslova koje je obavljala za KBC te za fakultet.

15. Prije svega valja reći da je, obzirom da tuženik predstavlja javnu službu u smislu čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine" broj 27/01), tuženik dužan svojim zaposlenicima isplaćivati plaću sukladno tom Zakonu i sukladno Uredbi o nazivima radnim mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Iz gore navedene Uredbe te navoda stranka i priloženih isprava u spisu sud je utvrdio da je tužiteljici od početka rada kod tuženika plaća isplaćivana na temelju opće kategorizacije tužiteljičinog radnog mjesta propisane čl. 1. predmetne Uredbe te svrstavanja tužiteljice pod radno mjesto položaja II. vrste voditelj (šef odsjeka) dok je plaća tužiteljice kod Kliničkog bolničkog centra Zagreb uređena na temelju čl. 2., a koji uređuje koeficijente za radna mjesta u zdravstvenim ustanovama. Navedena kategorizacija radnih mjesta zadržana je izmjenama i dopunama predmetne Uredbe od 14. srpnja 2022. s time da je jedino došlo do promjene koeficijenta za radno mjesto glavne sestre u zdravstvenim ustanovama. Iz iskaza tužiteljice i rješenja Kliničkog bolničkog centra Zagreb od 29. srpnja 2022. sud je utvrdio i da je Klinički bolnički centar Zagreb, sukladno izmjenama čl.2. podstavka a) Položaji I. vrste točka 14., ispravno izmijenio koeficijent tužiteljice, međutim, tuženik isto nije mogao učiniti jer koeficijent radnog mjesta tužiteljice nije povećan.

16. U odnosu na navode tužiteljice da obavlja iste poslove na oba radna mjesta sud je saslušao tužiteljicu i svjedokinju ĐD, koja je također u kumulativnom radnom odnosu ali kao predstojnik Zavoda za ortodonciju, dok na KBC-u radi u Klinici za stomatologiju, Zavod za ortodonciju radi čega je upoznata sa vrstom i opsegom poslova glavnih sestara kod tuženika, kao obrazovne ustanove, te kod Kliničkog bolničkog centra Zagreb, kao zdravstvene ustanove. Iz iskaza navedene svjedokinje ĐD, čiji je iskaz sud prihvatio kao istinit jer je dan objektivno, životno i uvjerljivo, pri tome imajući na umu i da se radi o osobi koja nije zainteresirana za ishod spora, sud je utvrdio da se posao glavne sestre na fakultetu faktički djelomično poklapa sa poslom glavne sestre u klinici ali da nije isti. Naime, glavne sestre na fakultetu vode evidenciju o radnom vremenu, naručuju materijal za klinički rad, prisutne su prilikom rada sa studentima radi nekakvih dodatnih objašnjenja, ali uglavnom ne asistiraju u faktičnom radu dakle u procesu učenja studenata. Postoje predkliničke i kliničke vježbe, u predkliničkim vježbama posao glavne sestre je uglavnom nabava materijala dok se na kliničkim vježbama radi se o vježbama u ambulantama i to rad s pacijentom, ali u vidu davanja savjeta vezanih za određeno područje, sterilizacije instrumenta, izdavanja nekog materijala te u svakodnevnom radu nije uobičajeno da sestre asistiraju prilikom rada sa pacijentima, iako i ta mogućnost postoji. Iz iskaza svjedokinje sud je utvrdio i da je posao glavne sestre na klinici zahtjevniji obzirom, radi prirode posla, postoji puno više kontrola i provjere raznih sanitetskih uvjeta. Glavna sestra u klinici organizira rad sestara, naručuje razne materijale za potrebe klinike, ali su narudžbe puno veće i zahtjevnije. U klinici glavne sestre asistiraju u radu sa pacijentima, pomažući ovlaštenim djelatnicima klinike i specijalizantima, te i njima mogu asistirati. Tužiteljica svojim iskazom nije dovela u sumnju činjenice utvrđene iz iskaza svjedokinje obzirom, po stajalištu ovog suda, objašnjavanje posla i asistiranje studentima prilikom provođenja vježbi nije jednako poslu asistiranja ovlaštenim zdravstvenim djelatnicima u radu svakodnevnom radu sa pacijentima. U odnosu na obavljanje administrativnih poslova valja reći da je sud utvrdio da se obavljaju na jednak način ali da je opseg poslova različit ovisno o potrebama i djelatnostima predmetnih ustanova. S obzirom na navedeno sud je ocijenio vjerodostojnim iskaz tužiteljice u dijelu u kojem je opisivala poslove koje obavlja, međutim, nije prihvatio kao istinit iskaz tužiteljice u dijelu u kojem je navela da nema razlike u obavljanju poslova za Klinički bolnički centar Zagreb i za tuženika, a obzirom navedeno ne proizlazi iz ostalih provedenih dokaza i utvrđenih činjenica.

16.1. Također valja reći da okolnost što je tužiteljica stekla diplomu magistre sestrinstva ne stvara na strani tuženika obvezu da tužiteljici za navedeno razdoblje isplaćuje plaću radnog mjesta više složenosti za koje nije imala sklopljen ugovor o radu i nije imala odluku o rasporedu.

16.2. U odnosu na navode tužitelja vezanih za Uputu o prevođenju radnih mjesta u javnim službama valja reći da se ista odnosi na Uredbu o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj 22/24), da nema retroaktivno djelovanje kao i da je u ovom postupku utvrđeno da se ne radi o osobi koja radi isti posao kod dva poslodavca.

17. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva proveden je dokaz financijskim vještačenje po vještakinji Petri Blašković koja je izvršila uvid u predmetni spis sa dokumentacijom te na temelju stanja u spisu i raspoložive dokumentacije dala mišljenje da razlika između bruto plaće koja je isplaćivana tužiteljici i očekivane bruto plaće koju bi tužiteljica ostvarila kod tuženika da ostvaruje koeficijent složenosti poslova 1,750, u utuženom razdoblju iznosi 3.763,60 EUR (pojedinačni mjesečni iznosi iskazani u Tabela 2. stupac '5'), a nakon prigovora tuženika na nalaz i mišljenje vještakinja se dopunski očitovala podneskom od 3. lipnja 2025. te istaknula da razlika između bruto plaće koja je isplaćivana tužiteljici i očekivane bruto plaće koju bi tužiteljica ostvarila kod tuženika da ostvaruje koeficijent složenosti poslova 1,750, u razdoblju od 1.kolvoza 2022. do 2. svibnja 2023. godine iznosi 3.389,12 EUR (pojedinačni mjesečni iznosi iskazani u Tabela A. stupac '22').

18. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje te očitovanje vještaka Petre Blašković od 3. lipnja 2025. jer su sačinjeni nakon pribave i uvida u svu relevantnu dokumentaciju te su logični, obrazloženi i sačinjen sukladno pravilima struke, a stranke u odnosu na izračun visine nisu imale primjedbe.

19. Iz provedenog postupka proizlazi da je tuženik radno mjesto glavne odjelne sestre u Zavodu tuženika, na kojem radnom mjestu je temeljem Ugovora o radu bila zaposlena tužiteljica, sukladno Zakonu o plaćama i važećoj Uredbi u utuženom razdoblju pravilno obračunavao temeljem koeficijenta 1,115, radi čega tužiteljica nema pravo na razliku plaće koja je predmetom ovog spora.

20. Stoga sud nije raspravljao ostale po tuženiku istaknute prigovore, a tužbeni zahtjev valjalo je odbiti, a na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a i zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka i odlučiti kao pod točkom I. izreke presude.

21. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP- a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku.

21.1. Tako je tuženiku valjalo priznati trošak sastava podneska od 13. prosinca 2024. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, sastava podneska od 4. travnja 2025. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, trošak zastupanja na ročištu 11. rujna 2025. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, trošak zastupanja na ročištu 10. listopada 2025. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, trošak zastupanja na ročištu 27. ožujka 2026. po Tbr. 9/1 – 100 bodova odnosno ukupno 500 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 1.000,00 EUR, a što uz PDV od 25% iznosi 1.250,00 EUR.

21.2. Tuženiku nije priznat trošak sastava podneska od 5. rujna 2024. obzirom istim samo dostavlja punomoć za zastupanje tuženika dok trošak sastava podneska od 6. rujna 2024. nije priznat obzirom istim samo dostavlja dokumentaciju u spis.

22. Na dosuđeni parnični trošak tuženiku je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 156/23).

23. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 5. svibnja 2026.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.