REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-709/2025-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Nikolini Labuhar Bazina, u pravnoj stvari tužitelja ŽR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 23. ožujka 2026., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja GR, odvjetničke vježbenice i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 5. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ŽR koji glasi: "Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V.Jagića 33 (OIB: 26187994862) isplatiti tužitelju ŽR iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od 75,00 € skupa s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 27.01.2025. g. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju zakonske zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 900,00 € od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 27.01.2025. g. do dana isplate isplate 19.03.2025.g. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak skupa sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Odbija se zahtjev tužitelja ŽR za naknadu troška postupka u iznosu od 1.565,63 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba tužitelja ŽR od 7. travnja 2025. povučena za iznos od 725,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 27. siječnja 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 18. kolovoza 2024. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca PIK VINKOVCI plus d.o.o., prilikom obavljanja poslova vršidbe visokog vlažnog kukuruza kada se je, prilikom silaska s kombajna, poskliznuo i nezgodno doskočio na tlo desnom nogom. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužitelj posao obavljao na uobičajeni način i pažljivo, i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. S obzirom na navedeno, tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev dana 27. siječnja 2025., a tuženik mu je isplatio na ime naknade štete dana 19. ožujka 2025. iznos od 900,00 EUR, a koji iznosi za tužitelja ne predstavljaju pravični iznos naknade štete. Slijedom navedenog, kod tužitelja je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa na ime naknade neimovinske i imovinske štete potražuje iznos od 1.700,00 EUR, što umanjeno za nesporno isplaćenih 900,00 EUR, iznosi 800,00 EUR.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je u trenutku štetnog događaja poslodavac tužitelja PIK – VINKOVCI PLUS d.o.o. imao s tuženikom zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja], sastavni dio koje su police i Uvjeti za osiguranje od (javne) izvanugovorne odgovornosti u primjeni od 1. siječnja 2023. Tuženik priznaje nastanak štetnog događaja, ali ističe doprinos tužitelja za nastanak istog. Navodi da tužitelj u tužbi navodi da se prilikom obavljanja poslova vršidbe visokog vlažnog kukuruza poskliznuo pri silasku s kombajna i nezgodno doskočio na tlo desnom nogom. Ukoliko su štetne posljedice za tužitelja nastale na način kako je navedeno, tuženik ističe kako je nepažnja tužitelja doprinijela nastanku štetnog događaja, obzirom da je osiguranik tuženika, kao poslodavac, poduzeo sve mjere koje je bio dužan prema Zakonu o zaštiti na radu, a navedeno proizlazi i iz Prijave o ozljedi na radu iz koje je razvidno da su u vrijeme nastanka štetnog događaja bila primijenjena osnovna i posebna pravila zaštite na radu te je tužitelj prilikom događaja nosio osobna zaštitna sredstva. S obzirom na sve poduzete mjere, nastanak štetnog događaja ima se pripisati tužiteljevoj nepažnji. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva kao suviše visoko naznačenu, a obzirom na postojeću dokumentaciju te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. Naime, tuženik ističe da je isplatom nespornog iznosa naknade štete u iznosu od 900,00 EUR u mirnom postupku ispunio svoju obvezu te isplaćeni iznos predstavlja odgovarajuće obeštećenje tužitelja. Nadalje, tuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu i neimovinsku štetu koju tužitelj potražuje od dana odštetnog zahtjeva. Razlog tome je što je tuženik svoju obvezu ispunio isplatom u mirnom postupku, čime je u potpunosti izvršio svoju obvezu i time nije došlo do kašnjenja u izvršenju. Tuženik, također, osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe pomoći i njege iz razloga što se radi o nerepariranoj imovinskoj šteti pa zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tužitelj je podneskom od 27. listopada 2025. nakon provedenog medicinskog vještačenja, uredio tužbeni zahtjev na način da je smanjio prvotno postavljeni tužbeni zahtjev, što predstavlja povlačenje tužbe za iznos od 725,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 27. siječnja 2025. do isplate (tako i VSRH u rješenju od 6. rujna 2022. poslovnog broja Rev-899/2022). Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 193. stavka 2. i 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP), odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem Prijave o ozljedi na radu (str. 4-7 spisa), medicinske dokumentacije (str. 8-9 spisa), odštetnog zahtjeva od 27. siječnja 2025. (str. 10-11 spisa), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Igoru Stipančiću (str. 23-24 spisa) te je saslušan tužitelja ŽR putem Općinskog suda u Vinkovcima (str. 41-42 spisa).

5. Na ročištu održanom 23. ožujka 2026. zamjenica punomoćnika tužitelja je navela da nema daljnjih dokaznih prijedloga te je predložila da se glavna rasprava zaključi. Sud je, uz suglasnost zamjenika punomoćnika tužitelja, odlučio da se daljnji dokazi neće izvoditi i zaključio je glavnu raspravu.

6. Temeljem tako provedenog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno članku 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete, kao posljedice ozljede na radu pretrpljene u štetnom događaju koji se dogodio 18. kolovoza 2024. te zahtjev za isplatu zatezne kamate na isplaćeni iznos naknade štete od 900,00 EUR.

8. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost osiguranika tuženika.

9. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, tijek zatezne kamate te da li je tužitelj suodgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja.

10. Odredbom članka 111. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.; dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

11. Člankom 25. stavkom 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.; dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. citiranog članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

12. Tijekom postupka nije bilo sporno da se tužitelj ozlijedio 18. kolovoza 2024. za vrijeme radnog vremena kod poslodavca PIK VINKOVCI plus d.o.o., kada je prilikom obavljanja poslove vršidbe vlažnog kukuruza silazio s kombajna te se poskliznuo i neugodno doskočio na tlo desnom nogom.

13. Tijekom postupka saslušan je tužitelj koji je iskazao da je do ozljede na radu došlo prilikom silaska niz stepenice kombajna, a koja visina stepenica je bila otprilike oko 150 cm od tla. Prilikom silaska niz kombajn, tužitelj se uobičajeno ponašao i nije bio ni sa čim zaokupiran. Prilikom liječenja tuđu pomoć i njegu mu je pružala supruga.

14. Sud vjeruje iskazu tužitelja jer je životan i logičan i u skladu s dokumentacijom priloženom u spis.

15. Tuženik je tijekom postupka istaknuo prigovor sudoprinosa tužitelja nastanku štete, tvrdeći da je tužitelj vlastitim ponašanjem pridonio nastanku ozljede koju je zadobio prilikom silaska niz stepenice kombajna. Prigovor nije osnovan. Naime, tuženik kao poslodavac odgovara tužitelju za pretrpljenu ozljedu na radu po načelu objektivne odgovornosti — neovisno o tome je li sam tuženik postupao protupravno ili skrivljeno. Kombajn, kao poljoprivredni stroj koji zbog svojih mehaničkih i fizičkih svojstava nosi povećan rizik od ozljeđivanja i nedvojbeno predstavlja opasnu stvar u smislu čl. 1045. st. 3. ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22.; dalje: ZOO). Sukladno odredbi članka 25. stavka 2. ZZR-a i članka 1067. stavka 2 i 3. ZOO-a, za djelomično ili potpuno oslobođenje od odgovornosti kumulativno moraju biti ispunjenje pretpostavke skrivljenosti, i to na razini namjere ili krajnje nepažnje, te pretpostavke da poslodavac takvu radnju nije mogao predvidjeti niti su njene posljedice bile otklonive. U konkretnom slučaju tuženik nije dokazao niti jednu od zakonski propisanih pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti ili njezino umanjenje. Naprotiv, iz iskaza tužitelja, kojem sud vjeruje, jasno i nedvosmisleno proizlazi da je do ozljede došlo pri uobičajenom silasku niz stepenice kombajna te da tužitelj pritom nije bio ni sa čim zaokupiran. Tužitelj se dakle ponašao onako kako bi se u istim okolnostima ponašao svaki prosječno pažljiv radnik

— obavljao je uobičajenu radnju koja je sastavni dio njegova radnog procesa, bez ikakve nepažnje, a pogotovo ne onog stupnja koji bi dostigao razinu krajnje nepažnje. Stoga su izostale sve pretpostavke koje bi, sukladno članku 25. stavku 2. ZZR-a i članku 1067. stavku 3. ZOO-a, mogle dovesti do umanjenja tuženikove odgovornosti.

16. Radi utvrđivanja kvalifikatornih okolnosti neimovinske štete i potrebe za tuđom pomoći, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Igoru Stipančiću. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 25. rujna 2025. sudski vještak prof. dr. sc. Igor Stipančić je utvrdio da je, prema medicinskoj dokumentaciji, tužitelj zadobio ozljedu natučenja desnog stopala. Ova ozljeda mu je utvrđena na dan štetnog događaja kliničkim pregledom i radiološkom obradom u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci. Nakon inicijalnog pregleda kirurga bez daljnjih kontrolnih pregleda kirurga kao i bilo kojeg drugog specijalista. Načinio je još dva pregleda kod svog liječnika. Liječenje tužitelja je završeno 29. kolovoza 2022., a to proizlazi prema podatcima u zdravstvenom kartonu tužitelja. Na temelju medicinske dokumentacije vezane za predmetnu nezgodu, vještak je mišljenja da kod tužitelja nije zaostalo smanjenje životnih aktivnosti te da zadobivena ozljeda nije ostavila trajne posljedice. Tužitelj je trpio strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta trpio je oko pola dana (cca 12 sati), srednjeg intenziteta do 1 dan i manjeg intenziteta do 4 dana. Bol jakog intenziteta tužitelj je trpio do 1 dan, srednjeg intenziteta do 2 dana, a manjeg intenziteta još do 7 dana sveukupno. Tuđa pomoć je tužitelju sveukupno bila potrebna u trajanju od 5 dana 2 sata dnevno, zbog potrebe mirovanja i otežanog hoda. Potom je još trebao pomoć u ukupnom trajanju od 5 dana po 1 sat dnevno.

17. Stranke nisu imale primjedbi na citirani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof. dr. sc. Igora Stipančića.

18. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof. dr. sc. Igora Stipančića budući je isti sačinjen u skladu s pravilima struke i u skladu s dokumentacijom koja je priložena u sudski spis, a na temelju pregleda tužitelja.

19. Slijedom svega navedenog, ocjena je ovog suda da je u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe članka 19. stavka 2. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, na temelju članka 1100. stavka 1. ZOO-a.

20. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a što je konkretno slučaj, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi. One su, u smislu odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO-a, kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

21. Budući iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelj trpio bol ukupno 10 dana, od čega bol jakog i srednjeg intenziteta u trajanju od 3 dana, a slabijeg intenziteta 7 dana, da je tužitelj trpio sekundarni strah ukupno 6 dana, od čega strah jakog i srednjeg intenziteta2 dana, a slabijeg intenziteta 4 dana, ocjena je ovog suda da navedeno, na temelju odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO-a, opravdava dosuđenje pravične novčane naknade tužitelju u iznosu od 600,00 EUR.

22. Napominje se da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002., pa je sud prilikom utvrđenja pravične novčane naknade tužitelju uzeo u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2022. godine.

23. Na temelju članka 1095. stavka 1. ZOO i članka 1089. stavka 2. ZOO-a, tužitelju za 15 sata potrebne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi članka 223. ZPP- a, u traženom iznosu od 5,00 EUR po satu jer je to cijena sata koja sasvim sigurno ne prelazi neto cijenu sata tuđe nestručne pomoći u mjestu prebivališta tužitelja. Stoga tužitelju pripada naknada u iznosu od 75,00 EUR.

24. S obzirom da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju iznos od 900,00 EUR pri tome ne navodeći koji dio se odnosi na neimovinsku štetu, a koji na imovinsku štetu (tuđu pomoć), a tužitelju bi po osnovi neimovinske i imovinske štete trebalo dosuditi iznos od 675,00 EUR-a, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, budući je tuženik isplatom prethodno navedenog iznosa u cijelosti naknadio tužitelju prouzročenu štetu.

25. Člankom 943. stavkom 1. i 2. ZOO-a propisano je da kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. Ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan. Tužitelj u tužbi navodi da mu je tuženik na ime neimovinske i imovinske štete isplatio iznos od 900,00 EUR i to 19. ožujka 2025. Kako tužitelj navedenu činjenicu nije dokazao, to je valjalo odbiti i dio tužbenog zahtjeva u kojem tužitelj traži isplatu zatezne kamate na iznos od 900,00 EUR od 27. siječnja 2025. do 19. ožujka 2025.

26. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

27. Ostali priloženi dokazi i navodi stranaka nisu posebno ocijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

28. Zahtjev tužitelja za naknadom troška postupka zajedno sa zateznom kamatom odbijen je temeljem članka 154. stavka 1. ZPP-a te je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

29. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 5. svibnja 2026.

Sutkinja

Nikolina Labuhar Bazina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a). Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a). U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku