Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u Delnicama
Tina Ujevića 1
51300 Delnice
Poslovni broj: P-213/2023-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB: 54566384631, po sutkinji Renati Rački, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljica 1. LG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. DG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Miljenku Marincel, odvjetniku iz Delnica, protiv tužene Općine Fužine, Fužine, Dr. Franje Račkog 19, OIB: 50371966761, kao pravnog sljednika iza ŽG, [adresa], ZG, Jurin, Lič kbr. 33, OG, L, [adresa] kbr. 33, CG, L, [adresa] kbr. 33, AG, L, [adresa] kbr. 33, ĐG mldb., L, [adresa] kbr. 33, ĆG mldb., L, [adresa] kbr. 33, HG mldb., L, [adresa] kbr. 33, JG, D, [adresa] kbr. 33, KG, [adresa] i SG, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva (v.p.s. 1.327,23 EUR), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 23. ožujka 2026. u nazočnosti 1. tužiteljice i punomoćnika tužiteljica, javno objavivši 5. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da su tužiteljice vlasnice kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], svaka u 1/2 dijela, pa je tužena, odnosno, njezini pravni prednici, dužna priznati i trpjeti, da se tužiteljice upišu kao vlasnice na toj nekretnini nakon pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama.
Obrazloženje
1.Tužiteljice navode da su prednici tuženika upisani kao suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su prednici tuženika kao suvlasnici upisani u razdoblju od 1911. do 1928. te se s obzirom na prednje radi o umrlim osobama, a također u razdoblju od upisa do podnošenja tužbe nije došlo do upisa nasljednika pa je pasivno legitimiran tuženik i to temeljem odredbi čl. 6. i 20. Zakona o nasljeđivanju.
U pogledu utužene nekretnine navode da je ista u njihovom samostalnom posjedu duže od 60 godina i da su istu naslijedile od svoje bake BG.
Kako se radi o samostalnom, poštenom, istinitom i zakonitom posjedu, stekle su pravo suvlasništva svaka u ½ dijela pa predlažu donošenje presude kao u izreci. Uz tužbu prilažu povijesni izvadak iz zemljišne knjige i kopiju katastarskog plana, predlažu saslušanje stranaka i svjedoka UG i FG, očevid i geodetsko vještačenje.
Naknadno u spis dostavljaju i rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Delnicama Posl.br. O-145/74 iza BG.
2. Tuženik u predmetnoj pravnoj stvari nije podnio odgovor na tužbu, međutim kako u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe u smislu čl. 331.b Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), provedeni su dokazi predloženi po tužiteljicama i to saslušanje 1. tužiteljice i predloženih svjedoka (list 25- 27), čitanjem priloženih isprava, dok dokaz očevidom i geodetskim vještačenjem u konačnici nije proveden jer su tužitelji po provođenju ostalih dokaza odustali od istog.
3. Utužena nekretnina vodi se kao oranica u Gornjem polju od 419 čhv pri čemu su prednici tuženika prezimena ĐG kao suvlasnici upisani 1911., a prednici prezimena SG 1928.
Prema priloženoj kopiji katastarskog plana proizlazi da se radi o prijeporu otprilike oblika pravokutnika koji se proteže između dva puta.
3.1. Prema rješenju o nasljeđivanju iza BG, rođene 1901 a umrle 1974. proizlazi da su njenom ostavinskom imovinom prema zemljišnoknjižnom stanju utvrđene nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], da je ista sastavila oporuku kojom je raspolagala svojom imovinom za korist IG (sin), TG (nevjesta), LGŠ, NG (sin), DG i ČG (unuke) i GG (unuke), na način da su istima pripale pojedine nekretnine ali ne prema zemljišnoknjižnom stanju već opisno, pa je na taj način DG i ČG – tužiteljicama, pripala njiva tzv. Joškina u Markićima, svakoj u ½ dijela (obje zastupane po ocu MG iz [adresa]).
3.2. U stranačkom iskazu 1. tužiteljica u bitnom je navela da su ona i 2. tužiteljica sestre, da u [adresa] nisu živjele ali su tu dolazile kod bake, da je njihov otac bio EG koji je bio rođen oko 1928. te je obitelj živjela u [adresa], da je baka oporučno raspolagala svojom imovinom pa je njima tako pripala dugačka uska njiva udaljena od stare kuće [adresa] oko 300-400m na koju su one još kao djeca odlazile s bakom, da se ta njiva proteže od ulice Poprika prema crkvi. Početkom 70-ih godina je baka na toj njivi sadila krumpir a sada se ista koristi za košnju pri čemu to radi susjed Ž koji je međaš ali po njihovoj dozvoli, da su im se za dozvolu košnje znali obraćati i ljudi iz Bribira ali i ostali mještani. Znaju da je s druge strane međaš bila RG. Niti njihovoj baki niti njima nitko taj posjed nije osporavao. Baka je to naslijedila od svoje majke DGŠ što je bilo i djevojačko prezime bake.
3.3. Svjedok FG je dolazila u [adresa] kod svojih teta i na majčin grob (majka joj je umrla jako mlada), poznavala je BG i to preko očeve sestre ŠG jer su njih dvije bile bliske, poznato joj je da je BG imala parcelu blizu zemljišta njene obitelji te je njen otac tu parcelu htio i kupiti a zbog čega su bili kod obitelji tužiteljica u [adresa]. Radi se o dugačkoj i uskoj parceli. Misli da osoba prezimena Ž u blizini ima zemljište. Znala bi pokazati i svoje kao i zemljište BG, a također po teti zna da je BG govorila da će isto ostaviti unukama iz [adresa] kako bi iste znale od kuda su. Prezimena DGŠ u [adresa] ima puno.
3.4. Svjedok UG živi u [adresa] cijeli život i poznavala je BG, istu je viđala na jednoj parceli blizu njene kuće kako sadi krumpir a što je bilo još kada je bila u dobi od možda 19 godina, radi se o dugačkoj parceli koja se sada kosi. Ne zna kome je BG ostavila tu parcelu, ista je inače imala tri sina od kojih je jedan bio ŽG koji je živio u [adresa] i to je otac tužiteljica. Ne zna koji je mjesni naziv te parcele ali bi istu otprilike znala pokazati. Misli da u [adresa] još ima prezimena DGŠ ali ne zna da li je BG potjecala iz obitelji tog prezimena. Ne zna da se BG osporavalo korištenje te njive, ona je pretpostavljala da je to njeno. Ne zna tko su bili KG i VG.
4. Činjenica je da u predmetnoj pravnoj stvari nije istaknut prigovor promašene pasivne legitimacije, međutim sukladno čl. 7. ZPP-a, sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predložile ako posumnja da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati, ako zakonom nije drugačije određeno.
Sukladno čl. 6. ZN-a, ostavina ostavitelja koji nema nasljednika prelazi na općinu odnosno grad gdje se ostavina nalazi, pri čemu isti imaju jednak položaj kao ostaviteljevi nasljednici i toga se ne mogu odreći.
Kako su prednici tuženika u zemljišne knjige upisani još 1911. odnosno 1928. godine, proizlazi utvrđenje da se radi o osobama koje su sigurno umrle, imajući u vidu općepoznatu činjenicu trajanja ljudskog života.
Nadalje, da su u konkretnom slučaju postojali nasljednici upisanih suvlasnika koji se nisu odrekli od nasljedstva, tada bi u vremenskom razdoblju od upisa istih pa do danas (više 100 godina odnosno gotovo 100 godina), došlo do upisa prava vlasništva istih temeljem nasljeđivanja, a koja situacija ovdje nije nastupila. Činjenica da nije proveden ostavinski postupak i doneseno rješenje kojim se utvrđuje da je ostavina prešla u vlasništvo općine odnosno grada sukladno čl. 127. ZN-a, ne priječi da se pitanje pravnog sljedništva rješava kao prethodno pitanje u odnosu na tuženika kao pravnog sljednika.
Stoga iz prethodno opisanih razloga sud nalazi da je temeljem navedenih odredbi zakona tuženik pasivno legitimiran, a o čemu će dodatno biti izneseno i u nastavku ove odluke.
5. U pogledu samog posjeda utužene nekretnine, iz iskaza svih saslušanih te usporedbom iskaza sa materijalnim dokazima – ispravama, proizlazi suglasnost iskaza kako u pogledu lokacije utužene nekretnine, tako i činjenice da se radilo o posjedu BG a kasnije tužiteljica i to temeljem nasljeđivanja. Svjedoci su naime određeno naveli da su baku tužiteljica BG viđali na predmetnoj nekretnini, a kasnije da se nekretnina kosila.
Također, svjedoci su izgled utužene nekretnine opisali sukladno kopiji katastarskog plana iz koje je vidljivo da se radi o uskoj i dugačkoj parceli, a također im je osobno poznato gdje se utužena nekretnina nalazi.
Svjedok FG (rođena 1942.) saznanja ima praktički od djetinjstva a svjedok PG (rođena 1952.) od svoje 19-e godine, što znači od početka 70-ih godina.
Činjenica da su upravo tužiteljice naslijedile predmetnu nekretninu utvrđena je naknadno priloženim rješenjem o nasljeđivanju iza BG.
7. Osnovu stjecanja vlasništva za korist tužiteljice u konkretnom slučaju predstavlja Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV) i to odredba čl. 159. st. 3. istog.
Sukladno odredbi čl. 159. st. 3. ZV-a, samostalni posjednik nekretnine a čiji je posjed barem pošten, steći će dosjelošću pravo vlasništva protekom 20 godina samostalnog neprekidnog posjedovanja.
Posjed tužiteljica ima se smatrati samostalnim i poštenim jer su svjedoci potvrdili da je upravo njihova baka BG obrađivala predmetnu nekretninu i držala je kao svoju, a ujedno svjedoci nemaju saznanja da se takav posjed BG od bilo koga osporavao. Nadalje, tužiteljice su taj posjed stekle temeljem nasljeđivanja odnosno oporuke BG u kojoj je ista određeno navela da tu nekretninu ostavlja istima. Stoga se radi o samostalnom posjedu koji se u smislu čl. 11. ZV-a pretpostavlja.
Nadalje, kako su se tužiteljicama obraćale treće osobe i od istih tražile dozvolu za košnju, a na koju okolnost je prihvaćen iskaz 1. tužiteljice kao uvjerljiv i u skladu s iskazima svjedoka, iste se imaju smatrati poštenim posjednicama od trenutka smrti njihove prednice.
Također, i pošten posjed se pretpostavlja, a teret dokaza suprotnog je na onome tko se na isto poziva.
Kako su tužiteljice temeljem očitovanja volje svoje bake stupile u posjed nakon smrti iste, proizlazi da su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva nastupile nakon stupanja na snagu sada važećeg ZV-a. Prednje s obzirom da tužiteljice nisu u spis dostavile primjerice povijesni izvadak iz katastra zemljišta iz kojeg bi bio utvrđen početak i pravni osnov posjeda BG, slijedom čega je razmatrano razdoblje od početka posjedovanja samih tužiteljica.
8. Slijedom navedenog, odnosno kako je nesporno utvrđeno da je tuženik pasivno legitimiran kao i da se na strani tužiteljica radi o samostalnom i poštenom posjedu, tužbeni zahtjev prihvaćen je kako je to navedeno u izreci presude.
9. Odluka o troškovima nije donesena jer do zaključenja glavne rasprave nije postavljen zahtjev za naknadu istih.
Delnice, 5. svibnja 2026.
Sutkinja
Renata Rački
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranka kojoj je dostavljen ovjeren prijepis presude prema čl. 335. st. 11. ZPP-a može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.
Protiv ove presude stranka kojoj je presuda dostavljena putem e-oglasne ploče sudova prema čl. 335. st. 9. ZPP-a, može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.
