REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Av. Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-5803/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Župančić Ukropina, prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac, uz sudjelovanje zapisničara Ljiljane Novosel, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika MĐ, radi djela prekršaja iz članka 282.st.1. kažnjiv po članku 282.st.9. Zakona o sigurnosti prometa na ("Narodne novine" broj 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), povodom optužnog prijedloga PUZ-a, III. Policijske postaje Zagreb, Klasa: 211-07/26-5/9675 od 19.4.2026., temeljem članka 221. i 222. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), nakon ispitivanja okrivljenika u žurnom prekršajnom postupku, 5. svibnja 2026., objavio je i temeljem čl.179.st.1., 2. i 3. Prekršajnog zakona,

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni MĐ, sin M i T, djevojački E, rođen **.**.1981. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s adresom stanovanja [adresa], državljanin RH, oženjen, otac troje djece, 2 mlt., SSS, po zanimanju vozač, zaposlen u Konzum d.d., s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.200,00 eura, prekršajno ili kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak.

I Temeljem članka 183. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona

kriv je

što je 19. travnja 2026. u 02,15 sati, u Zagrebu, upravljao osobnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka] krećući se kolnikom Slavonske avenije u smjeru istoka te se na zahtjev službujućih policijskih službenika, prilikom kontrole, odbio podvrgnuti ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu,

dakle, na zahtjev policijskog službenika odbio se podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja (alkometar i dr.) radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, te odlasku u zdravstvenu ustanovu na vađenje krvi i uzimanje urina

čime je počinio prekršaj iz čl. 282.st.4. kažnjivo po čl. 282.st.9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa mu se temeljem citiranih propisa izriče

novčana kazna u iznosu od 1.320,00 (tisuću tristo dvadeset) eura

Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona okrivljenom se uračunava vrijeme za koje je bio lišen slobode i to vrijeme smještanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstava i vrijeme uhićenja od 19. travnja 2026. u 02,15 sati do 19. travnja 2026. u 13,40 sati, kada je rješenjem ovog suda pušten na slobodu kao 39,82 € (trideset devet eura osamdeset dva centa) novčane kazne tako da se izjednačava 1 (jedan) dan lišenja slobode u vezi prekršaja sa 39,82 € (trideset devet eura osamdeset dva centa) novčane kazne, pa okrivljeni ima za platiti preostali iznos od 1.280,18 € (tisuću dvjesto osamdeset eura osamnaest centi) novčane kazne.

Temeljem čl.33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljeni je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 2 (dva) mjeseca po pravomoćnosti ove presude putem priložene uplatnice. Ukoliko okrivljeni u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. U protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

II Temeljem čl.58. Prekršajnog zakona okrivljenom se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom «B» kategorije u trajanju od 1 (jednog) mjeseca od dana izvršnosti presude. Okrivljenom se uračunava vrijeme za koje mu je vozačka dozvola bila oduzeta primjenom privremene mjere oduzimanja vozačke dozvole od strane policije.

III Temeljem 139.st.6. PZ-a u svezi čl.138.st.2.toč.3a PZ-a, okrivljeni se oslobađa obveze naknade troška prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, III. Policijska postaja Zagreb, podnijela je optužni prijedlog, protiv okrivljenog radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljeni je u svojoj obrani iskazao da se ne smatra krivim i ne priznaje počinjenje prekršaja. Točno je da je dana 19. travnja 2026. u 02,15 sati u Zagrebu upravljao vozilom [registarska oznaka], krećući se Slavonkom avenijom u smjeru istoka, a policijski službenici su ga zaustavili kako je to opisano te mu ponudili alkotest koji on nije odbio nego, kada je pokušavao puhati, na uređaju se je javljala greška. Čak je i policijskoj službenici koja mu je davala upute kako se vrši alkotestiranje, koja je i sama pokušala puhati, uređaj javljao grešku. Iz tog razloga su ti službenici pozvali drugu patrolu koja je donijela svoj Dräger međutim, kada je i u taj počeo puhati ponovno je javljalo grešku. Na upit suda jesu li mu policijski službenici ponudili vađenje krvi i urina radi analize iskazao je da nisu.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u spis, izvješće o uhićenju, naredbu o smještanju u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnih sredstava, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola ser. broj [serijski broj], izvješće o postupanju, prekršajnu evidenciju za okrivljenika, izvještaje o završnom ispitivanju br. 25-2321 i izvješće o ispitivanju br. 2321/25, te saslušao svjedoke policijske službenike TĐ, EĐ, UĐ i JĐ.

3.1 . Svjedok TĐ je na raspravi pred sudom iskazao da je 19. travnja 2026. radio noćnu smjenu sa kolegicom EĐ i kod Profi baucentra su uočili vozilo okrivljenika koje se krivudajući kretalo Slavonskom avenijom u smjeru istoga. Krenuli su u postupanje prema vozaču, utvrdili identitet okrivljenika te ponudili alkotestiranje. Isti je to prihvatio, ali nije postupio po uputama o načinu na koji se provodi alkotest. Iz razloga što se u jednom trenutku javila greška na uređaju, pozvali su drugu patrolu koja je donijela drugi uređaj, no okrivljenik ponovo nije postupao po uputama koje su mu dane pa su njegov postupak okarakterizirali kao odbijanje podvrgavanja alkotestiranju. Na posebne upite je li to uobičajeno u više navrata testirati vozače, svjedok je naveo da nije, ali su htjeli provjeriti mogućnost da se izbjegne uhićenje i privođenje ako bi se radilo o manjoj koncentraciji pa da se vodi redovni postupak. Svjedok je dalje iskazao da je okrivljenik tražio vađenje krvi i urina kada mu je rečeno da je uhićen te da je okrivljenik bio upozoren da ne postupanjem po uputama čini prekršaj. Okrivljenik je osporavao točnost iskaza svjedoka, navodeći da je prilikom zaustavljanja pristao na alkotest, ali da se isti nije mogao uspješno provesti jer je policijska službenica i sama testirala uređaj i javila se greška, pa je to bio razlog pozivanja druge patrole, a zašto se i kod druge patrole na drugom uređaju kao i u postaji na trećem uređaju, javila greška, to mu nije poznato te da mu je nejasno zašto onda nije odveden na vađenje krvi i urina.

3.2. Svjedok EĐ na raspravi pred sudom je iskazala da se sjeća kontrole prometa koju je obavljala u noćnoj smjeni sa kolegom TĐ kada su na Slavonskoj aveniji kod City Center East u smjeru Sesveta uočili vozilo okrivljenika koje je krivudalo po cesti. Zaustavili su okrivljenika radi alkotestiranja, što je on prihvatio, no kako god da su mu dali upute o načinu provođenja alkotestiranja pomoću uređaja, uporno nije htio postupati po istima na način da je usnik uređaja stavio u usta i izdahnuo u uređaj kako bi se omogućio protok zraka, on je usnik čepio usnama ili jezikom već je tvrdio da nešto nije u redu s uređajem iako je i sama tri puta testirala uređaj i bio je ispravan. Ipak su pozvali i drugu patrolu sa drugim uređajem, no okrivljenik niti tada nije postupio po uputama, a to se dogodilo i po dolasku u postaju sa trećim uređajem. Na upit suda je li uobičajeno da policijski službenici toliko vremena provedu pokušavajući alkotestirati vozača, ista je iskazala da nije, ali su vidje li da to radi namjerno zbog čega su napisali optužni prijedlog upravo zbog djela prekršaja odbijanja alkotestiranja. Na upit suda, sjeća li se da bi okrivljeni tražio vađenje krvi i urina, iskazala je da je tražio kada su došli u postaju, iako su ga prethodno upozorili da ne postupanjem po uputama kako se radi alkotestiranje, čini prekršaj, na što je odgovorio da mu nije problem ići s njima u postaju. Okrivljenik je stavio primjedbu na iskaz svjedokinje, ponovio je svoju obranu te se obratio svjedokinji govoreći joj da, kada se ona sama testirala, da je uređaj javljao grešku, na što je ona gledajući okrivljenika rekla da to nije bilo tako. Okrivljeni je nadalje iskazao da je je bila očitana greška i da je svjedokinja njemu rekla ako ne bude puhao, da će ići na vađenje krvi i urina, na što je rekao da nema problema. Svjedokinja je na to odgovorila da mu nije tako rečeno, jer nije takva procedura, jer se ne može ići na vađenje krvi dok se ne pristupi alkotestu. Na upit tužitelja okrivljeniku jesu li mu bile dane jasne upute oko načina na koji se provodi alkotestiranje, okrivljenik je iskazao da je sve bilo jasno jer to nije bilo prvi puta da je kontroliran i nikada nije vozio alkoholiziran niti bude. Nadalje, tužitelj je pitao svjedokinju jesu li upute bile dane na razini uobičajenih profesionalnih standarda koje se primjenjuju u takvim situacijama, ista je iskazala da jesu.

3.3 . Svjedok UĐ na raspravi kod ovog suda je iskazao da osobno ne poznaje okrivljenika, ali ga se sjeća iz postupanja od 19. travnja 2026. kada su ga zaustavili kolege TĐ i EĐ. Kolege su ih zvale da im donesu drugi Dräger, jer su imali nekakvih problema sa alkotestiranjem okrivljenika. Po dolasku na mjesto gdje je okrivljenik bio zaustavljen na Slavonskoj aveniji te je svjedok jasno naveo da je bio prisutan kada su kolege davale upute okrivljeniku kako se vrši alkotestiranje, što je i on sam činio i pred njim su testirali i taj drugi Dräger. Imao je osjećaj da ih pravi budalama jer je uporno odbijao postupiti po uputama koje su mu davali. To je radio na način da nije pravilno namještao aparat kako bi se izvršilo alkotestiranje. Sjeća se da je okrivljenik tom prilikom bio vidno alkoholiziran jer je teturao, "ispao" je iz auta i osjetio se intenzivni zadah na alkohol. Kolege su nastavile postupanje, a on je otišao za svojim poslom. Na upit suda ima li svjedok saznanja što se odvijalo po dovođenju okrivljenika u postaju, isti je iskazao da nema. Okrivljenik je postavio pitanje svjedoku, kako je moguće da bi ispao iz auta, kada je bio izvan njega, jer su kolege svjedoci već postupale prema njemu, na što je svjedok, gledajući u okrivljenika, naveo da je on bio u autu kada je došao i kolega ga je pozvao da izađe van, te je jasno vidio da se rušio. Okrivljenik se obratio svjedoku pitanjem: "Znači vi tvrdite da sam ja bio u vozilu iako sam ja cijelo vrijeme bio van vozila?", na što je svjedok odgovorio da nije bio van vozila, već da je sjedio u vozilu. Nadalje, okrivljenik je naveo da to nije točno kao ni da bi on ikoga radio budalom, jer je surađivao, a vi oni su se smijali i rugali kako ne zna puhati. Svjedok je na to odgovorio: "Da, to vi navodite, ali ja tvrdim da je bilo drugačije." Svjedok je dalje iskazao da okrivljenik nema nikakvih ograničenja da ne bi shvatio upute, ali da je bio vidno alkoholiziran, da ono što je on vidio kada je bio prisutan, je jasno upućivalo da okrivljenik ne postupa po uputama jer uporno nije puhao u uređaj. Okrivljenik je na to naveo da je bio duže vremena na mjestu događaja te da on ne pije i bavi se sportom, na što je svjedok gledajući u okrivljenika naveo da onda ne bi bio problem oko puhanja te je istaknuo da je bilo očito da je okrivljenik alkoholiziran. Okrivljenik je to osporavao navodeći da je moguće da mu je odjeća imala miris alkohola. Svjedok je naveo gledajući u okrivljenika da je on nesigurno hodao i zaudarao je na alkohol te je nerazgovjetno govorio, a što je to sve upućivalo da je vidno alkoholiziran.

3.4. Svjedok JĐ na raspravi kod ovog suda je iskazao da nije osobno imao postupanje prema okrivljeniku 19. travnja 2026. na Slavonskoj aveniji. Na toj lokaciji je druga patrola imala postupanje prema njemu u smislu da mu je ponuđeno alkotestiranje koje je odbio. Ima saznanja da je još jedan kolega donosio drugi Dräger. Okrivljenik je doveden u III. PP i dok je bio u ćeliji, govorio je da hoće ponovno puhati i tada mu je on dao treći Dräger s time da mu je nekoliko puta objašnjavao kako se puše. Govorio mu je da duboko udahne, a zatim izdahne u uređaj, međutim kada je to trebalo sprovesti onda se pravio blesav. Na upit suda je li okrivljenik tražio vađenje krvi i urina, svjedok je odgovorio da njega nije. Na upit suda kako je svjedoku djelovao okrivljeni, isti je iskazao je bio je izrazito pod utjecajem alkohola, teško se kretao, govorio, osjetio se zadah iz usta i oči su mu se caklile. Okrivljenik nije imao pitanja za svjedoka samo je ponovio da u vrijeme događaja nije bio pijan.

4. Na temelju obrane okrivljenika koji je poricao počinjenje prekršajnog djela kao i na temelju provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret optužnim prijedlogom.

5. Iako je okrivljenik osporavao da bi počinio djelo prekršaja iz članka 282. stavak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, sud je obranu okrivljenika ocijenio kao usmjerenu izbjegavanju prekršajne odgovornosti dok je u cijelosti poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka policijskih službenika. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka podudarno proizlazi da je okrivljenik odbijao postupati po njihovim jasno danim uputama kako se obavlja alkotestiranje što je okarakterizirano kao odbijanje podvrgavanja ispitivanjima pomoću tehničkih uređaja na zahtjev policijskog službenika. Iako je okrivljenik naveo da je prvi uređaj pokazivao grešku, pod pretpostavkom da je isti doista i očitao grešku, ostaje nejasno i nelogično da bi i druga dva uređaja također pokazivala grešku. Policijski službenici su dakle poduzeli i dodatne radnje u smislu višestrukog testiranja okrivljenika i to sa tri različita uređaja kako bi se potencijalno otklonila sumnja u ispravnosti istih i njihovog postupanja. U tom smislu iskazi svjedoka su sudu bili jasni, nedvojbeni, podudarni, precizni, dosljedni te vjerodostojni u svim oblicima komunikacije, kako verbalne tako i neverbalne. Budući da se radi o službenim osobama koje nemaju nikakvih motiva neosnovano tereti ti okrivljenika za počinjenje prekršajnog djela ukoliko do njega nije došlo, te uzimajući u obzir činjenicu da je doista prilikom pregleda od strane liječnika utvrđeno da se kod okrivljenika osjetio zadah na alkohol, sud ne nalazi nikakvu sumnju u istinitost iskaza svjedoka. navod okrivljenika u kojem navodi da nikada nije i neće upravljati vozilom ako je konzumirao alkohol, sud je ocijenio kontradiktornim iskazima svjedoka, konstataciji liječnika prilikom pregleda radi smještanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva te neuvjerljivom u djelu gdje navodi da je možda njegova roba zaudarala na alkohol. Iako je okrivljenika ponavljao da je nejasno iz kojeg razloga nije odveden na vađenje krvi i urina, u pravu je policijska službenica kada navodi da procedura nije takva i da to ne umanjuje činjenicu da je okrivljenik odbio postupiti po uputama policijskih službenika. Slijedom svega navedenog sud je okrivljenika oglasio krivim za počinjenje djela prekršaja iz članka 282. stavak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

6. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti propisane odredbom članka 36. Prekršajnog zakona te je okrivljeniku kao olakotno cijenio činjenicu da nije došlo do težih posljedica djela i da isti do sada nije kažnjavan dok otegotnih okolnosti sud nije našao. Sud je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u zakonom propisanom minimumu ocjenjujući ovako izrečenu kaznu primjerenu stupnju njegove odgovornosti, načinu počinjenja djela i nastaloj posljedici te da će se ovako izrečenom kaznom postići svrha specijalne i generalne prevencije. Sud je mišljenja da će se ovakvom penalizacijom postići učinak na okrivljenika i na druge pripadnike društva da se suzdrže od činjenja prekršaja i prihvate nužnost i pravednost kažnjavanja počinitelja. U ovako izrečenu kaznu sud je okrivljeniku uračunao vrijeme za koje je bio smješten u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva i vrijeme uhićenja na način da je izjednačio jedan dan lišenja slobode u vezi prekršaja sa 39,82 eura novčane kazne pa je okrivljeniku ostalo za platiti 1.280,18 eura novčane kazne. Nadalje je određeno da, ukoliko okrivljenik plati dvije trećine ovako izrečene kazne u roku koji mu je za to određen, smatrat će se da je kazna plaćena u cijelosti.

7. Nadalje, sud je okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od mjesec dana smatrajući, s obzirom na težinu prekršaja i okolnostima pod kojima je počinjen, te cjelokupno ponašanje okrivljenika, da će primjena ove mjere u navedenom trajanju spriječiti okrivljenika da ponovi prekršaj, te djelovati na njega da se ubuduće kloni činjenja prekršaja, a u trajanje izrečene mjere uračunato je i vrijeme trajanja mjere opreza zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od jednog dana.

8. Budući da okrivljenik ima primanja u iznosu manjem od prosječne plaće zaposlenih u RH, te da je u obvezi uzdržavanja troje djece od kojih je dvoje malodobnih, sud je okrivljenika oslobodio dužnosti plaćanja troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu smatrajući da bi plaćanjem istih bila dovedena u pitanje egzistencija okrivljenika i osoba koje je dužan uzdržavati.

Zagreb, 5. svibnja 2026.

Zapisničar

Viša sudska savjetnica, specijalist Ljiljana Novosel

Marijana Đurinac

Sutkinja

Maja Župančić Ukropina

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik, tužitelj, te osobe navedene u čl.192.st.1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku ove presude Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, na adresu [adresa], bez naplate pristojbe.

Dostavna naredba:

1. Okrivljenom MĐ iz [adresa]

2. Ovlaštenom tužitelju, III Policijska postaja Zagreb,

3. spis, ovdje.