Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: R1-372/2025-12
U R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Sisku, po sutkinji Kristini Devčić Merzel, u izvanparničnom predmetu produženja prisilnog smještaja u psihijatrijskoj ustanovi IC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanoj po odvjetnici po službenoj dužnosti Maši Bojčetić, odvjetnici u Sisku, nakon provedenog postupka i rasprave održane i zaključene u NEUROPSIHIJATRIJSKOJ BOLNICI DR. IVAN BARBOT POPOVAČA 5. svibnja 2026., u prisutnosti prisilno smještene osobe, odvjetnice po službenoj dužnosti te voditeljice odjela NC, dr. med. spec. psih. subspec. forenzičke psihijatrije, temeljem članka 59. stavka 1., 2. i 6. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama ("Narodne novine", broj: 76/14. - dalje u tekstu: ZZODS), istoga dana,
r i j e š i o j e
Produžuje se prisilni smještaj IC u NEUROPSIHIJATRIJSKOJ BOLNICI DR. IVAN BARBOT POPOVAČA, u trajanju do godine dana, počevši od 11. svibnja 2026.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Osijeku poslovni broj K-642/2025-6 od 7. listopada 2025. utvrđeno je da je optužena IC, dana 28. svibnja 2025. oko 12:00 sati u [adresa], u neubrojivom stanju s namjerom da drugoga teško tjelesno ozlijedi poduzela radnje koje prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavka 1. KZ/11, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, te drugome ozbiljno prijetila da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, čime je počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela - pokušajem teške tjelesne ozljede, opisano u članku 118. stavku 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. - dalje u tekstu KZ/11.) i u vezi s člankom 34. KZ/11, a kažnjivo po članku 118. stavku 2. u vezi s člankom 34. KZ/11 ., te protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode - prijetnjom, opisano u članku 139. stavku 3. u vezi stavka 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11, sve uz primjenu članka 51. KZ/11.
2. Tijekom kaznenog postupka provedeno je psihijatrijsko vještačenje po specijalistu psihijatrije, subspecijalistu sudske psihijatrije a osnovom kojeg je utvrđeno da se kod IC radi primarno o nekim crtama poremećaja ličnosti kao što su poteškoće kontrole agresivnosti i sklonosti impulzivnim načinima reagiranja kao i slabije sveukupno funkcioniranje bez jasnog životnog koncepta (osoba u dobi tada od 28 godina a koja do tada nije radila). U nalazu i mišljenju vještaka psihijatra se navodi da se kod iste radi od ciklotimnoj ličnosti karakteriziranoj emocionalnom nestabilnošću i naglim izmjenama raspoloženja, no također se navodi da je kod nje došlo do razvoja težeg duševnog poremećaja s produkcijom niza nesistematiziranih sumanutih ideja, a pri pokušajima suprotstavljanju tim idejama i pokušajima razuvjeravanja, postaje agresivna prema okolini, uključujući i fizičku agresivnost. Obzirom na dugotrajnost sumanutih ideja uz afektivne promjene u smislu određenog gubitka afektivne rezonancije i afektivnu hladnoću, vještak navodi da postoji kod IC visoka razina vjerojatnosti razvoja težeg duševnog poremećaja iz shizofrenog tipa.
3. Rješenjem Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj R1-36/20255 od **.**.2025. IC (dalje: prisilno smještena osoba) upućena je na prisilni smještaj u NEUROPSIHIJATRIJSKU BOLNICU DR. IVAN BARBOT POPOVAČA (dalje: NPB Popovača), Zavod za forenzičku psihijatriju, na rok od 6 (šest) mjeseci, počevši od 11. studenoga 2025. a koji prisilni smještaj može trajati najdulje do 5 (pet) godina od dana početka prisilnog smještaja.
4. Temeljem članka 58. stavka 1. ZZODS NPB POPOVAČA prijedlogom dostavljenim ovom sudu 20. travnja 2026. je predložila IC produženje prisilnog smještaja.
5. U pisanom prijedlogu NPB Popovača navodi da je pacijentica IC zaprimljena 13. studenoga 2025. na prisilni smještaj u NPB Popovača, te da se liječi pod dijagnozom F22 - Perzistirajući sumanuti poremećaji. Po dolasku na odjel joj je ordinirana psilhofarmakoterapija, uključena je u terapijsku zajednicu heterogenog sastava, u grupni psihoterapijski tretman te individualni suport, uz radnookupacioni tretman. Ima izlaz u krug bolnice u pratnji. U početku je ista iznosila floridnu psihopatologiju koja se vremenom povukla, no sada je sklona socijalnoj izolaciji, hipobulična, zadržavala bi se uglavnom u krevetu, nije zainteresirana za zbivanja oko sebe. Afektivno je zaravnjena, sniženog raspoloženja. U bolnici je posjećuju roditelji, nije realiziran niti jedan privremeni izlaz. Bez uvida je u vlastito stanje i kritičnost prema bolesti. Obzirom da je liječenje i rehabilitacija u začetku i mišljenje je liječnice da i nadalje perzistiraju uvjeti iz članka 51. ZZODS-a te se predlaže produžiti prisilni smještaj.
6. Na ročištu od 5. svibnja 2026. nadležna liječnica NPB Popovača za predlagatelja je navela da u cijelosti predlagatelj ostaje kod navoda iz pisanog prijedloga te je dodala da je pacijentica tek šest mjeseci na prisilnom smještaju tijekom kojeg je uključena psihofarmakoterapija, uključena je u psihoterapijski tretman, ali socijalna rehabilitacija je u samom začetku i do sada nije realiziran niti jedan privremeni izlaz. Navodi da je pacijentica i nedavno bila u konfliktnoj situaciji sa majkom nakon čega više nisu u komunikaciji. U narednom se periodu planira poraditi upravo na socijalnoj rehabilitaciji u smislu da se sa obitelji pacijentice utvrde mogućnosti realizacije eventualnog privremenog izlaza ukoliko to obiteljska situacija omogućava ili će se raditi na pronalasku smještaja za pacijenticu. Pacijentica je slabo kritična prema svojoj bolesti, svom stanju i mogućnosti funkcioniranja na slobodi.
7. Radi utvrđenja odlučnih činjenica o potrebi produženja prisilnog smještaja u postupku je saslušana IC, izvršen je uvid u spis i medicinsku dokumentaciju te je izvršen uvid i u spis Županijskog suda u Osijeku R1-36/2025.
8. IC, saslušana na ročištu održanom 5. svibnja 2026., navodi da smatra da se može liječiti i kod kuće uz redovne terapije i kontrole te da živi u obiteljskoj kući u [adresa] zajedno sa svojim roditeljima. Ističe da je u dobrim odnosima sa svojim roditeljima, iako navodi da je i imala mali konflikt s majkom telefonskim putem jer je zamjerila majci što je zvala policiju. Ističe da su nakon toga izgladile taj nesporazum i otac joj je rekao da se majka više ne ljuti na nju, niti se ona ljutim na majku. Od kada joj je, u NPB Popovača u proteklom razdoblju, korigirana terapija, navodi da joj je bolje te smatra da bi tu terapiju mogla uzimati i sama. Od početka liječenja u NPB Popovača navodi da joj je bilo bolje, a kasnije se stanje još popravilo kada je dobila lijek Brintellix, antidepresiv. Iskazala je da njeni roditelji smatraju da se može slobodno vratiti kući. Prije počinjena protupravnog djela iskazala je da je samostalno uzimala terapiju, no jednostavno joj terapija nije bila dobra, nisu je "potrefili", pa je došlo do incidenta. Zadovoljna je s liječenjem u NPB Popovača. Nije previše društvena na odjelu na kojem se nalazi, ali je u korektnim odnosima s drugim pacijentima, medicinskim osobljem i liječnicima. Vizite su ok i sve je u redu, ali se želi se liječiti kod kuće.
9. Ocjenom provedenih dokaza, kako svakog dokaza zasebno tako i u njihovoj sveukupnosti, ovaj sud je utvrdio da se kod IC radi primarno o poremećajima ličnosti, između ostalog poremećaju kontrole agresivnosti i sklonosti impulzivnim načinima reagiranja kao i slabije sveukupno funkcioniranje bez jasnog životnog koncepta. Utvrđeno je da se, a nakon prisilnog smještaja, liječi pod dijagnozom F22 - Perzistirajući sumanuti poremećaji i da joj je ordiniranana psilhofarmakoterapija te je uključena u terapijsku zajednicu heterogenog sastava, u grupni psihoterapijski tretman te individualni suport, uz radnookupacioni tretman. Iako se prethodna floridna psihopatologija s vremenom povukla, prisilno smještena osoba je sklona socijalnoj izolaciji, hipobulična je i zadržava se uglavnom u krevetu te nije zainteresirana za zbivanja oko sebe, afektivno je zaravnjena i sniženog raspoloženja. Nastavno je utvrđeno da, iako istu u bolnici posjećuju roditelji, u dosadašnjem tijeku liječenja nije realiziran niti jedan privremeni izlaz.
10. Utvrđeno je da je prisilno smještena osoba bez uvida i kritičnosti prema svome stanju i bolesti, a što je posebno vidljivo iz iskaza prisilno smještene osobe koja ističe da smatra da bi se i na slobodi mogla liječiti i samostalno uzimati terapiju te da njezino aktualno psihičko stanje dopušta liječenje na slobodi, iako iz spisa predmeta proizlazi, a što djelomično potvrđuje i sama prisilno smještena osoba u svome iskazu, da poremećaj ličnosti, između ostalog poremećaj kontrole agresivnosti i sklonosti impulzivnim načinima reagiranja, zbog kojih je u konačnici u neubrojivom stanju počinila protupravno djelo zakonskih obilježja teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavka 1. KZ/11, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi (svome ocu), i nadalje perzistiraju te dolaze do izražaja u trenucima interakcije s drugima (konkretno majkom, koji se manifestirao verbalnim sukobom između nje i majke). Da sama prisilno smještena osoba nema uvid u svoje stanje i potrebe za hospitalnim liječenjem potvrđuje i činjenica da ona smatra, unatoč činjenici da do sada nije realiziran niti jedan privremeni izlazak, a u cilju resocijalizacije i stvaranja uvjeta za otpust, da može biti otpuštena i već sada živjeti sa svojim roditeljima, iako je protupravno djelo počinjeno prema bliskoj osobi (ocu). Kako ne samo da u dosadašnjem liječenju nije utvrđen visokog stupnja vjerojatnosti da za vrijeme izlaska neće ugroziti vlastiti ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost, već je i samo liječenje tek u začetku, zbog čega u konačnici nisu ostvareni uvjeti niti za privremeni izlazak, nema osnova za otpust iste odnosno zamjenu aktualne mjere liječenjem na slobodi.
11. S obzirom na navedeno te činjenicu da je sud utvrdio da IC i dalje ima teže duševne smetnje zbog kojih je nastupila njezina neubrojivost i da dalje postoji vjerojatnost da bi mogla ponovno počiniti teže kazneno djelo, a za otklanjanje koje opasnosti je potrebno provoditi hospitalno liječenje u strogo kontroliranim uvjetima, ovaj sud smatra da su ispunjene pretpostavke iz članka 51. stavka 1. i članka 59. stavka 2. ZZODS za produženje prisilnog smještaja neubrojive osobe u psihijatrijskoj ustanovi pa je ovaj sud i za naredni period odredio prisilni smještaj iste u ustanovu u kojoj je i aktualno smještena, vodeći pritom računa o prijedlogu ustanove, na rok do godine dana, počev od dana isteka prethodnog produženja prisilnog smještaja.
Sisak, 5. svibnja 2026.
Sutkinja
Kristina Devčić Merzel
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu u Sisku, u roku od tri dana od dana dostave rješenja. Žalbu mogu podnijeti neubrojiva osoba, zakonski zastupnik i odvjetnik. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
Dostavna naredba:
1. IC, NPB DR. IVAN BARBOT POPOVAČA - III A odjel
2. Odvjetnica po službenoj dužnosti: Maša Bojčetić, odvjetnica u Sisku
3. NPB DR. ICM - III A odjel
4. Hrvatski zavod za socijalni rad
5. Općinski sud u Osijeku, na broj K-642/2025
6. U spis