REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-422/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Miše, u pravnoj stvari tužiteljice RV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Nataši Pećarević, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nepoznatog boravišta, zastupan po posebnom skrbniku ĐV iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju za mlt. MV, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po posebnoj skrbnici FV iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, nakon glavne i tajne rasprave zaključene dana 26. ožujka 2026., održane u prisutnosti tužiteljice i zamjenika punomoćnice tužiteljice, 5. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Zajedničko dijete stranaka mlt. MV, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2013., stanovat će s majkom RV, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi stanovanja majke u [adresa].

II. Osobni odnosi mlt. MV i oca DV održavat će se prema želji mlt. djevojčice i sporazumu roditelja, a u slučaju izostanka dogovora:

- kada otac dolazi u Zagreb, uz prethodnu najavu barem dan ranije i kroz dnevno druženje, a sukladno želji djevojčice i njenim školskim obvezama,

- putem videopoziva oca na telefonski broj mlt. djevojčice [broj telefona], jednom tjedno, četvrtkom u vremenu između 18:00 i 19:00 sati.

III. Majka RV ostvarivat će djelomično samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na mlt. dijete MV i to u odnosu na odlučivanje o zdravlju, školovanju, izvanškolskim aktivnostima, izradi osobnih dokumenata, promjeni prebivališta i boravišta.

IV. Nalaže se ocu HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi za uzdržavanje mlt. kćeri MV od 4. do 26. travnja 2024. iznos od 18,15 EUR, za razdoblje od 27. travnja 2024. do 2. svibnja 2025. iznos od 44,60 EUR mjesečno, za razdoblje od 3. svibnja 2025. do 30. rujna 2025. iznos od 79,00 EUR mjesečno, a počevši od 1. listopada 2025. pa nadalje dok za to postoje zakonski uvjeti iznos od 264,00 EUR mjesečno, najkasnije do svakog 20-og u mjesecu za tekući mjesec, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog obroka uzdržavanja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koje je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, za tri postotna poena, sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice RV, OIB: [osobni identifikacijski broj].

V. Odbija se tužiteljica s preostalim dijelom zahtjeva za plaćanje uzdržavanja u iznosu višem od dosuđenog pod točkom IV. izreke, kao i sa zahtjevom da tuženik plati uzdržavanje za razdoblje od 2018. godine do 3. travnja 2024., kao neosnovanim.

VI. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dana 4. travnja 2024. podnijela ovom sudu tužbu u kojoj navodi da je u izvanbračnoj zajednici stranaka rođeno maloljetno dijete, MV rođena **.**.2013. Faktična izvanbračna zajednica stranaka da je prestala četiri godine nakon rođenja djeteta i da dijete od prestanka izvanbračne zajednice stanuje s majkom. Obrazlaže da se zbog poremećenog roditeljskog odnosa i neadekvatne roditeljske skrbi oca pred ovim sudom vodio postupak radi donošenja privremene mjere te je rješenjem suda poslovni broj R1 Ob-2122/2023 određeno da zajedničko dijete stranaka stanuje s majkom, određeni su osobni odnosi s ocem te je naloženo ocu da doprinosi za uzdržavanje mlt. kćeri iznos od 203,15 EUR mjesečno. Tužiteljica dalje navodi da otac povremeno ostvaruje osobne odnose s djetetom, a da ona u potpunosti skrbi o djetetu. Dodatno ističe da se kroz obradu provedenu u svrhu donošenja odluke o privremenoj mjeri otac usuglasio da dijete stanuje s majkom i da zbog njegovog izostanka majka djelomično samostalno vrši roditeljsku skrb u odnosu na rješavanje bitnih osobnih pitanja o kćeri, njezinom zdravlju, školovanju, uključivanju u izvanškolske aktivnosti, izradi dokumenata, upis/ispis iz škole i sl. Tužiteljica predlaže da sud donese odluku prema kojoj će zajedničko mlt. dijete stanovati s majkom, koja će djelomično samostalno vršiti roditeljsku skrb, da se odrede osobni odnosi oca i mlt. djeteta te da se naloži ocu da doprinosi za uzdržavanje iznos od 600 EUR mjesečno, sve uz naknadu troškova parničnog postupka.

2. Tuženik nije dao odgovor na tužbu niti je sudjelovao u sudskom postupku.

3. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Donji Grad od 4. veljače 2026. mlt. MV imenovana je posebna skrbnica FV, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu te je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice.

5. Uvidom u elektronički zapis iz matice rođenih utvrđeno je da je mlt. MV rođena **.**.2013. od majke RV i oca HV.

6. Ovosudnim rješenjem poslovni broj R1 Ob-2122/2023 od 23. veljače 2024. određena je privremena mjera prema kojoj će zajedničko dijete stranaka stanovati s majkom, određeni su osobni odnosi prema dogovoru roditelja i želji djevojčice te je naloženo ocu doprinositi za uzdržavanje mlt. MV s iznosom od 203,15 EUR mjesečno i to počevši od 23. veljače 2024. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti.

7. Odredbom čl. 409. st. 1. ObZ-a određeno je da ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili ga je sud odbio odobriti, svaki roditelj ili dijete mogu podnijeti tužbu radi rješavanja pitanja s kojim će roditeljem dijete stanovati, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem te uzdržavanju djeteta.

8. Radi donošenja konačne odluke, a kako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, sud je u skladu s odredbom čl. 416. st. 1. toč. 3. Obiteljskog zakona ("Narodne Novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje u tekstu ObZ) zatražio prijedlog i mišljenje nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

9. Iz mišljenja i prijedloga Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Donji Grad (dalje u tekstu Zavod) proizlazi da se temelji na provedenom razgovoru s majkom RV i mlt. MV, provedenoj psihologijskoj obradi, terenskom izvidu i opservaciji odnosa dijete-majka te na uvidu u svu raspoloživu dokumentaciju. U postupku posredovanja pokušali su mailom stupiti u kontakt s ocem ZV, ali bezuspješno. Otac se nije očitovao na mail upućen od nadležne socijalne radnice, a zbog nedostupnosti nije izvršena psihologijska obrada. Uvidom u mišljenje utvrđeno je da je u izvanbračnoj zajednici roditelja RV i HV rođena djevojčica mlt. MV, rođena **.**.2013. Do svoje četvrte godine djevojčica je odrastala uz oba roditelja. Nakon prekida zajednice roditelja ostala je živjeti u [adresa] zajedno s majkom koja je u cijelosti preuzela brigu i skrb o mlt. kćeri. Mlt. MV je po majci jedinica, a s očeve strane ima dvije starije polusestre s kojima je u kontaktu. U razgovoru majka RV iznosi pozitivna iskustva i lijepa sjećanja na dane zajedničkog života s ZV, kao i iz perioda nakon rođenja njihove zajedničke kćeri MV. Pozitivnim i skladnim ocjenjuje dane trajanja njihove zajednice. Iz tog perioda HV opisuje brižnim i nježnim ocem. Iz razgovora se doznaje kako se dinamika u odnosu RV i HV bitno promijenila nakon njihove separacija, a potom i prekida veze. Kada je MV bila u dobi od četiri godine otac je odselio u Švedsku radi traženja bolje plaćenog posla i bolje egzistencije za obitelj jer je u to vrijeme u Zagrebu ostao bez posla. U tom periodu obitelj se uzdržavala od majčinog rada. Nakon očevog odlaska u Švedsku planirali su se svi zajedno preseliti. No, zbog nekoliko kriznih događaja u Kristinoj primarnoj obitelji, prvo se teško razboljela njena baka, a potom i majka, RV je odlučila zajedno s kćeri ostati u Zagrebu. Naknadno joj se pružila prilika za boljim poslom koji joj je u tom trenutku osiguravao egzistenciju, liječenje i kvalitetniju skrb o baki, majci i kćeri pa ga je odmah prihvatila. Prema majčinim navodima, DV je odlučio ostati živjeti u [adresa] jer su se njemu tamo otvorile povoljnije poslovne prilike i bolja egzistencija. U konačnici je došlo do odluke o prekidu izvanbračne zajednice. Od prestanka zajednice majka RV se u cijelosti brine, skrbi i odgaja kćer. Posao i aktivnosti prilagodila je potrebama svoje kćeri te ističe kako joj je velika podrška i pomoć njena majka. Iz opisa razvoja dinamike u partnerskom dijelu odnosa RV i HV doznaje se kako se narušio i odnos s kćeri jer joj se otac vrlo rijetko i neuredno javljao. MV je nakon očevog preseljenja u dva navrata bila kod njega u Švedskoj. Majka u razgovoru navodi da je DV s njom do prije dvije godine uredno komunicirao, od kada izbjegava svaku komunikaciju, čak i na razini dijeljenja informacija. Periodično se zna javiti MV na mobitel i to putem WhatsApp grupe u koju su uključene i starije polusestre.

Iz izvješća Zavoda proizlazi da su s ocem ZV uspjeli stupiti u kontakt početkom 2024. godine kada su radili obradu radi davanja mišljenja i prijedloga u svrhu donošenja privremene mjere. Tom prilikom upoznat je s prijedlogom majke i pokrenutim sudskim postupkom radi uređenja roditeljske skrbi. Višekratno je putem maila savjetovan da se uključi u postupak. Na njihovo traženje tada je dostavio očitovanje dana 30. siječnja 2024. u kojem ističe kako se našao u Švedskoj s idejom RV „da napravimo nešto više za našu obitelj i moje dvoje djece iz prvog braka“. Na isti način kao i majka RV opisuje negativan niz događaja uslijed čega je došlo do konačnog prekida zajednice. Navodi da je suglasan da MV nastavi živjeti s majkom, da se majci omogući djelomična samostalna skrb u pogledu aktualnih situacija u odnosu na njezino školovanje, zdravlje i ostale aktivnosti, zbog njegovog izostanka. U pogledu održavanja osobnih odnosa i viđanja s kćeri predlaže da se nastave viđati kada on dolazi u Zagreb kroz dnevno druženje jer u Zagrebu nema uvjete da bi kćer mogla kod njega prespavati. Također, predlaže da se uvedu dogovoreni termini u tjednu kada bi on komunicirao s kćerkom putem videopoziva. Predlaže da ga MV barem jednom godišnje posjeti u Švedskoj gdje on živi i radi, jer za razliku od Zagreba tamo ima osigurane uvjete za njen duži boravak. Provedenim razgovorom psihologa s mlt. MV utvrđeno je da je riječ o djevojčici koja je u kontaktu topla i suradljiva. Dominantno je veselog raspoloženja, no djeluje potišteno kad govori o ocu. S ocem se rijetko čuje i to putem grupnog poziva s polusestrama. Nekad mu se ne javi. Navodi kako je majka potiče na razgovor s ocem. Dalje navodi da se s polusestrama dobro slaže i voli se družiti s njima. Djeluje kao da joj nedostaje otac, ali ujedno povrijeđeno jer osjeća da se otac ne trudi dovoljno oko nje.

Temeljem rezultata psihologijske obrade majke utvrđeno je da ista ostavlja dojam odlučne, energične i vedre osobe. Iz razgovora se osjeti toplina i nježnost spram mlt. MV. Samostalno brine o njoj otkad je otac DV otišao u Švedsku. Za HV navodi da je dok su živjeli zajedno bio predivan, brižan i dobar otac, ali da otkad živi u [adresa] slabo sudjeluje u odgoju. Najviše je smeta očeva nekonzistentnost i nedovoljna uključenost u kćerin život. Rezultati psihologijske obrade majke ne ukazuju na prepreke za ostvarivanje roditeljske skrbi.

Stručni tim Područnog ureda Donji Grad mišljenja je da je u najboljem interesu mlt. MV da nastavi živjeti s majkom s obzirom na okruženje u kojem je odrasla i adekvatnu skrb koju majka pruža. Nadalje, iz mišljenja proizlazi kako postoji obostrana želja oca HV i mlt. MV za održavanjem odnosa te da je stoga potrebno urediti opseg i dinamiku njihovih susreta kada otac boravi u [adresa] te omogućiti boravak djeteta kod oca prema njenoj želji tijekom ljetnih i/ili zimskih praznika uz redovite kontakte putem videopoziva. Slijedom opisane kronologije i dinamike odnosa u obitelji te izostanka očitovanja s očeve strane predloženo je da se osobni odnosi s ocem ZV odvijaju prema želji djevojčice i sporazumu roditelja, a u slučaju izostanka dogovora kada otac dolazi u Zagreb, uz prethodnu najavu barem dan ranije, susreti i druženja djevojčice i oca odvijat će se kroz dnevno druženje, bez prespavljivanja, od 10 do 18 sati, sukladno želji djevojčice i njenim školskim obvezama. Također, predloženo je redovito održavanje osobnog odnosa mlt. MV s ocem četvrtkom između 18 i 19 sati putem videopoziva na broj mobitela MV. Stručni tim zaključuje da je majci RV potrebno priznati djelomično samostalnu skrb o kćeri u odnosu na rješavanje pitanja zdravlja, školovanja, uključivanja u izvanškolske aktivnosti, izrade dokumenata, dok u pogledu eventualnog preseljenja, promjene prebivališta i rješavanja statusnih pitanja i dalje ostaje zajednička skrb roditelja.

10. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da živi sama s kćeri mlt. MV koja pohađa šesti razred osnovne škole i zdravo je dijete. Zbog problema s disleksijom plaća joj instrukcije iz matematike dva puta tjedno, cijena sata iznosi 15 eura. Mjesečne potrebe mlt. djeteta iznose oko 500 eura, što uključuje hranu, tjedni džeparac od 10 eura, higijenske potrepštine u iznosu 100 eura. MV ide na dramsku što plaća 45 eura mjesečno. Odjeću i obuću joj kupuje sezonski, za proljeće/ljeto i jesen/zimu, a trošak je oko 1.000 eura. Mjesečni režijski troškovi iznose 150-200 eura. Navodi da je zaposlena u vlastitoj firmi, radi se o casting agenciji, isplaćuje si plaću u iznosu od 900 eura. Vlasnica je stana u kojem živi i kuće u [adresa]. Ističe da je tuženik po struci trgovac i da je radno sposoban, ne zna što je radio u Švedskoj niti što sada radi, a da joj je nedavno poslao poruku da ne radi te je saznala kako već neko vrijeme živi u [adresa]. Dalje navodi da je DV od donošenja privremene mjere jednom bio u Zagrebu na jedan dan, misli da je to bilo u rujnu 2024. godine. MV ne želi više nikakav kontakt s ocem. Vezano za zajedničku skrb roditelja navela je kako je ranije bilo problema oko izdavanja putovnice za MV, kada je otac odugovlačio s odlaskom u veleposlanstvo, zbog čega se boji da bi mogla imati opet problem oko izdavanja osobne iskaznice. U odnosu na promjenu prebivališta odnosno boravišta djeteta iskazuje kako je otac u Zavodu izjavio da se nikada neće suglasiti s preseljenjem izvan Zagreba. Navodi da je prije dvije godine razmišljala o preseljenju u Malagu gdje su joj se otvorili neki poslovi, ali da je na kraju odustala od toga i kupila kuću u [adresa], tako da postoji jedino mogućnost preseljenja u [adresa] i da MV tamo krene u srednju školu. Trenutno joj problem predstavlja i okolnost što zgrada u kojoj žive u [adresa] ide u konstrukcijsku obnovu zbog čega će se tijekom ove godine morati iseliti s djetetom, a jedina opcija koja joj je financijski prihvatljiva je da se presele u [adresa] gdje već ima kuću.

11. Na temelju provedenih dokaza sud je prihvatio zahtjev tužiteljice i mišljenje i prijedlog stručnog tima Zavoda u dijelu da zajedničko mlt. dijete stranaka nastavi živjeti s majkom s kojom živi od rođenja, a s čime je suglasan i otac djeteta.

12. Prilikom određivanja održavanja osobnih odnosa oca i djeteta sud je cijenio činjenicu što otac živi i radi u inozemstvu, kćer viđa povremeno te da postoji obostrana želja oca i mlt. MV za održavanjem osobnih odnosa. Također, uzeta je u obzir činjenica da je odvijanje osobnih odnosa s ocem donesenom privremenom mjerom određeno prvenstveno prema dogovoru roditelja i želji djevojčice obzirom na životne okolnosti. Uzevši u obzir mišljenje i prijedlog stručnog tima Zavoda koje je dato stručno i argumentirano, ovaj sud smatra da je osobne odnose između mlt. MV i oca potrebno odrediti istom dinamikom kako su ranije uređeni privremenom mjerom, na koji način se djetetu ostavlja prostor za nadogradnju emocionalnog odnosa s ocem. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.

13. Kako je tijekom trajanja ovog postupka utvrđeno da mlt. MV od prestanka zajedničkog života roditelja neprekidno živi s majkom koja na adekvatan način skrbi o njoj, dok je otac nedostupan, štoviše i nepoznatog boravišta, te u takvoj situaciji nije moguće očekivati ravnopravan odnos roditelja u brizi za mlt. dijete, u skladu je s dobrobiti mlt. MV donijeti odluku prema kojoj je majka roditelj koji će djelomice samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na odlučivanje o određenim bitnim pitanjima u vezi s djetetom. Naime, u konkretnoj situaciji kada majka ne zna gdje tuženik boravi, a uzimajući u obzir objektivno moguću situaciju da će majka s djetetom morati preseliti (zgrada u [adresa] gdje stanuje radi konstrukcijske obnove će biti iseljena) pa posljedično i mijenjati prebivalište, odnosno boravište djeteta, sud smatra da je u najboljem interesu djeteta majci omogućiti da samostalno donosi odluke o promjeni prebivališta/boravišta djeteta. Stoga je valjalo na temelju čl. 105. st. 3. ObZ- a, a u vezi s čl. 416. ObZ-a odlučiti kao u izreci pod točkom III.

14. Odredbom čl. 281. i 288. ObZ-a propisano je pravo maloljetnog djeteta na uzdržavanje od strane roditelja, kao i da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja. Sukladno odredbi čl. 310. ObZ-a roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

15. Odredbom čl. 309. ObZ-a određeno je da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, dok je odredbom čl. 311. ObZ-a određeno da se ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud određuje u parničnom postupku odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge slične troškove.

16. Iz mišljenja Zavoda slijedi da je otac DV rođen **.**.1983. te da živi i radi u Švedskoj, u Stockholmu. Iza sebe ima razveden brak iz kojeg ima dvije kćeri, 17-godišnju R i 15-godišnju H. U svom očitovanju od 30. siječnja 2024., dostavljenom Zavodu prilikom obrade radi davanja mišljenja i prijedloga u svrhu donošenja privremene mjere, otac je naveo da je u Švedsku otišao s idejom da napravi nešto više za obitelj, da se trudi i radi za svoju djecu, da nije imućan, no da se trudi pružiti djeci koliko god može. Drugi podaci o ocu Zavodu nisu poznati. Prema iskazu tužiteljice otac je od podnošenja tužbe pa do zaključno rujna 2025. godine doprinosio za uzdržavanje 185 eura mjesečno, a od kada više ne plaća uzdržavanje.

17. Slijedom gornjih utvrđenja sud zaključuje da je tuženik kao zdrava, radno sposobna osoba srednje životne dobi (42 godine) sposoban svojim radom ostvarivati prihode i da je njegova dužnost, pa i na uštrb vlastitog uzdržavanja, osigurati sredstva nužna za uzdržavanje mlt. kćeri. Obzirom je primarna i najveća dužnost roditelja uzdržavati svoju maloljetnu djecu i podmirivati njihove potrebe za normalan razvoj te je svaki radno sposoban roditelj dužan plaćati uzdržavanje za svoje maloljetno dijete i ne može se osloboditi te obveze, sud je tužbeni zahtjev tužiteljice ocijenio djelomično osnovanim. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka ocjena je suda da je mlt. MV zdravo dijete s uobičajenim troškovima uzdržavanja, a tijekom trajanja ovog postupka nisu utvrđene povećane potrebe za njezinim uzdržavanjem. Tako je temeljem čl. 314. ObZ-a visina uzdržavanja dosuđena u skladu s iznosima koje jednom godišnje određuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi, koji iznosi predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom, a određuju se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu i to za dijete od 7 do 12 godine 20% prosječne plaće.

18. Prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta („Narodne novine“ broj 48/2023) roditelj koji ne živi s djetetom dužan je za dijete u dobi do 7 do 12 godina doprinositi mjesečno iznosom od 203,15 eura, prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta („Narodne novine“ broj 49/2024) roditelj koji ne živi s djetetom dužan je za dijete u dobi od 7 do 12 godina doprinositi mjesečno iznosom od 229,60 eura, odnosno prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta („Narodne novine“ broj 75/2025) roditelj koji ne živi s djetetom dužan je za dijete u dobi od 7 do 12 godina doprinositi mjesečno iznosom od 264 eura.

19. Slijedom gornjeg tuženiku je naloženo počevši od podnošenja tužbe odnosno od 4. travnja 2024. plaćati 203,15 eura mjesečno do stupanja na snagu Odluke objavljene u NN 49/2024, odnosno do 27. travnja 2024. od kada mu je naloženo plaćati 229,60 eura mjesečno do stupanja na snagu Odluke objavljene u NN 75/2025, odnosno do 3. svibnja 2025. od kada mu je naloženo plaćati 264 eura mjesečno sve dok su za to ispunjeni zakonski uvjeti.

20. Tužiteljica je u svom iskazu učinila nespornim da je tuženik od podnošenja tužbe do rujna 2025. godine plaćao 185 eura mjesečno na ime uzdržavanja mlt. MV pa je od dosuđenih iznosa sud oduzeo nesporno plaćeni iznos za razdoblje od podnošenja tužbe do 30. rujna 2025. te je presuđeno kao pod točkom IV. izreke.

21. Preostali dio zahtjeva kojim je tužiteljica tražila plaćanje uzdržavanja u iznosu višem od dosuđenog odbijen je kao neosnovan.

22. Sud je odbio zahtjev majke da otac plati uzdržavanje za dijete za razdoblje od 2018. godine do podnošenja tužbe odnosno do 3. travnja 2024., koji predstavlja zahtjev za isplatu naknade za uskraćeno uzdržavanje za razdoblje od prestanka izvanbračne zajednice pa do podnošenja tužbe u ovom predmetu, iz razloga što je u sporu radi isplate naknade za uskraćeno uzdržavanje, prema odredbi čl. 424. st. 1. i 2. ObZ-a, aktivno legitimirano dijete, a da je roditelj s kojim je dijete stanovalo (u ovom konkretnom slučaju majka) dužan zastupati dijete u postupku radi isplate uskraćenog uzdržavanja. Kako je u tužbi kao tužitelj naznačena majka djeteta valjalo je zahtjev u tom dijelu odbiti kao neosnovan.

23. Temeljem odredbe čl. 366. ObZ-a o troškovima postupka sud je ovlašten odlučiti slobodno pa je cijeneći okolnosti slučaja i ishod postupka utvrdio da svaka stranka snosi svoj trošak, odnosno odlučio kao u izreci ove presude, pod točkom VI.

U Zagrebu, 5. svibnja 2026.

Sutkinja

Petra Miše

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke imaju pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 5 primjeraka putem ovog suda. O žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. posebnom skrbniku tuženika

3. posebnom skrbniku mlt. djeteta

4. HZSR, Područni ured Donji Grad