Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Kaštel Sućurcu
Kaštel Sućurac, Braće Radić 1
Pp-4776/2025-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, na prijedlog sudskog savjetnika Roberta Olujića, uz sudjelovanje zapisničarke Antonije Radunić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika OO, zbog prekršaja iz članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22), u povodu prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/24-3/16553, ur. broj: 511-12-36-23-2 od 11. prosinca 2024., nakon provedenog žurnog postupka bez prisutnosti okrivljenika, 5. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
okrivljenik OO, sin O i R, rođen **.**.1998., OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], državljanin Republike Hrvatske, kažnjavan
k r i v j e
što je 8. kolovoza 2023. u 22,27 u Kaštelima, Kaštel Stari, Cesta pape Ivana Pavla II., upravljao vozilom M1 marke KIA registarske oznake [registarska oznaka] kroz naseljeno mjesto, gdje je brzina postavljenim prometnim znakom ograničena na 70 km/h, brzinom od 114 km/h, koja umanjena za 10% sigurnosne razlike iznosi 102 km/h, dakle kretao se brzinom koja je za 32 km/h veća od dopuštene,
čime je počinio prekršaj iz članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
za koji mu se na temelju te odredbe zakona
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 540,00 (petsto četrdeset) EURA,
koju je dužan platiti u roku od 1 mjeseca, a ako u ostavljenom roku plati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da ju je u cijelosti platio.
Na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnoga zakona, okrivljeniku OO
i z r i č e s e
ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILIMA B KATEGORIJE U TRAJANJU OD 1 (jednoga) MJESECA
koja, na temelju članka 58. stavka 2. Prekršajnoga zakona, teče od izvršnosti ove odluke.
Nalaže se okrivljeniku na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 200,00 (dvjesto) eura u roku od 1 mjeseca.
Obrazloženje
1. Optužnim aktom okrivljenika se tereti za prekršaj iz izreke presude.
2. On u žurnom postupku nije sudjelovao iako mu je dana mogućnost da obranu iznese usmeno na ročištu ili u pisanom obliku. Prvi je put kao razlog za odgodu naveo povišenu tjelesnu temperaturu, o čemu nije dostavio nikakve dokaze. Drugi je put kao razlog za odgodu naveo kako je spriječen doći s obzirom na angažman na sezonskom radu. Nakon toga je u siječnju 2026. poslao dopis kojim traži da se ročište zakaže najranije za listopad 2026. jer će „tada biti dostupan i u mogućnosti uredno pristupiti”. Razloge za to nije naveo. Nakon što je ročište zakazano za svibanj 2026., okrivljenik nije preuzeo poziv, pa mu je dostava obavljena preko e-Oglasne ploče sudova s obzirom na to da je to bio drugi poziv koji tijekom postupka nije preuzeo. Za to je ročište ponovno, treći put, zatražio odgodu dostavivši liječničku ispričnicu prema kojoj je spriječen doći zbog gastroenteritisa. Nijedan od ovih puta okrivljenik nije naveo zbog čega smatra da je njegovo ispitivanje u postupku nužno i zbog čega obranu ne može iznijeti u pisanom obliku, na što je upozoren kako u prekršajnom nalogu, tako i u pozivima za ročište. Stoga je žurni postupak proveden bez njegove prisutnosti jer su za to ispunjene pretpostavke iz članka 167. stavka 3. Prekršajnoga zakona. Naime, iz obavijesti o počinjenom prekršaju koja je okrivljeniku dostavljena i obrasca za davanje podataka u vozaču u kojem je okrivljenik naveo kako je on upravljao vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, proizlazi kako je počinio prekršaj za koji je optužen, a tijekom postupka nije iznio nijednu tvrdnju zbog koje poriče prekršaj iako je imao više prilika to učiniti. Resursi i kapacitet suda nisu neograničeni tako da okrivljenik nema pravo očekivati da će sud unedogled prihvaćati njegove isprike zbog nedolaska od kojih je samo posljednja potkrijepljena dokazom, pri čemu i u tom slučaju izostaje obrazloženje zašto okrivljenik tijekom gotovo jedne godine koliko postupak traje nije obranu mogao iznijeti u pisanom obliku odnosno zašto smatra da je njegovo ispitivanje u postupku nužno.
3. Tu treba podsjetiti na stajališta izražena u predmetu Marčan protiv Hrvatske (zahtjev br. 40820/12, presuda od 10. srpnja 2014.). Prvo, mogu postojati iznimne okolnosti koje umanjuju obvezu održavanja usmene rasprave u slučajevima koji ne spadaju u tradicionalne kategorije kaznenog prava, kao što su postupci koji se odnose na prometne prekršaje u kojima su sporna pitanja bila uglavnom tehničke naravi ili čak činjenična pitanja, kada je okrivljeniku na odgovarajući način omogućeno da pisanim putem iznese svoje tvrdnje i ospori dokaze optužbe. Ova razmatranja nisu ograničena samo na pitanje nedostatka usmene rasprave, već mogu obuhvatiti i druge procesne zahtjeve predviđene člankom 6. Konvencije. Stoga, prilikom procjene jesu li ispunjeni zahtjevi za pošteno suđenje, u svakom pojedinom slučaju mora se ispitati na koji su se način tijekom postupka stvarno predstavili i štitili interesi okrivljenika, posebno vezano uz narav pitanja o kojima sud treba odlučiti. Žurni je postupak vrsta postupka koji se, između ostaloga, primjenjuje po prigovorima za sudsko preispitivanje prekršajnih naloga koje je izdala policija. Postupak podrazumijeva punu nadležnost za razmatranje činjeničnih i pravnih pitanja na temelju navoda iz prigovora. Međutim, na žurni se postupak ne primjenjuju odredbe Prekršajnoga zakona o glavnoj raspravi, koje propisuju kontradiktoran postupak. Zakon ipak dopušta sudu da po vlastitom nahođenju poduzima određene radnje kao što su ispitivanje okrivljenika ili svjedoka te izvođenje drugih dokaza uz mogućnost sudjelovanja stranaka (članak 222. Prekršajnoga zakona).
4. Prema tome, kako iz dokaza u spisu proizlazi da je počinio prekršaj, a okrivljenik je propustio tri prilike da iznese obranu u pisanom obliku ili navede zašto to ne može učiniti, proglašen je krivim za prekršaj.
5. Za prekršaj je propisana novčana kazna od 390 do 920 €. Okrivljenik je tempore criminis nekažnjavan, ali je naknadno kažnjen za isti prekršaj, pa mu je izrečena kazna bliže sredini propisanoga raspona i primjerena je za ostvarenje propisanih svrha kažnjavanja (članak 32. Prekršajnoga zakona), kao i zaštitna mjera. Međutim, s obzirom na to da je u trenutku počinjenja prekršaja bio nekažnjavan, nema mjesta primjeni članka 53. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa je okrivljeniku zaštitna mjera izrečena u najkraće propisanom trajanju od 1 mjeseca, koje je primjereno težini prekršaja, proteku vremena između počinjenja dvaju prekršaja i iznosu prekoračenja brzine. Naime, okrivljenik je drugi prekršaj prekoračenja brzine počinio prije nego mu je izdan prekršajni nalog za prvi prekršaj, koji je izdan s dvije godine zakašnjenja (u veljači 2024. za prekršaj počinjen u siječnju 2022.). U slučaju da ponovi prekršaj, predviđeno je izricanje zaštitne mjere u trajanju od najmanje 6 mjeseci (članak 53. stavak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama).
6. Odluka o troškovima donesena je uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka, dok imovno stanje okrivljenika nije poznato iz dostupnih podataka, pa je trošak odmjeren u paušalnom iznosu od 200 €. Naime, okrivljenik je time što je podnio prigovor, a kasnije nije sudjelovao u postupku (mogao je dostaviti pisanu obranu ili u molbi za odgodu navesti zbog čega smatra da je njegovo ispitivanje u postupku nužno za donošenje pravilne odluke) nepotrebno angažirao kapacitet i resurse suda i pridonio trajanju postupka. Nije zaprimio dva poziva, dva je puta tražio odgodu bez prilaganja dokaza, tri je puta uzalud zakazivano ročište kako bi okrivljenik iznio obranu, što on naposljetku nije učinio, čime je potratio vrijeme i resurse suda na svoj predmet iako nije pokazao minimalnu razinu ozbiljnosti koja se očekuje od okrivljenika koji podnošenjem prigovora angažira sud. Neodgovorno korištenje pravnim sredstvima sustav nije dužan tolerirati. Postupak je manje razine složenosti. Raspon troška inače iznosi od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).
U Kaštelima 5. svibnja 2026.
Zapisničarka
Sudac
Antonija Radunić, v. r.
Mario Bakota, v. r.
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. Pravodobno podnesena žalba ovlaštene osobe odgađa izvršenje presude.
Dostaviti:
- okrivljeniku
- ovlaštenom tužitelju
