Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Varaždinu

    Poslovni broj: Pp-1115/2026-6

    Varaždin, Kapucinski trg 5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Hani Strnišćak uz sudjelovanje Valentine Bunić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog BŠ, zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 36/2024, dalje: ZZNO) u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Ludbreg Klasa: 211-07/26-5/10843, Urbroj: 511-14-07-26-1 od 30. travnja 2026., nakon provedenog žurnog postupka, 5. svibnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljeni BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1988. u [adresa], sin B i Ć, s prebivalištem u [adresa] i neprijavljenim boravištem u [adresa], državljanin RH, SSS, grafički urednik, zaposlen u Blazal industri, mjesečna primanja oko 2.500,00 eura, razveden, troje mlt. djece, prekršajno nekažnjavan

    k r i v  j e

    I. što je 30. travnja 2026. u vremenu od 19,40 do 19,50 sati ispred dvorišta obiteljske kuće na adresi [adresa] počinio psihičko nasilje prema bivšoj supruzi ĆŠ i zajedničkoj mlt. kćeri HŠ, rođ. **.**.2011., svi sa prijavljenim prebivalištem u [adresa] na način da je u dogovoru sa bivšom suprugom ĆŠ došao po automobil u njegovom vlasništvu reg. oznake [registarska oznaka] na njenu adresu u Sveti Đurđ te je prilikom pregleda vozila pronašao upaljač koji nije njegov i isti je bacio iz automobila, a kada je to vidjela njihova zajednička mlt. kćer HŠ koja se zajedno s majkom ĆŠ nalazila s unutrašnje strane zatvorene dvorišne ograde, rekla je svom ocu BŠ da ne baca stvari tako iz automobila, a isti je revoltiran time što mu je kćer to rekla počeo vikati na bivšu suprugu ĆŠ vezano za priznavanje njihovog zajedničkog djeteta PŠ, a potom i na mlt. HŠ riječima: „kaj ti balavica znaš, pitaj si mamu drolju di je bila i nek prizna čija je Zara“ te je nakon navedenog sjeo u osobni automobil i napustio navedenu adresu, a gore opisanim događajem je kod ĆŠ i mlt. HŠ prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost,

    dakle što je u nazočnosti i na štetu djeteta počinio psihičko nasilje koje je kod žrtvi izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost,

    čime je postupio protivno članku 10. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i počinio prekršaj iz članka 22. stavak 3. i 5. istog zakona,

    te se okrivljenom BŠ radi toga uz primjenu članka 39. stavak 1. točka. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine” 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

    II. u t v r đ u j e

    za prekršaj iz članka 22. stavak 3. ZZNO

    novčana kazna u iznosu od 800,00 (osamsto) eura

    za prekršaj iz članka 22. stavak 5. ZZNO

    novčana kazna u iznosu od 1.000,00 (tisuću) eura

    pa se okrivljeniku za počinjene prekršaje na temelju članka 39. stavak 1. točka 2. u svezi s člankom 37. stavak 1. i 3. Prekršajnog zakona

    III. i z r i č e

    ukupna novčana kazna u iznosu od 1.800,00 (tisuću osamsto) eura.

    IV. Na temelju članka 30. Prekršajnog zakona okrivljenom BŠ se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme uhićenja od 1. svibnja 2026. u 10,20 sati po Izvješću o uhićenju Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Ludbreg od 1. svibnja 2026. do puštanja na slobodu po Rješenju ovog suda broj Pp 1115/2026-4 od 1. svibnja 2026. u 13,00 sati, što ukupno iznosi 1 (jedan) dan zadržavanja koji se izjednačuje s 39,82 eura (tridesetdevet eura i osamdesetdva centa) novčane kazne koji iznos se uračunava u izrečenu novčanu kaznu, pa okrivljeniku preostaje za platiti 1.760,18 (tisućusedamstošezdeset eura i osamnaest centi) novčane kazne.

    Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi.

    Okrivljenik se upozorava sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene kazne smatrati će se da je izrečena novčana kazna u cjelini plaćena. Ukoliko okrivljenik u tom roku izrečenu novčanu kaznu ne plati, ista će se na temelju članka 34. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

    V. Trošak postupka odmjeren je u iznosu od 150,00 (sto pedeset) eura, a temelji se na članku 138. stavak 2. točka 2. i točka 3. u svezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona te Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine” 18/2013.) i dužan ga je nadoknaditi okrivljenik u istom roku kao i novčanu kaznu od dana pravomoćnosti presude, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava varaždinska podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude. Okrivljenik je bio uhićen 1. svibnja 2026. te je stoga na temelju članka 221. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona proveden žurni postupak.

    2. Očitujući se o optužbi okrivljenik je izjavio da se smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

    3. U dokaznom postupku pročitano je Izvješće o uhićenju Klasa: 211-07/26-5/10843 od 1. svibnja 2026. (list 4-5 spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika od 1. svibnja 2026. (list 9 spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu ĆŠ od 30. travnja 2026. (list 13 spisa), Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 18-21 spisa), Službenu bilješku o prijavljivanosti od 30. travnja 2026. (list 30 spisa) i Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 4. svibnja 2026. (list 43-44 spisa) te je ispitao svjedokinje ĆŠ, mlt. HŠ i okrivljenika.

    4. Iznoseći svoju obranu okrivljenik je naveo da priznaje da je 30. travnja 2026. u vremenu od 19,40 do 19,50 sati ispred dvorišta obiteljske kuće na adresi [adresa] počinio psihičko nasilje prema bivšoj supruzi ĆŠ i zajedničkoj kćeri mlt. HŠ, rođ. **.**.2011. na način da je došao po automobil koji je u njegovom vlasništvu reg. oznake [registarska oznaka] te je prilikom pregleda vozila pronašao upaljač koji nije njegov i isti je bacio iz automobila, a to su vidjele njegova kćer HŠ i bivša supruga ĆŠ sa unutrašnje strane zatvorene dvorišne ograde te mu je HŠ rekla da ne baca stvari tako iz vozila, a on je nakon toga revoltiran time počeo vikati na bivšu suprugu ĆŠ vezano uz priznavanje njihovog zajedničkog mlt. djeteta PŠ, a potom i na mlt. kćer HŠ riječima: "kaj ti balavica znaš, pitaj si mamu di je bila i neka prizna čija je PŠ“ te je naveo da nije rekao da je drolja, a nakon toga je sjeo u vozilo i napustio adresu. Iskazao je da je krivo postupio i teško mu je i žao kaj je došlo do toga, a upitan za što mu je točno žao odgovorio je da za to što je trebao u vezi vozila ići preko suda, a ne da je sam došao po to vozilo. Izjavio je da prihvaća kaznu koju mu odredi sud. Na daljnja ja pitanja suda odgovarao da je sa bivšom suprugom ĆŠ razveden od listopada 2025. jer joj je rekao da odlazi i da ne mogu više biti zajedno zbog razloga koje nije želio iznositi i on joj je u tom periodu pomagao na način da joj je davao novce za drva kako bi se grijali i slično. Potom je ona tražila da urede imovinsko-pravne odnose na način da ona želi pola kuće u [adresa] te je on mislio ići kod javnog bilježnika i prepisati ĆŠ pola kuće jer ona na to ima pravo, a drugu polovicu je mislio prepisati na djecu. Što se tiče ovog događaja izjavio je da mlt. PŠ fizički ne liči na njega te je kritične zgode bio revoltiran time kako bi već jednom ĆŠ priznala čija je PŠ. Iskazao je da želi DNK analizu kako bi se utvrdilo očinstvo, a očinstvo druge dvije kćeri po njemu nije sporno. Njegova bivša supruga si je u međuvremenu našla novog partnera, a o tome može reći samo da život ide dalje. Upitan kako ima određene osobne susrete i druženja sa djecom odgovorio je da radi po terenu u inozemstvu i obično uzima djecu vikendima sebi kad su doma. Sa bivšom suprugom dogovorio se na Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Ludbreg da kada dođe doma da će s njom imati dogovor u vezi osobnih susreta i druženja s djecom te je na daljnje pitanje suda odgovorio da u nedjelju dakle 3. svibnja 2026. ideu Austriju i tamo će biti neprekidno do petka, a u petak se vraća kući, dakle 8. svibnja 2026.

    5. Na temelju provedenog dokaznog postupka, sud utvrđuje da je okrivljeni BŠ počinio djela za koje se optužuje na način opisan u izreci presude. Naime, okrivljenik je u svojoj obrani priznao da je počinio psihičko nasilja na štetu djeteta i to mlt. kćeri HŠ i na štetu bivše supruge ĆŠ u nazočnosti djeteta napose navodeći da priznaje da je 30. travnja 2026. u vremenu od 19,40 do 19,50 sati ispred dvorišta obiteljske kuće na adresi [adresa] počinio psihičko nasilje prema bivšoj supruzi ĆŠ i zajedničkoj kćeri mlt. HŠ, rođ. **.**.2011. na način da je došao po automobil koji je u njegovom vlasništvu reg. oznake [registarska oznaka] te je prilikom pregleda vozila pronašao upaljač koji nije njegov i isti je bacio iz automobila, a to su vidjele njegova kćer HŠ i bivša supruga ĆŠ sa unutrašnje strane zatvorene dvorišne ograde te mu je HŠ rekla da ne baca stvari tako iz vozila, a on je nakon toga revoltiran time počeo vikati na bivšu suprugu ĆŠ vezano uz priznavanje njihovog zajedničkog mlt. djeteta PŠ, a potom i na mlt. kćer HŠ riječima: "kaj ti balavica znaš, pitaj si mamu di je bila i neka prizna čija je PŠ“. Iskazao je da jedino kritične zgode nije rekao da je bivša supruga drolja pa taj dio činjeničnog opisa sud utvrđuje kao jedinu spornu činjenicu u ovom postupku.

    6. Radi utvrđivanja navedene sporne činjenice sud je ispitao svjedokinju ĆŠ, bivšu suprugu okrivljenika i mlt. HŠ, kćer okrivljenika. Svjedokinja ĆŠ je iskazala da je kritičnog dana njen bivši suprug BŠ rekao da će doći po auto u obiteljsku kuću [adresa] te mu je ona stavila ključ u auto zajedno s njegovim stvarima. Taj je auto u njegovom vlasništvu te je okrivljenik kada je došao po njega počeo vikati na nju da nek konačno prizna čija je PŠ, a na to je njihova mlt. kćer HŠ poludjela pa je okrivljenik počeo vikati na nju: „pitaj si mamu drolju di je bila“ i da nek prizna čija je PŠ, a to je sve čula i srednja kćer H kroz prozor. Na pitanje suda kada je rekla da je HŠ poludjela da li to može opisati odgovorila je da se HŠ zaletavala na njenog bivšeg supruga, počela je plakati, pala je dolje i jedva ju je smirila. Kasnije toga dana kada je bivši suprug otišao s mjesta događaja slao je poruke mlt. kćeri HŠ koje joj ona nije dala čitati kako ne bi poludjela. Nakon ovog događaja bivši suprug BŠ ju je zvao ponovno na telefon i rekao joj je da dolazi za 15 minuta, a ona mu je rekla da nek ne dolazi i da će zvati policiju te joj je on rekao da neka samo zove. Kritični događaj je završio tako da je BŠ sjeo u auto i odjurio. Zatim je upitana je li BŠ našao nešto u vozilu zbog čega bi se razljutio odgovorila da je našao jedan upaljač kojeg je bacio u dvorište, a upitana da li zna zašto bi ga to razljutilo odgovorila je da ne, da je to njen upaljač. Nadalje je iskazala da se u trenutku kada je BŠ vikao na nju nalazila na vratima dvorišne ograde, a vozilo po koje je došao BŠ se nalazilo ispred dvorišne ograde, dok je BŠ bio kod vozila. Opisala je da se nakon ovog događaja osjećala grozno i povrijeđeno te je dodala da je s okrivljenikom tijekom njihovog braka imala mnogo razmirica, čak i oko sitnica, ali sve su nekako mirno riješili bez prijava i uplitanja nekog drugog. Izjavila je da se ponekad boji BŠ, a u ovoj situaciji također jer je zato i zvala policiju, ali najviše radi djece.

    7. Svjedokinja mlt. HŠ je iskazala da je spornog dana tata oko 19,20 sati došao u obiteljsku kuću na adresu [adresa] po svoj auto i u autu je našao upaljač koji je bio od mame, a koji je bacio van iz vozila. Rekla je tati da nek ne baca stvari, a on je počeo govoriti da nek mama konačno prizna čija je PŠ, a to je njena najmlađa sestra. Rekla mu je nek prestane to raditi jer zna da je PŠ njegovo dijete zato jer mama nije bila s nikim drugim osim sa tatom i tata je počeo vikati na nju da je balavica, da nek si pita mamu drolju di je bila i nek prizna čija je PŠ, a ona je povodom toga plakala. Navela je da s tatom ima susrete i druženja svaki vikend, a upitana da li se boji tate odgovorila je da zavisi o situaciji.

    8. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze obje ispitane svjedokinje kao vjerodostojne jer su njihovi iskazi konzistentni, uvjerljivi i međusobno se slažu u odlučnim činjenicama. Obje su svjedokinje iskazale da je okrivljenik između ostalih pogrdnih riječi u svezi očinstva nad djetetom, žrtvi ĆŠ koja je njegova bivša supruga izgovorio da je drolja pa je tako svjedokinja ĆŠ izjavila da je okrivljenik počeo vikati na mlt. HŠ: „pitaj si mamu drolju di je bila“ što je dakle potvrdila i svjedokinja mlt. HŠ. Imenovane svjedokinje su detaljno opisale cijeli događaj te je iz njihovih iskaza kao i cijeneći obranu okrivljenika, sud utvrdio da se događaj u [adresa] zbio na način opisan u izreci presude.

    9. Članak 8. stavak 1. i stavak 2. ZZNO navodi osobe na koje se primjenjuje taj zakon, a to su između ostalog bivši izvanbračni drugovi i srodnici po krvi u ravnoj lozi. Članak 10. stavak 1. točka 3. ZZNO propisuje da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Slijedom toga, nasilje u obitelj čini onaj tko prema svojem srodniku, počini neki oblik nasilja. Da bi bilo ostvareno biće prekršaja psihičkog nasilja ponašanje osobe mora kod žrtve prouzročiti osjećaj straha, uznemirenosti i povredu dostojanstva. U konkretnom slučaju okrivljenik je prema žrtvama i to bivšoj supruzi ĆŠ i mlt. kćeri HŠ počinio psihičko nasilje jer je vikao i vrijeđao ih riječima: „kaj ti balavica znaš, pitaj si mamu drolju di je bila i nek prizna čija je Zara“ zbog čega je kod njih prouzročio osjećaj straha, kao i uznemirenosti i povrede dostojanstva obzirom da je žrtva ĆŠ iskazala da je zbog straha pozvala policiju kritične zgode, ali najviše radi djece te da se osjećala grozno i povrijeđeno, a u odnosu na mlt. HŠ je izjavila da je dijete zbog ovog događaja plakalo i da se jedva smirilo što je potvrdila i sama mlt. HŠ u svom iskazu. Iz sadržaja samih okrivljenikovih riječi sud utvrđuje da su iste pogrdne, neprimjerene, uvredljive i ranjavajuće za osobu kojoj su upućene pa je po ocjeni ovog suda nedvojbeno da su te riječi kod žrtve mlt. HŠ izazvale uznemirenost i plač, to tim više što su upućene djetetu starosti 14 godina koje se nalazi u osjetljivom razvojnom razdoblju te je potpuno neprihvatljivo i neprimjereno da dijete bude izloženo takvom nasilničkom ponašanju od strane svog oca, ovdje okrivljenika. Isto tako, i u odnosu na bivšu suprugu ĆŠ, izgovorene su riječi po ocjeni ovog suda takvog sadržaja da izazivaju povredu dostojanstva i nepotrebne su, napose iz razloga što se eventualna okrivljenikova sumnja u očinstvo najmlađeg djeteta PŠ može otkloniti danas dostupnim i točnim medicinskim metodama. Iako razlog koji je doveo do nasilničkog ponašanja okrivljenika inkriminirane zgode nije predmet ovog postupka, iz obrane okrivljenika razvidno je da je njegova sumnja u očinstvo najmlađe kćeri PŠ poticajno djelovala na njegovo nasilničko ponašanje na štetu članova njegove obitelji pa je stoga u tom smislu sud naprijed iznijeto bilo nužno za napomenuti. Nije sporno da se inkriminirani događaj zbio u nazočnosti djeteta prema bivšoj supruzi i na štetu djeteta kao i što nije sporno da su okrivljenik i žrtva ĆŠ bivši bračni drugovi, a okrivljenik i žrtva mlt. HŠ srodnici po krvi u ravnoj lozi odnosno otac i kći. Slijedom toga, okrivljenik je svojim radnjama ostvario biće prekršaja iz članka 10. stavak 3. ZZNO.

    10. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka 179. stavak 5. Prekršajnog zakona, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te na temelju ocjene ukupnosti dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni BŠ kriv za prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

    11. Kažnjivi članak 22. stavak 3. ZZNO propisuje da tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana, a kažnjivi članak 22. stavak 5. istog Zakona propisuje da ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka (osnovno djelo) počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana. Okrivljenik je svojom radnjom inkriminiranog dana počinio više prekršaja odnosno prekršaj iz članka 22. stavak 3. (nasilje u nazočnosti djeteta) i iz stavka 5. (na štetu djeteta) ZZNO. Stoga mu je sud na temelju članka 39. stavak 1. točka 2. za počinjena djela utvrdio novčane kazne koje su mu utvrđene u ublaženom iznosu sukladno članku 37. stavak 1. i 3. Prekršajnog zakona te mu je zatim izrekao ukupnu novčanu kaznu koja je jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni za djela počinjena u stjecaju.

    12. Pri odmjeravanju kazne sud je vodio računa o vrsti i težini prekršaja te posljedicama počinjenog prekršaja. Kao olakotnu okolnost sud je uzeo okrivljenikovo priznanje i neosuđivanost vidljivu iz Potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 4. svibnja 2026. zbog čega okrivljeniku za počinjena djela nije izricao kaznu zatvora. Također, cijeneći iznesene olakotne okolnosti sud je našao da iste u svojoj ukupnosti predstavljaju osobito olakotne okolnosti iz članka 37. Prekršajnog zakona za ublažavanje novčane kazne okrivljeniku. Sud je mišljenja da će se izrečenom će se novčanom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja u općem i posebnom smislu, na način da će ova vrsta sankcije izraziti društvenu osudu zbog počinjenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i ostale da ne čine prekršajna djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja prekršajnih djela i o pravednosti kažnjavanja.

    13. Okrivljeniku nije izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanje ili uhođenja žrtvi nasilja jer ne postoji potreba za otklanjanjem nasilničkog ponašanja okrivljenika i takva mjera u konkretnom slučaju nije razmjerna težini djela i osobi okrivljenika, napose uzimajući u obzir okrivljeniku neosuđivanost i njegov stav prema počinjenom djelu.

    14. Na temelju članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljeniku je izrečen trošak postupka u iznosu od 150,00 koji se odnosi na paušalni trošak postupka, a koji je odmjeren na temelju trajanja i složenosti postupka u kojem je održana jedno ročište na kojem su ispitane žrtve i okrivljenik. Sveukupni trošak dužan je nadoknaditi okrivljenik jer je presudom proglašen krivim te je trošak svojim prekršajem prouzročio.

    U Varaždinu 5. svibnja 2026.

    Zapisničarka

    Sudac

    Valentina Bunić, v.r.

    Hana Strnišćak, v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude okrivljenik, ovlašteni tužitelj i oštećenice mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana po primitku presude Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno putem ovog suda. Na temelju članka 192. stavak 4. Prekršajnog zakona oštećenik može pobijati presudu samo zbog odluke o troškovima prekršajnog postupka.

    Dostavna naredba:

    Presudu dostaviti:

    1. okrivljeniku, BŠ, [adresa]

    2. tužitelju, PU varaždinska, Policijska postaja Ludbreg, Koprivnička 15, odmah i po pravomoćnosti,

    3. žrtvi nasilja, ĆŠ, [adresa], odmah i po pravomoćnosti

    4. žrtvi nasilja, mlt. HŠ, [adresa], putem majke ĆŠ, odmah i po pravomoćnosti

    5. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Ludbreg, Ulica kardinala Franje Kuharića 12, po pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.