Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: P Ob-45/2024-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Željki Schveibert Golubović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Romini Štaba, odvjetnici iz Varaždina, protiv tuženice SG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Zrinki Kljaić Pintarić, odvjetnici iz Varaždina, uz sudjelovanje mlt. ĆG, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. AG, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po posebnoj skrbnici NGM, djelatnici [adresa] za posebno skrbništvo, Područni ured Varaždin, Kapucinski trg 5, nakon glavne rasprave zaključene 23. ožujka 2026., održane u nazočnosti tužitelja uz punomoćnicu, tuženice, uz punomoćnicu i posebne skrbnice, na ročištu za objavu i uručenje presude 5. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Mijenja se Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sklopljeni 29. studenog 2017. godine, a odobreni rješenjem Općinskog suda u Varaždinu, posl. broj R1 Ob-165/18- 3 od 25.04.2018., u odnosu na mlt. AG rođenu **.**.2013. u Varaždinu, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ĆG rođenu **.**.2009. u Varaždinu, OIB: [osobni identifikacijski broj], na način da će mlt. AG rođena **.**.2013. u Varaždinu, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ĆG rođena **.**.2009. u Varaždinu, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadalje stanovati na adresi oca NG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Tužena SG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], će ostvarivati osobne odnose s mlt. AG svaki drugi vikend od subote u 12:00 h do nedjelje u 18:00 h, a s mlt. ĆG svaku drugu nedjelju (kad je i AG kod majke) od 12:00 h do 18:00 h, počevši sa subotom nakon pravomoćnosti presude.

III. Tužena SG, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna je za uzdržavanje mlt. AG, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi mjesečnim iznosom od 264,00 EUR (dvijestošezdesetčetiri eura) te mjesečnim iznosom od 290,00 EUR (dvijestodevedeset eura) za mlt. ĆG, OIB: [osobni identifikacijski broj], odnosno sveukupnim mjesečnim iznosom od 554,00 EUR, počevši od objave ove presude pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, time da je dospijevajuće iznose dužna platiti najkasnije do 20- tog u mjesecu za tekući mjesec uplatom na račun oca maloljetne djece NG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] broj računa HR25 2402 0063 2124 4606 3, sa zakonskom zateznom kamatom za svaki dospjeli, a neisplaćeni iznos uzdržavanja u skladu s člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana .

IV. Odbija se tužitelj sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za uzdržavanje preko dosuđenog iznosa od 264,00 EUR za mlt. AG te preko dosuđenog iznosa od 290,00 EUR za mlt. ĆG.

V. Svaka strana snosi svoj parnični trošak.

Obrazloženje

1. Tužitelj je, po punomoćnici, protiv tuženice podnio tužbu radi promjene odluke s kojim od roditelja će mlt. djeca stanovati i ostvarivati osobne odnose s drugim roditeljem i uzdržavanja. Navodi da je početkom listopada 2023. došao do saznanja putem kćeri ĆG o životnim uvjetima u kućanstvu tužene . Naime, maloljetna ĆG je preko poruka i fotografija omogućila tužitelju uvid u stanje životnog prostora u kojem mlt. djeca provode pola svoga vremena. Iz fotografija je razvidno da uvjeti u kućanstvu nisu ogovarajući za život i odgoj maloljetne djece te da nisu zadovoljene ni minimalne fizičke i životne potrebe djece. Mlt. ĆG i AG su dugo vremena živjele u strahu, koji su, nametnuti od strane tuženice„ da će ih socijalna skrb oduzeti i da im više neće biti dozvoljeno vidjeti majku ako zatraže pomoć oca ili druge odrasle osobe“, dok je u isto vrijeme, prema navodima i zaključcima tužitelja, ignorirala njihove molbe i želje da se životni uvjeti u stanu barem malo dovedu u red . Tužitelj je odmah po saznanju poduzeo sve raspoložive radnje da zaštiti mlt. djecu od uvjeta opasnih po život i zdravlje te je podnesena prijava Zavodu za socijalnu skrb zbog grubog zanemarivanja prava maloljetne djece. U daljnjem razgovoru i dogovoru sa Zavodom, tužena je prihvatila prijedlog da mlt. ĆG i mlt. AG privremeno borave kod tužitelja. Tužitelj ovdje napominje da starije kći ĆG izbjegava susrete s majkom, te joj je putem liječnika obiteljske medicine propisano savjetovanje i razgovor s psihologom. Također, prema navodima tužitelja, tužena nije poduzela razumne mjere da ponovo pridobi povjerenje zajedničke maloljetne djece . Mlt. AG sada provodi kod majke pola vremena, dok mlt. ĆG odbija odlaziti kod majke, iako otac to potiče.

2. Tuženica je 10. svibnja 2024. po punomoćnici podnijela sudu odgovor na tužbu. Navodi da je točno da je u jednom kratkom periodu imala problema s održavanjem reda u stanu, međutim, radilo se o kratkom periodu, tužena je tada pristala na suradnju sa Zavodom te prihvatila sugestiju da dok stan ne dovede u red da mlt. ĆG i AG privremeno budu kod oca. U tom istom periodu kada je tuženica imala problema s održavanjem reda u stanu niti u jednom trenutku djevojčice nisu bile zakinute za čistu odjeću, raznoliku prehranu, brigu o školskim obvezama te niti u jednom trenutku njihovo zdravlje i sigurnost nije bilo ugroženo. S druge strane navodi da je otac vrlo eksplozivne naravi, da ne uvažava pretjerano tuđa mišljenja, da se nije libio izderavati i na samu voditeljicu mjere, te da je neprestano nametao stav kako je tužena kriva svemu. Otac u jednom trenu priznaje da je svjestan da je i sam pridonio tome posljednjih godina braka neprestanim svađama s njezinom majkom, no uporno ponavlja i naglašava da je Kajino odbijanje majke rezultat majčinog neodržavanja stana, te se ovdje opravdano nameće pitanje je li ipak to dovelo do Kajinih psihičkih problema.

3. Na ročištu održanom 9. rujna 2025. godine saslušane su stranke dok su na ročištu održanom 23. ožujka 2026. saslušani sudski vještaci psihologica SGM i dr. med. psihijatar Strahimir Sučić.

4. Tužitelj u zadnjem specificiranom tužbenom zahtjevu od 14. siječnja 2026. traži da mlt. AG i mlt. ĆG stanuju sa njim, osobne odnose održavaju sa majkom jednom tjedno u trajanju od 4 sata, i to naizmjence, jedan tjedan subotom, a drugi tjedan nedjeljom od 10:00 sati do 14:00 sati, počevši sa subotom nakon pravomoćnosti presude, dok za uzdržavanje traži za mlt. AG da majka doprinosi mjesečnim iznosom od 403,15 EUR te mjesečnim iznosom od 450,00 EUR za mlt. ĆG. Na zadnjem ročištu održanom 23. ožujka 2026. tužitelj specificira tužbeni zahtjev na način da je tužena dužna plaćati uzdržavanje od donošenje presude.

5. O roditeljskoj skrbi stranaka u odnosu na mlt. ĆG i mlt. AG, odlučeno je nakon pribavljenog mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin (dalje: HZSR, PU Varaždin) i nakon provedenog kombiniranog psihološko psihijatrijskog vještačenja roditeljskih kompetencija oba roditelja i djece stalnih sudskih vještaka, psihologice SGM i dr. med. psihijatra Strahimira Sučića.

6. Tijekom postupka stranke su po svojim punomoćnicama u brojnim podnescima iznosile činjenice vezane uz nepravilnosti izvršavanja roditeljskih obaveza druge strane, te su se očitovale po punomoćnicama putem podnesaka na takve navode iznoseći svoje kritike na izvršavanje roditeljskih obaveza druge strane. Sve zaprimljene podneske sud je prosljeđivao objema stranama, te je tako omogućeno strankama u smislu čl. 5 i čl. 7 st. 3 Zakona o parničnom postupku, da se izjasne o činjenicama i dokazima, te zahtjevima i navodima druge strane.

7. Sud je utvrđivao mišljenje djece putem posebne skrbnice, stalnih sudskih vještaka i HZSR, PU Varaždin.

8. Među strankama nije sporno da su dana 25. travnja 2018. godine pred Općinskim sudom u Varaždinu sporazumno razveli brak, rješenjem poslovni broj R1 Ob-165/18-3 kojim je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 29. studenog 2017. godine, te Plan čini sastavni dio tog Rješenja.

9. Nakon donošenja naprijed navedenog rješenja kojim je razveden brak stranaka u međuvremenu je došlo do promijenjenih okolnosti na način da su se zajednička mlt. djeca stranaka preselila živjeti kod oca sa kojim žive sve do danas.

10. Sporno je bilo za raspraviti jesu li se u međuvremenu toliko promijenile okolnosti na strani stranaka i mlt. djece da bi se izmijenila odluka u odnosu na mlt. djecu, odnosno da mlt. djeca i nadalje sada stanuju sa ocem. Dakle, sporno je s kojim roditeljem će dalje stanovati zajednička maloljetna djeca, te održavanju osobnih odnosa maloljetne djece s roditeljem s kojim ne stanuju i određivanja obveze uzdržavanja za maloljetnu djecu te tko će snositi troškove postupka.

11. Ocjenjujući provedene dokaze, sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid s time da je njihovu dokaznu snagu ocijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima te odredbama Obiteljskog zakona.

12. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka utvrđeno je da je odnos oca prema djeci do sada bio iskren i otvoren, on je angažiran oko djece iz altruističkih namjera, a ne zbog osjećaja obveze, dužnosti ili zbog socijalnih očekivanja i pritiska. Djeca osjećaju njegov autentični pristup te dobro prihvaćaju oca, s njim se dobro razumiju, te osjećaju da otac djeluje u smjeru njihove dobrobiti.

Odnos majke prema djeci je do sada bio dosta kompliciran radi njenih emocionalnih kriza. Djeca su svjedočila njenim dekompenzacijama kada se zatvarala u kuhinju, plakala bez njima znanog razloga, govorila im je da je nesretna, te je zanemarivala njihove potrebe, čak i najosnovnije potrebe u smislu zdrave redovite prehrane, čiste i uredne posteljine, te održavanja životnog prostora čistim i urednim. Majčin fokus je uglavnom na njenoj karijeri gdje je ona sama sebe najviše ostvaruje, dok odnose s bliskim osobama stavlja u drugi plan. Njene ambicije nadilaze njene sposobnosti što dovodi do emocionalne povrijeđenosti i iscrpljenosti, te s padom opće funkcionalnosti.

ĆG je doživjela veliku subjektivnu povrijeđenost od strane mąjke, međutim dio toga može se pripisati njenoj hipersenzibilnosti. Zbog Kajine osjetljivosti potreban je pažljiv i delikatan odnos prema njoj u kojem se vodi puno računa o njenim osjećajima i željama, ali i njenoj izraženoj introvertiranosti zbog koje ona nije spremna jasno i otvoreno izraziti vlastita unutarnja emotivna stanja.

AG se prezentira manje povrijeđena trenutnom situacijom. Ona je, u odnosu na sestru, opuštenija, otvorenija, te ne doživljava obiteljske situacije intenzivno kao sestra. AG bolje tolerira majčine emocionalne krize i padove u funkcioniranju.

12.1. Vezano za prigovor tužene vještaci su se dodatno očitovali da je očito da djeca nemaju jedak stav prema majci. Dok ĆG za sada odbija kontakte s majkom, AG prema majci iskazuje pozitivniji stav, iako i ona ima određene zamjerke na majčino ponašanje. Djevojčice imaju različite stavove prema majci međutim to ne znači da bi zbog toga djevojčice trebalo razdvajati u smislu da jedna živi s ocem, a druga da živi s majkom ili da živi tjedan dana kod oca, a tjedan dana kod majke.

12.2. Vještaci su na ročištu održanom dana 23. ožujka 2026. usmeno iznijeli nalaz i mišljenje navodeći da u cijelosti ustraju kod nalaza i mišljenja te pisanog očitovanja na primjedbe.

12.3. Tužena je, unatoč iscrpnom i detaljnom obrazloženju vještaka, navela da i nadalje ustraje kod primjedbi kao što je to navedeno prije saslušanja vještaka.

12.4. Sud nije prihvatio primjedbe tužene, jer ničim nisu potkrijepljene. Vještaci su detaljno i stručno pojasnili svoje mišljenje, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Odlučeno je da se neće provoditi novo vještačenje predloženo od strane tužene upravo zbog ranije navedenih razloga.

13. Pri donošenju odluke s kojim će roditeljem djeca dalje stanovati sud je imao u vidu i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Varaždin i posebne skrbnice kojeg je prihvatio na način da mlt. djeca nadalje stanuju s ocem, te da se osobni odnosi majke, ovdje tužene s maloljetnom djecom ostvaruju kako je to i navedeno u točki I. i II. izreke presude.

14. Naime, iz mišljenja HZSR, PU Varaždin od 20. listopada 2025. izrađenog na temelju provedenog razgovora s tužiteljem i tuženom te mlt. djecom i izvršeni su terenski izvidi na adresama roditelja, utvrđeno je da obje djevojčice preferiraju oca kao podobnijeg roditelja. Uz oca imaju osjećaj sigurnosti i povjerenja, dok prema majci izražavaju otpor i nepovjerenje te verbaliziraju nezadovoljstvo i opterećenost svojim odnosom s njom. Pri tome je mlt. AG prilikom razgovora navela da bi kod majke mogla boraviti svaki drugi vikend, dok je mlt. ĆG i dalje neodlučna u pogledu svojih susreta s majkom. Mlt. AG je ranije provodila po tjedan dana kod svakog roditelja, a od 29. 09. 2025. g. neprekidno boravi kod oca i nije odlazila k majci. Stoga nema zapreka da se poštuje želja mlt. AG i mlt. Kaje da stanuju s ocem.

15. Dakle, prezentirano mišljenje HZSR, PU Varaždin i nalaz i mišljenje vještaka, te posebne skrbnice kao i dokumentacija priložena spisu, govore u prilog osnovanosti navoda iz tužbe, a u kojem kontekstu je i iskazivao tužitelj u svom iskazu. Tužena se u svom iskazu protivila da mlt. djevojčice stanuju kod oca navodeći da je imala jedno kraće razdoblje problem oko nereda u stanu, a da joj je to bilo jedno teže životno razdoblje, te je na poslu trpjela mobbing. Međutim, navodi da bez obzira na stanje u stanu djevojčice su uvijek, bile uredne i nahranjene. Da sa AG ima dobar odnos, a sa ĆG su uvijek bili problemi prilikom pokretanja nekog postupka i baš je tako nekako ispalo da se onda i mijenjao voditelj mjere koji nije bio upoznat sa cijelom situacijom.

16. Nesporno je u postupku utvrđeno da mlt. ĆG neprekidno stanuje sa ocem od listopada 2023., a mlt. AG je provodila po tjedan kod svakog od roditelja sve do 29.09.2025. od kad i mlt. AG neprekidno boravi kod oca i odbija odlaziti kod majke , navedeno nije osporila ni njena majka nakon što joj je dostavljeno mišljenje HZSR, PU Varaždin.

17. Iako majka navodi da je imala jedno kraće razdoblje problem oko nereda u stanu iz terenskog izvida na adresi provedenog 30. rujna 2025. od strane stručnih radnika HZSR, PU Varaždin proizlazi drukčije, da je u stanu i dalje velika količina stvari i neoprano suđe, a i iz iskaza mlt. djevojčica proizlazi da je u stanu i dalje nered iako je došlo do poboljšanja stanja nakon podnošenja tužbe.

18. Roditeljima SG i VG od strane ovog HZSR, PU Varaždin izrečena je mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o mlt. djece. Tužena je u spis dostavila mjesečna izvješća o provedbi mjere. Tužena je predložila da se provede saslušanje voditeljice mjere UG. Međutim obzirom na dostavljena iscrpna izvješća voditeljica mjere za tim nije bilo potrebe te je odlučeno da se daljnji dokazni prijedlozi neće provoditi.

18.1. Iz dostavljenih mjesečna izvješća o provedbi mjere utvrđeno je isto što se već ponavlja u mišljenju HZSR, PU Varaždin i nalazu i mišljenju vještaka. Da izostanak roditeljske komunikacije vrlo negativno utječe na ponašanje djece, da su uočeni nedostatci u izvršavanju roditeljske skrbi na strani oba roditelja. S time da je majka dosadašnjim održavanjem stambenih uvjeta pokazala inicijativu za promjenom i želju za ostvarivanja uvjeta za povratak mlt. ĆG i AG, no upitno je dugotrajnije održavanje iste obzirom na neprihvaćanje poteškoća koje su dovele do problema u prvom redu. Međutim od dana podnošenja tužbe 23. siječnja 2024. pa do donošenja privremene mjere 3. lipnja 2024. zatim psihološke obrade stranaka i djece od strane vještaka 31. siječnja 2025. i zatim dostave mišljenja HZSR, PU Varaždin 20. listopada 2025. (nakon provedenog razgovara psihologa sa mlt. ĆG i mlt. AG) utvrđeno je da je nakon poboljšanja odnosa između mlt. djece i majke došlo do znatnog pogoršanja do te mjere da mlt. djevojčice odbijaju i kontakte sa majkom.

19. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, sud je pri odlučivanju o zahtjevima rukovodio najboljim interesima maloljetne djece i pravilima o zaštiti djece koja su, između ostalog, propisana odredbom čl. 3., 9. i 12. Konvencije o pravima djeteta (usvojena na 44. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine (rezolucija br. 44/25), stupila na snagu 2. rujna 1990. godine).

20. Sud je omogućio maloljetnoj djeci stranaka izražavanje mišljenja (čl. 416. Obiteljskog zakona), a temeljem čl. 360. st. 4. Obiteljskog zakona Obiteljskog zakona (Narodne novine broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23-dalje: ObZ-a), te su djevojčice suglasne da žive s ocem.

21. Konvencija o pravima djeteta propisuje da najbolji interes djeteta mora imati prednost i da se isti procjenjuje i uzima u obzir prilikom poduzimanja svih aktivnosti i donošenja svih odluka koje se odnose na dijete.

22. Prilikom donošenja odluke koje se tiču prava djeteta, potrebno je procijeniti i utvrditi najbolji interes djeteta uzimajući u obzir konkretne okolnosti u kojima se dijete nalazi. Između ostalog te okolnosti se odnose i na kvalitete odnosa djeteta i njegove obitelji, okolinu, sigurnost. U procjenu najboljeg interesa djeteta mora biti uključeno poštivanje prava djeteta da uživa skrb svojih roditelja (čl. 7. Konvencije o pravima djeteta), da redovito održava neposredne osobne odnose s oba roditelja, ako se time ne ugrožava njegova dobrobit (čl. 9. Konvencije o pravima djeteta.).

23. Pravo ostvarivanja osobnih i neposrednih odnosa djeteta i roditelja zaštićeno je i Konvencijom o pravima djeteta.

24. Kao što je navedeno mlt. djevojčice su tijekom postupka mijenjale mišljenje vezano za ostvarivanje osobnih odnosa sa majkom. Osobito mlt. AG koja je u početku boravila kod svakog roditelja jedan tjedan naizmjenično da bi u zadnjem provedenom razgovoru sa psihologom izjavila da bi kod majke mogla boraviti svaki drugi vikend s time da je prestala odlaziti k majci od 29.09.2025. dok mlt. ĆG odbija viđati majku, ne sjeća se kad je zadnji put vidjela majku, navodi da nema želje da vidi majku i ne zna da li će otići do majke da je vidi.

25. HZSR, PU Varaždin predlaže da obzirom da trenutno obje djevojčice odbijaju odlazak kod majke da nema zapreka da se njihovi odnosi povremeno održavaju, ostvaruju osobne odnose s majkom jedan dan u vikendu, subotom ili nedjeljom od 12:00 h do 20:00 h. Dok vještaci u svom nalazu i mišljenju predlažu da djevojčice održavaju osobne odnose sa majkom svaki drugi vikend s time obzirom da mlt. ĆG ima jasan otpor prema majci za nju u smanjenom opsegu od 2 sata svaki drugi vikend.

26. Imajući u vidu provedene dokaze, sve utvrđene okolnosti, pravo djeteta na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje, pravo i dužnost roditelja ostvarivati osobne odnose s djetetom s kojim ne stanuje, to sud ocjenjuje kako je u interesu i za dobrobit mlt. djevojčica ostvarivati neposredne, osobne, kontinuirane, sadržajne osobne odnose s majkom s kojom ne stanuju svaki drugi vikend. Stoga je odlučeno da će mlt. AG ostvarivati osobne odnose s majkom svaki drugi vikend od subote u 12:00 h do nedjelje u 18:00 h, a mlt. ĆG svaku drugu nedjelju (kad je i AG kod majke) od 12:00 h do 18:00 h.

27. Na navedeni način postiže se ravnoteža između potrebe djeteta za ostvarivanjem osobnih, kontinuiranih, neposrednih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje, djetetovih interesa i dobrobiti, kao i potrebe i prava roditelja s kojim dijete ne stanuje na uživanje roditeljske skrbi. Osobito uvažavajući mišljenje mlt. djevojčica.

28. Predložen način i vrijeme ostvarivanja osobnih odnosa djece s majkom u interesu je djece, imajući u vidu dob djece (mlt. ĆG ima 16 godina i mlt. AG ima 12 godine), činjenicu da mlt. ĆG odbija kontakt sa majkom, a mlt. AG je nije vidjela više od 7 mjeseci, pa je potrebno stanovito vrijeme da se vrati i ponovno uspostavi emocionalni odnos djevojčica i majke, a u interesu djece da ti osobni odnosi budu kontinuirani. S time da je mlt. ĆG doživjela veliku subjektivnu povrijeđenost od strane majke te je potrebno voditi puno više računa o njezinim željama i osjećajima dok je mlt. AG manje povrijeđena nesređenom obiteljskom situacijom te ne doživljava obiteljsku situaciju toliko intenzivno kao sestra. Upravo zbog navedenih razloga i činjenice da jedna drugoj pružaju emocionalnu sigurnost i podršku je odlučeno da mlt. ĆG u manjem opsegu ostvaruje osobne odnose sa majkom i samo tada kad je mlt. AG kod nje, dok mlt. AG koja i sama izražava želju da viđa majku svaku drugi vikend, viđa majku svaki drugi vikend. Iako su vještaci za mlt. ĆG predložili da to bude u trajanju od 2 sata dok je mišljenje HZSR, PU Varaždin da bi obje djevojčice trebale provoditi vrijeme sa majkom jedan dan u vikendu od npr. 12:00 h do 20:00 h, a mlt. AG izražava želju da majku viđa svaki drugi vikend, a mlt. ĆG navodi da uopće nema želju da vidi majku, na ovaj način kako je odlučeno u toč. II. izreke presude omogućuje se da se vrati i ponovno uspostavi emocionalni odnos djevojčica i majke, a da se pri tom omogućuje djevojčicama da u isto vrijeme borave kod majke što njima znatno olakšava i smanjuje stres obzirom na njihovo međusobno razumijevanje i podršku. S time da mlt. AG koja im znatno bolji odnos sa majkom od mlt. ĆG bude dulje kod majke prilikom ostvarivanja osobnih odnosa.

29. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke presude.

30. Napominje se kako će zbog raznih životnih okolnosti postojati potreba da se roditelji dogovaraju o drugačijem načinu i vremenu održavanja osobnih odnosa djeteta i roditelja, te se sve životne situacije se ne mogu obuhvatiti sudskom odlukom. Isto tako ukoliko dođe do novih bitno promijenjenih okolnosti u budućnosti, stranke imaju mogućnost u bilo kojem trenutku zatražiti od suda izmjenu odluke o roditeljskoj skrbi i kontaktima.

31. Odluku o uzdržavanju mlt. djece, sud je donio temeljem čl. 413. st.1. t.1. ObZ-a, imajući u vidu da prema čl. 310. st.1. i 2. ObZ-a, roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednako vrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

32. Sud je u odnosu na socio-ekonomske prilike stranaka prihvatio iskaz tužene i priloženu dokumentaciju u spisu predmeta.

33. Tužitelj je tražio za mlt. ĆG iznos uzdržavanja od 450,00 EUR, a za mlt. AG iznos od 403,15 EUR.

34. Cijeneći iskaz majke i z.z. tužitelja, sud je utvrdio da su ukupne mjesečne potrebe za mlt. AG 264,00 EUR mjesečno, a za mlt. ĆG 290,00 EUR mjesečno. Mlt. AG ima 12 godina i polaznica je osnovne škole dok mlt. ĆG ima 16 godina i polaznica je srednje škole, njihove potrebe odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o njihovom zdravlju i druge slične troškove djece pri čemu ti troškovi, prema prikazu oca, iznose oko 600,00 do 700,00 EUR mjesečno za svako dijete iako tužbom potražuje iznos od 450,00 EUR za mlt. ĆG, a za mlt. AG iznos od 403,15 EUR, a što je znatno niži iznos od prikazanih potreba mlt. djece od strane oca, sud zaključuje kako je otac potrebe mlt. djece prikazao u višim iznosima posebno što se tiče prehrane (200,00 EUR mjesečno za svako dijete) dok je ostale potrebe mlt. djece iskazao realno navodeći da su mjesečne potrebe za AG iste kao i za ĆG, a to se odnosi za higijenu oko 30,00 EUR mjesečno, džeparac oko 50,00 EUR mjesečno, obuću i odjeću oko 80,00 EUR mjesečno za svaku posebno. S time da AG ide na ples, te tu aktivnost plaća tužena. Međutim ĆG hoda u privatnu školu, te plaća školarinu u iznosu od 500,00 EUR mjesečno.

35. Ako se uzme u obzir da je prema čl. 314. st. 2. i 3. Obiteljskog zakona, propisano da se minimalni iznos određuje u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće i za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće, dok se od navedenoga iznimno mogu potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece.

36. Minimalni novčani iznosi potrebni za mjesečno uzdržavanje djeteta koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom, određuju se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske, te su isti iznosili za 2025. za dijete od 13 do 18 godina 22 % prosječne neto plaće - 290,00 eura (NN 75/25), a za dijete od 7 do 12 godina 20 % prosječne neto plaće - 264,00 eura.

37. Sukladno čl. 311. st. 2. ObZ-a ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. U konkretnom slučaju sud je utvrdio iz dostavljenih obračuna isplaćene plaće poslodavca (list 354-356 spisa) da je majka ostvaruje prihod od 1.209,03 EUR do 1.214,49 EUR. S time da iz dostavljenih obračuna za prijevremenu otplatu kredita OTP banke proizlazi da otplaćuje dva kredita, jedan sa mjesečnim anuitetom 408,79 EUR i drugi sa mjesečnim anuitetom 94,86 EUR. Nema drugih prihoda.

38. Slijedom navedenoga, a uzevši u obzir potrebe djece, kao i financijske mogućnosti tuženice te činjenicu da je ista obveznik uzdržavanja dvoje djece, stav je ovoga suda da je u mogućnosti doprinositi za uzdržavanje za mlt. AG 264,00 EUR mjesečno, a za mlt. ĆG 290,00 EUR mjesečno . Navedeni iznosi su u skladu s mjesečnim potrebama djece te su isti utvrđeni u skladu s mjesečnim potrebama i dobi djece te su isti iznosi utvrđeni i prema odredbi čl. 314. st. 2. Obiteljskog zakona u vezi s Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta i podacima iz Odluke o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta donesenim od strane nadležnog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

39. Naime, tužena sad ne živi s djecom, pa ti iznosi predstavljaju minimalni iznos koji bi roditelj trebao plaćati za svoju djecu obzirom na činjenicu da je radno i zdravstveno sposobna. Prema tome, kraj okolnosti da tužena svakako ima određenih potreba za vlastito uzdržavanje, pri tome ne uzimajući u obzir kreditnu obvezu jer zakonsko uzdržavanje ima prioritet prije svih ostalih obaveza, ovaj je sud stava da je u obvezi i u mogućnosti plaćati iznose kako je pobliže navedeno u izreci presude.

40. Ovdje se ističe da je uzdržavanje dosuđeno od dana donošenja ove presude obzirom da je zadnjim specificiranim tužbenim zahtjevom tako i zatraženo.

41. Odluku o naknadi troškova ovog postupka, sud je donio primjenom čl.366. ObZ-a, kojim je određeno da u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta sud će o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. Uzevši u obzir okolnosti ovog slučaja (osobito da je mlt. AG u početku vođenja postupka živjela jedan tjedan kod majke, a jedan tjedan kod oca), vodeći računa da je odluka donijeta u skladu sa interesima mlt. djece, te ishodu postupka (da su usvojeni zahtjevi tužitelja osim u dijelu vezano za uzdržavanje), a vođenje ovog postupka je bilo potrebno za uređenje odnosa stranaka u pogledu djece, te kako se radi o vrsti postupka koja se može sudskim putem riješiti te se ne može govoriti o tome da bi neka od stranka uspjela u sporu, to je stav ovoga suda, a u uzevši u obzir konkretne okolnosti ovog slučaja, da je opravdano da svaka stranka snosi svoj trošak zastupanja. Obje strane su imale trošak zastupanja po punomoćnicima s time da je tužene u obvezi nadalje plaćati uzdržavanje u ukupnom iznosu od 554,00 EUR mjesečno. Tužitelj je platio troškove vještačenja u iznosu od 800,00 EUR, isto toliko je sud obvezao tuženu platiti polovicu tih troškova (što je tužena i platila) jer je vještačenje u ovom predmetu bilo neophodno radi utvrđivanja roditeljskih kompetencija obje stranke. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci pod toč. V.

U Varaždinu 5. svibnja 2026.

Sutkinja

Željka Schveibert Golubović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u postupku, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. NG, [adresa], zastupan po punomoćnici Romini Štaba, odvjetnici iz Varaždina

2. SG, [adresa], zastupana po punomoćnici

Zrinki Kljaić Pintarić, odvjetnici iz Varaždina

3. Posebna skrbnica NGM, Centar za posebno skrbništvo, Područni ured Varaždin, Kapucinski trg 5

4. Hrvatski zavod za socijalni rad - Područni ured Varaždin, Vladimira Nazora 22, nakon pravomoćnosti