Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička ulica 2

52440 Poreč-Parenzo

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu tog suda Alenu Barbiću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja GENERALI OSIGURANJE d.d., OIB 10840749604, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 284, zastupanog p.p. Mirni Bokun Vlašić, odvjetnici u Puli-Pola, protiv LOVAČKOG DRUŠTVA "MIRNA", OIB 21478675127, iz Buzeta, Trg Fontana 7, zastupanog p.p. Massimu Činiću, odvjetniku u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika CROATIA OSIGURNJE d.d., OIB 26187994862, iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, zastupanog p.p. Adrijani Jovanović i dr., odvjetnicima u Rijeci, radi isplate, nakon glavne rasprave zaključene dana 14. travnja 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika stranaka, a u odsutnosti umješača, dana 05. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku LOVAČKOM DRUŠTVU „MIRNA“ Buzet, Trg fontana 7, Buzet, OIB: 21478675127 da tužitelju GENERALI OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica Grada Vukovara 284, OIB: 10840749604 isplati iznos od 27.413,78 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od 592,50 kn od dana 29.svibnja 2018 godine, na iznos od 137,50 kn od dana 21.srpnja 2018 godine, na iznos od 23.913,79 kn od dana 29.lipnja 2018 godine i na iznos od 2.769,99 kn od dana 29.kolovoza 2018 godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, zajedno s prouzročenim parničnim troškom, sve u roku od 15 dana."

II Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu parničnih troškova.

III Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku parnične troškove u iznosu od 1.250,00 eur, u roku od 15 dana.

Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu parničnih troškova u dijelu iznad dosuđenog.

IV Nalaže se tužitelju da naknadi umješaču parnične troškove u iznosu od 750,00 eur, sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope – kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Odbija se umješačev zahtjev za naknadu parničnih troškova u dijelu iznad dosuđenog.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj dana 30. travnja 2021. tužitelj tvrdi da se dana 7.svibnja 2018 godine na DC broj 44 (Buzet-Ponte Porton) oko 14,20 h, oko 180 m prije odvojka za naselje Senj dogodila prometna nezgoda na način da je ispred vozila registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] marke CITROEN C4 Cactus kojim da je upravljao EH istrčala srna uslijed čega da je došlo do oštećenja prednjeg dijela vozila. Srna da je uginula na licu mjesta.Tužitelj da je temeljem police kasko osiguranja broj P32 1022877438 isplatio iznos od 23.913,79 kn dana 28.lipnja 2018 godine i iznos od 2.769,99 kn dana 28.lipnja 2018 godine na ime popravka vozila AUTO SERVISU NEŽIĆ d.o.o. Buzet te na ime procjene štete EXTIMI d.o.o. iznos od 592,50 kn dana 28.svibnja 2018 godine i iznos od 137,50 kn dana 20.srpnja 2018 godine. Tužitelj da je pokrenuo postupak radi naplate ove štete protiv LD „VEPAR“ Oprtalj te da se postupak vodio pred Općinskim sudom u Pazinu pod Posl.br.P-1001/2019. Očevidom na licu mjesta, saslušanjem vozača EH i provedenim mjerničnim vještačenjem utvrđeno da je da se prometna nezgoda dogodila na području kč. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] koje da pripada lovištu Mirna XVIII/108 pod upravom LD „MIRNA“ Buzet. Tužba da je u tom predmetu povučena. Temeljem Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i Uvjeta za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, tužitelj da je stekao pravo na regresno potraživanje isplaćenog iznosa od strane tuženika od kojeg da je zatražio isplatu cjelokupnog iznosa isplaćene štete, ali da je isti otklonio svoju odgovornost. Slijedom navedenog, tužitelj zahtijeva donošenje presude sljedećeg sadržaja: "Nalaže se tuženiku LOVAČKOM DRUŠTVU „MIRNA“ Buzet, Trg fontana 7, Buzet, OIB: 21478675127 da tužitelju GENERALI OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica Grada Vukovara 284, OIB: 10840749604 isplati iznos od 27.413,78 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od 592,50 kn od dana 29.svibnja 2018 godine, na iznos od 137,50 kn od dana 21.srpnja 2018 godine, na iznos od 23.913,79 kn od dana 29.lipnja 2018 godine i na iznos od 2.769,99 kn od dana 29.kolovoza 2018 godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, zajedno s prouzročenim parničnim troškom, sve u roku od 15 dana."

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se tužba i tužbeni zahtjev osporavaju u cijelosti, i to kako glede osnovanosti, tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Prije svega, ističe da se prigovor promašene pasivne legitimacije budući da se predmetni štetni događaj nije dogodio na području lovišta tuženika. S tim u vezi, tuženik ističe kako je iz Odluke o ustanovljenju zajedničkih lovišta na području Istarske županije br. 4/2006 i 2/2008, a koja Odluka da je sastavni dio Ugovora o produljenju ugovora broj 18008 o zakupu prava lova u zajedničkom otvorenom lovištu broj: XVIII/108-„MIRNA“ razvidno: "...Početna točka granice lovišta nalazi se na ušću rijeke Bračane u rijeku Mirnu...; ...i dolazi na rijeku Mirnu, rijekom Mirnom (novim koritom) uzvodno dolazi na početnu točku na ušću Bračane..." Dakle, iz citiranog da je razvidno kako državna cesta DC 44 nije granica lovišta tuženika te da se posljedično ni predmetni štetni događaj nije dogodio na području lovišta tuženika. S tim u vezi, tuženik osporava sadržaj nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka mr.sc. Slobodan Đekić od 19.12.2019. te se protivi njegovu korištenju u ovopredmetnom postupku budući da je rečeni nalaz napravljen u drugom parničnom postupku te da je iz istoga razvidno kako se vještak prilikom izrade istoga i utvrđivanja granica lovišta nije koristio Odlukom o ustanovljenju zajedničkih lovišta na području Istarske županije br. 4/2006 i 2/2008, a koja Odluka da je sastavni dio Ugovora o produljenju ugovora broj 18008 o zakupu

prava lova u zajedničkom otvorenom lovištu broj: XVIII/108-„MIRNA“. Nadalje, u konkretnom slučaju pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač, uređena da je odredbom članka 50. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), kojom da je propisano da se „za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje.“ S time u vezi, za nastanak izvanugovornog odnosa prouzročenja štete potrebno da je da se ostvare pretpostavke koje su propisane Zakonom o obveznim odnosima. Da bi tužitelj stekao pravo na naknadu štete da mora dokazati štetnu radnju štetnika, štetu, uzročnu vezu između štetne radnje i štete, te protupravnost radnje štetnika. Tužitelj da u postavljenom tužbenom zahtjevu nije dokazao niti jednu od navedenih pretpostavki. Nadalje, tuženik ističe kako je divljač dobro od interesa za RH (ustavna kategorija) te da je pod njezinom osobitom zaštitom (članak 4. Zakona o lovstvu). Divljač da nije i ne može biti opasna stvar, a kada bi i bila, a da nije, u konkretnom da bi se slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja. O takvim situacijama sudska praksa da je već zauzela stajalište te da se iste rješavaju primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti – po principu krivnje. Odgovornosti da se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom (članak 1049. Zakona o obveznim odnosima), a slučajne štete da spadaju na teret onoga kome su se dogodile. Slučaj da je prema tome takav događaj koji da se štetniku ne može pripisati u krivnju“ – VsHGž-2879/76 od 10.08.1977.godine Na temelju navedenog, ako tužitelj ne može dokazati krivnju tuženika tj. ako tužitelj ne može dokazati da se predmetna šteta dogodila namjerno ili nepažnjom tuženika, tada da se odgovornost za štetu ne može pripisati tuženiku već da ista šteta pogađa tužitelja kao vlasnika, sukladno načelu casum sentit dominus. Nadalje, tuženik napominje kako je označavanje ceste/opremanje ceste prometnom signalizacijom i opremom u isključivoj osobe koja upravlja javnom

cestom. Javne ceste da moraju biti građene, rekonstruirane i održavane na način da ih na siguran način mogu koristiti svi sudionici kojima su iste namijenjene, što da je sve u nadležnosti osobe koja upravlja javnom cestom - sukladno odredbama Zakona o cestama, Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Pravilnika o znakovima, signalizaciji i opremi na cestama i dr. S tim u vezi, tuženik da ima saznanja da su se na dionici ceste na kojoj se predmetno štetni događaj dogodio i ranije dešavale prometne nesreće naletom automobila na divljač iz čega da je razvidno da je osoba koja upravlja predmetnom dionicom ceste bila upoznata s činjenicom da ista nije sigurna za prometovanje no, unatoč tome, da propušta poduzeti adekvatne mjere radi sprječavanja prodora divljači na istu. Obzirom na izneseno, ističe se prigovor isključive/podijeljene odgovornosti osobe ovlaštene upravljati javnom cestom na kojoj se predmetni štetni događaj dogodio. Također, Iz Potvrde MUP-a, PP Buzet od 19.07.2018. g. (koja da prileži spisu) da je razvidno kako je mjesto naleta na divljač bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“. Sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač da je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku (čl. 51.). Obzirom na znatna oštećenja na vozilu, vozač da se prije naleta na divljač zasigurno kretao brzinom znatno višom od one maksimalno dopuštene. U svakom slučaju, vozač da nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti. Obzirom na izneseno, tuženik ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača za predmetni štetni događaj. Nastavno, tuženik ističe kako je isti provodio/provodi sve propisane

mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa da tako tuženik npr. uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta, broj divljači da je u skladu s lovnogospodarskom osnovom i dr. Također, naglašava da se kako u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja tuženik nije provodio bilo kakve aktivnosti (npr. skupni lov), a koje aktivnosti da bi eventualno prouzročile izlijetanje divljači na cestu. Uz to, naglašava da se kako tužitelj u tužbi ne označuje u čemu se konkretno sastoji ni eventualni propust tuženika. Tuženik prigovara i visini postavljenog tužbenog zahtjeva obzirom da tužitelj za svoje navode o visini štete nije priložio odgovarajuće dokaze te da tuženiku nije dana mogućnost da sudjeluje u postupku utvrđivanja visine štete. Obzirom na sve izneseno, predlaže se tužitelja odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti.

3. Umješač na strani tuženika (dalje: umješač) navodi da se u cijelosti pridružuje svim navodima iz odgovora na tužbu tuženika i ostalim očitovanjima tuženika. Iz Potvrde PP Buzet br. 511-08-24/1-52/62-2018 od 19.07.2018.godine da proizlazi da je dana 07.05.2018. godine na državnoj cesti br. DC44 (Buzet-Ponte Porton) došlo do prometne nesreće-nalet na divljač (srna), kada da se navedenom cestom osobnim vozilom marke CITROEN C4 Cactus reg. oznake i broja [registarska oznaka], oko 180 metara prije odvojka za naselje Senj, kretao osiguranik tužitelja. U prometnoj nesreći da nije bilo ozlijeđenih osoba, već da je nastala samo šteta na vozilu. Umješač osporava da je za područje gdje je došlo do prometne nezgode nadležno Lovačko društvo „MIRNA“ Buzet, zbog čega da se pridružuje tuženikovom prigovoru promašene pasivne legitimacije. Umješač ističe da se u slučaju, kao što da je konkretan, u kojem da je došlo do naleta vozila na srneću divljač, primjenjuju opći propis obveznog prava Zakon o obveznom odnosima, NN 35/05 (u daljnjem tekstu: ZOO) i specijalni propis Zakon o lovstvu, NN br. 99/18 (u daljnjem tekstu ZL). Divljač, u konkretnom slučaju srneća divljač, koja istrči na cestu da predstavlja opasnu stvar. Prema odredbi čl. 1063.ZOO-a šteta nastala u svezi s opasnom stvari smatra da se da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Prema odredbi čl. 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari da odgovara njezin vlasnik, a prema odredbi čl. 1067.ZOO-a propisani da su slučajevi oslobođenja od takve odgovornosti viša sila, radnja oštećenika ili treće osobe koju vlasnik opasne stvari nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti. S druge strane, odredbom čl. 80.st.6. ZL koji da se ima primijeniti kao specijalni propis, propisano da je: „Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način: vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Dakle, neosnovano da tužitelj smatra da postoji odgovornost prema objektivnom kriteriju osiguranika tuženika, sve dok se ne utvrdi kojom se brzinom kretao tužitelj, jer ukoliko se utvrdi da se kretao brzinom većom od ograničene, tada da isti sam snosi krivnju za predmetnu prometnu nezgodu. U svakom slučaju, tuženik da na dan štetnog događaja nije provodio nikakvu lovnu aktivnosti, slijedom čega da isti ni pod kojim uvjetima ne može u ovom slučaju odgovarati tužitelju na nastalu štetu.

4. U svojoj replici tužitelj navodi da je iz predmeta ovog suda posl. br. P-1001/2019 razvidno da je u tom postupku proveden uviđaj na licu mjesta i mjernično vještačenje, te da je vještak geodetske struke utvrdio da je područje na kojem se je nezgoda dogodila u nadležnosti tuženika.

5. U svojoj replici tuženik navodi da ustraje kod prigovora promašene pasivne legitimacije, budući da se događaj nije dogodio u granicama lovišta tuženika.

6. Sud sudi na temelju činjenične osnove na koju se poziva tužitelj, jer u protivnom prekoračuje tužbeni zahtjev (tako i VS, Rev 515/90 od 28. lipnja 1992.).

U parničnom postupku se činjenice utvrđuju sa stupnjem izvjesnosti u smislu da uvjerenje suda o njima mora biti takvo da isključuje svaku razumnu sumnju u njegovu pravilnost i istinitost.

7. U dokaznom postupku je izvršen uvid u: potvrdu PP Buzet od 19. srpnja 2018. (4-5), policu kasko osiguranja vozila broj P32 1022877438 (7), račun R1 br. 418/1/18 od 09. srpnja 2018. (20), potvrdu o izvršenom nalogu od 28. studenog 2018. (19), račun R1 br. 287/1/18 od 11. svibnja 2018. (22), potvrdu o izvršenom nalogu od 28. studenog 2018. (21), potvrdu o izvršenom nalogu od 28. studenog 2018. (23), potvrdu o izvršenom nalogu od 28. studenog 2018. (24) i ugovor o produljenju ugovora broj 18008 o zakupu prava lova u zajedničkom otvorenom lovištu broj: XVIII/108-Mirna od 31. ožujka 2016. (61-64). Saslušan je svjedok EH. Provedeno je prometno i geodetsko vještačenje. Odbijen je prijedlog tužitelja da se izvede dokaz uvidom u nalaz i mišljenje geodetskog vještaka iz ovosudnog spisa predmeta posl. br. P-1001/19, jer, budući da se tuženik tome protivio, značaj nalaza i mišljenja vještaka može imati samo nalaz i mišljenje onog vještaka kojeg je u tom svojstvu odredio sud u ovom predmetu, a ne nalaz i mišljenje vještaka iz drugog predmeta. Odbijeni su prijedlozi za izvođenjem drugih dokaza, jer ti dokazi nisu bili potrebni za utvrđenje odlučnih činjenica.

8. Uvidom u potvrdu PP Buzet od 19. srpnja 2018. utvrđeno je da se dana 07. svibnja 2018., oko 14,20 sati, na državnoj cesti DC44 (Buzet-Ponte Porton), oko 180 m prije odvojka za naselje Senj, izvan naselja, na ravnom cestovnom potezu, dogodila prometna nesreća – nalet vozila na divljač (srna). Radilo se o vozilu marke "Citroen C4 Cactus", reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao EH.

Saslušanjem svjedoka EH utvrđeno je da je do štetnog događaja došlo, tako što je on vozio normalnom brzinom. E je skočila na 2 m ispred auta, nije ju mogao uočiti, te mu je automobil bio oštećen. Srnu su lovili neki psi, da je nisu lovili ona ne bi došla na prometnicu. Na iskaz svjedoka nije bilo prigovora, pa sud njegov iskaz o tome prihvaća.

Uvidom u policu kasko osiguranja vozila broj P32 1022877438 utvrđeno je da je EH imao sa tužiteljem sklopljenu policu kasko osiguranja za navedeni automobil za period od 11. studenog 2017. do 11. studenog 2018.

Uvidom u račun R1 br. 418/1/18 od 09. srpnja 2018., potvrdu o izvršenom nalogu od 28. studenog 2018., račun R1 br. 287/1/18 od 11. svibnja 2018., potvrdu o izvršenom nalogu od 28. studenog 2018., potvrdu o izvršenom nalogu od 28. studenog 2018. i potvrdu o izvršenom nalogu 28. studenog 2018. utvrđeno je da je tužitelj dana 28. lipnja 2018. isplatio iznos od 23.913,79 kn i dana 28. kolovoza 2018. iznos od 2.769,99 kn autoservisu Nežić d.o.o., te dana 28. svibnja 2018. isplatio iznos od 592,50 kn i dana 20. srpnja 2018. iznos od 137,50 kn t.d. Extima d.o.o.

Uvidom u ugovor o produljenju ugovora broj 18008 o zakupu prava lova u zajedničkom otvorenom lovištu broj: XVIII/108-Mirna od 31. ožujka 2016. utvrđeno je da je taj ugovor sklopljen između Istarske županije, kao davatelja lovozakupa i tuženika, kao lovozakupnika. Ovim ugovorom davatelj lovozakupa produljuje lovozakupniku zakup prava lova u zajedničkom otvorenom lovištu broj: XVIII/108-"Mirna" površine 11164 ha, ustanovljenom Odlukom o ustanovljenju zajedničkih lovišta na području Istarske županije (Sl. novine Istarske županije br. 4/2006 i 2/2008, dalje: Odluka/06) koje se prostire na području Istarske županije. Odluka/06 je sastavni dio ovog ugovora.

Prema t. 8. Odluke/06, vezano za opis granice Zajedničkog otvorenog lovišta broj XVIII/108-"Mirna", početna točka granice lovišta nalazi se na ušću rijeke Bračane u rijeku Mirnu … i dolazi na rijeku Mirnu, rijekom Mirnom (novim koritom) uzvodno dolazi na početnu točku na ušću Bračane.

Prometnim vještačenjem, na koje nije bilo prigovora, a sud nalaz i mišljenje ovog vještaka ocjenjuje nepristranim i stručnim, pa ga zato prihvaća, utvrđeno je da je do naleta predmetnog vozila na srnu došlo na udaljenosti od oko 295 m prije raskrižja DC44 sa odvojkom ceste za naselje Vrh i ceste za naselje Gradinje, sve gledano po smjeru kretanja vozila, na mjestu koje u situacijskom planu označeno sa slovom "K". Divljač je ušla na kolnik na način da je skočila sa desne strane u odnosu na smjer kretanja vozila.

Geodetskim vještačenjem je utvrđeno da se mjesto udara divljači nalazi na području lovišta Motovun. Granica lovišta je preuzeta sa pregledne karte mjerila 1:25000. Obzirom da je granica lovišta označena na preglednoj karti sitnog mjerila, ta se granica lovište ne može točno i precizno označiti niti na drugim kartografskim podlogama krupnih mjerila, a niti u naravi. Tuženik i umješač nisu imali prigovora na nalaz i mišljenje ovog vještaka. Tužitelj je predložio da se od vještaka zatraži očitovanje, a vezano za izračune iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka iz ovosudnog predmeta posl. br. P-1001/2019. Sud ovaj prijedlog nije prihvatio, jer kao što je rečeno, nalaz i mišljenje vještaka iz drugog predmeta nema značaj nalaza i mišljenja vještaka u ovom predmetu, pa se u tom smislu ne može ni koristiti. Sud nalaz i mišljenje geodetskog vještaka ocjenjuje nepristranim i stručnim. Zbog navedenih razloga sud prihvaća nalaz i mišljenje geodetskog vještaka.

U vrijeme nastanka štetnog događaja, odgovornost osoba koje gospodare lovištima (lovoovlaštenika), i to kao objektivna odgovornost, bila je uređena Zakonom o lovstvu (NN 140/05, 75/09,153/09 i 14/14 dalje: ZL/05) i općim propisima obveznog prava.

Prema čl. 83. st. 1. ZL-a/05 za štetu koju počini divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik lovišta u kojem ta divljač stalno živi. Prema st. 2. istog članka smatra se da divljač stalno živi u lovištu u kojem je počinjena šteta, ako lovoovlaštenik u tom lovištu ne dokaže protivno.

Divljač na cesti predstavlja opasnu stvar, budući da po svojim karakteristikama predstavlja povećanu opasnost štete za sudionike u prometu.

Zato, za štetu od divljači na cesti odgovara lovoovlaštenik, bez obzira na krivnju, odnosno, prema odredbama o objektivnoj odgovornosti za štetu iz čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO).

Temeljna pretpostavka za odgovornost tuženika za predmetnu štetu je ta da se predmetna prometna nezgoda desila na cesti na području lovišta tuženika (Mirna XVIII/108).

S obzirom na nalaz i mišljenje geodetskog vještaka, ne postoji osnova za utvrđenje, sa stupnjem izvjesnosti, da se predmetna prometna nezgoda desila na cesti na području lovišta tuženika, pa tuženik ne odgovora za tu štetu.

Prema čl. 963. st. 1. ZOO-a isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

Kako tuženik nije odgovoran za štetu, to nije dužan isplatiti tužitelju novčani iznos koji je ovaj isplatio.

Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u t. I dispozitiva.

9. Stranke i umješač su zatražili naknadu parničnih troškova.

Prema čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

Tuženik nije izgubio ovu parnicu, pa nije dužan naknaditi tužitelju parnične troškove. Zato je odlučeno kao u t. II dispozitiva.

Tužitelj je izgubio ovu parnicu, pa je dužan tuženiku i njegovom umješaču naknaditi parnične troškove.

Tuženiku su priznati sljedeći parnični troškovi: za sastav odgovora na tužbu 200,00 eur (Tbr. 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika), za zastupanje na ročištu 30. kolovoza 2021. 200,00 eur (Tbr. 9. t. 1.), za zastupanje na ročištu 06. svibnja 2024. 200,00 eur (Tbr. 9. t. 1.), za sastav podneska od 18. rujna 2025. 200,00 eur (Tbr. 8. t. 1.) i za PDV na ove radnje 250,00 eur (Tbr. 46.), ili ukupno 1.250,00 eur.

Tuženiku nisu priznati troškovi "sudske pristojbe po odluci suda", jer u pogledu ovih troškova njegov zahtjev nije postavljen određeno (nije navedeno o kojoj se to sudskoj pristojbi radi, niti koji se novčani iznos potražuje po toj osnovi), a kako je to nužno sukladno čl. 164. st. 2. ZPP-a.

Umješaču su priznati sljedeći parnični troškovi: za zastupanje na ročištu 30. kolovoza 2021. 200,00 eur (Tbr. 9. t. 1.), za zastupanje na ročištu 06. svibnja 2025. 200,00 eur (Tbr. 9. t. 1.), za sastav podneska od 02. listopada 2025. 200,00 eur (Tbr. 8. t. 1.) i za PDV na ove radnje 150,00 eur (Tbr. 46.), ili ukupno 750,00 eur.

Umješaču nisu priznati troškovi sastava podneska od 10. travnja 2026., jer ti troškovi nisu bili potrebni za vođenje ove parnice, jer je navode iznijete u ovom podnesku već iznio u podnesku od 02. listopada 2025., za sastav kojeg su mu priznati troškovi. Shodno tome, nisu mu priznati ni troškovi PDV-a na ovu radnju.

Umješaču, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a, pripadaju zatražene zatezne kamate na priznate troškove, od dana donošenja odluke, pa do isplate, po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a.

Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u t. III i IV dispozitiva.

U Poreču-Parenzo, 05. svibnja 2026.

S u d a c:

Alen Barbić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud, kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. tužitelju p.p.,

2. tuženiku p.p.,

3. umješaču p.p.

S u d a c: v.r.