Poslovni broj: Ovr-1029/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
i
Z A K L J U Č A K
Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Mirandi Pelaić-Morić, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Ana-Mari Režić, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja BL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv ovršenika LAVČEVIĆ d.d., OIB: 71421617824, Split, Bihaćka 2, zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vuković & Lalić d.o.o. iz Splita, radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, 05. svibnja 2026. godine,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika, koja su zaplijenjena na temelju zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja, podnesenog kod Financijske agencije dana 10. ožujka 2026. godine, na temelju presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ps-167/2017 od 01. veljače 2018. godine, preinačene u dijelu izreke, točka II i to presudom Županijskog suda u Splitu broj GŽ-2937/2024 od 30. listopada 2024. godine, točka b) izreke te odluke.
i
z a k l j u č i o j e
II. Upućuje se ovršenik LAVČEVIĆ d.d., OIB: 71421617824, Split, Bihaćka 2, najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka ovog Zaključka pokrenuti parnični postupak radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku koji se vodi u ovoj pravnoj stvari, a zbog žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ).
Obrazloženje
1. Kod ovog suda je 04. svibnja 2026. godine zaprimljen prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu ovrhe u postupku izravne naplate, koji se vodi kod Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) na temelju presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ps-167/2017 od 01. veljače 2018. godine, preinačene u dijelu izreke, točka II i to presudom Županijskog suda u Splitu broj GŽ-2937/2024 od 30. listopada 2024. godine, točka b) izreke te odluke.
2. Ovršenik u svom prijedlogu ističe žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ-a, te predlaže da se donese Rješenje kojim se proglašava nedopuštenom pljenidba i prijenos novčanih sredstava ovršenika temeljem Zahtjeva za izravnu naplatu od 10.03.2026. godine, podnesenog na temelju ovršne isprave – Presude Općinskog suda u Splitu Ps-167/17 od 1. veljače 2018. godine, preinačene Presudom Županijskog suda u Splitu Gž-2937/2024-2 od 30.11.2024. godine, radi naplate iznosa od 1.322,58 EUR, te naložiti FINA-i povrat zaplijenjenog iznosa. Nadalje, ovršenik predlaže i odgodu ovrhe ističući da je tražbina ovrhovoditelja prestala prije podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu, i to djelomično uplatom, a djelomično prijebojem, da je time protiv predmetne izravne naplate istaknut odgovarajući pravni lijek u smislu čl. 210. Ovršnog zakona. Ovršenik navodi da bi bez odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava pretrpio nenadoknadivu štetu, da ako bi se zaplijenjena sredstva prenijela ovrhovoditelju prije odluke suda o dopuštenosti predmetne izravne naplate, da bi ovršenik ostao bez novčanih sredstava koja su, prema činjeničnim navodima i dokazima iz predmetnog prijedloga, već podmirena odnosno neosnovano se prisilno naplaćuju. Ovršenik, nadalje navodi da bi se u takvoj situaciji šteta ne bi ogledala samo u privremenom umanjenju imovine ovršenika, već u stvarnoj opasnosti da ovršenik ta sredstva više uopće ne uspije vratiti u svoju imovinu, odnosno da naknadni povrat postane faktično nemoguć.
3. Kako je u konkretnom slučaju prijedlog ovršenika ovom sudu dostavljen 04. svibnja 2026. godine, koji prijedlog predstavlja pravna sredstva ovršenika iz čl. 210. st. 1. OZ-a, s obzirom na potrebu hitnog rješavanja o prijedlogu, a radi skorog datuma izvršenja prijenosa sredstava ovršenika na temelju zahtjeva za izravnu naplatu od 10. ožujka 2026. godine, sud nije dostavio prijedlog ovrhovoditelju na odgovor.
4. Člankom 210. st. 1. i 2. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu navedenog prijenosa na odgovarajući način se primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53.).
5. Člankom 50. st. 1. toč. 7. OZ-a određeno je da ovršenik protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalbu ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, dok je čl. 50. st.1. toč. 9. OZ-a st. određeno da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave.
5.1. Nadalje, odredbom članka 52. st. 1. i 3. OZ-a određeno je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. ovog Zakona, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovog članka zbog kojeg je izjavio žalbu.
6. S obzirom da ovršenik smatra da ovrhovoditelj nije imao zakonsko ovlaštenje izvršiti prisilnu naplatu od ovršenika, navodeći da je ovršenik dugovanje po predmetnoj osnovi podmirio u cijelosti i to djelomično uplatom, a djelomično prijebojem, sve dana 30. siječnja 2026. godine, odnosno ističe žalbene razloge sadržan u članku 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ-a, sud nema ovlasti proglasiti pljenidbu nedopuštenom već može jedino ovršenika uputiti u parnicu pa je temeljem čl. 52. st. 3. u vezi s čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a odlučeno kao u zaključku.
6.1. Što se tiče istaknutog prigovora prijeboja, navodi se sljedeće. U ovršnom postupku zadatak je suda da prisilnim putem provede ovršnu ispravu koju dužnik nije dobrovoljno izvršio, a ne utvrđivanje spornih činjenica i rješavanje spornih pitanja među strankama. Naime, ako ovršenik ospori ovrhovoditeljevu tražbinu i tvrdi da je tražbina iz ovršne isprave prestala građanskopravnim prijebojem, sud se u ovršnom postupku ne može upustiti u ispitivanje te činjenice, već u tom slučaju treba uputiti ovršenika da u određenom roku pokrene parnicu radi proglašenje ovrhe nedopuštenom, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno.
7. Prema čl. 65. st. 1. OZ-a, prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom može se prihvatiti u potpunosti ili djelomice samo ako postoji neka od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu ovrhe (predviđenih čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a) te ako uz to, ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Dakle, da bi se dopustila odgoda, obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.
7.1. U odnosu na objektivni razlog za odgodu ovrhe, stav je ovog suda da je ovršenik podnošenjem predmetnog prijedloga ispunio objektivnu pretpostavku za odgodom ovrhe iz odredbe čl. 65. st. OZ-a. Po mišljenju ovog suda nisu ispunjeni subjektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, već samo paušalno navodi kako bi mu nastala teško nenadoknadiva šteta, da su novčana sredstva već podmirena, odnosno da se neosnovano prisilno naplaćuju, te da se u takvoj situaciji šteta se ne bi ogledala samo u privremenom umanjenju imovine ovršenika, već u stvarnoj opasnosti da ovršenik ta sredstva više uopće ne uspije vratiti u svoju imovinu, odnosno da naknadni povrat postane faktično nemoguć. Ovršenik mora biti svjestan da odgoda ovrhe u ovom slučaju znači samo odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na račun ovrhovoditelja, ali ovršenik i dalje ne može s tim sredstvima slobodno raspolagati. Naime, pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika. Nadalje, što se tiče štete koju bi ovršenik trpio predmetnom ovrhom treba poći od stajališta da svaka isplata na neki način oštećuje onoga koji je na tu isplatu obvezan. Ukoliko bi pak zauzeli suprotno stajalište, tada bi konzekventno, svako izvršenje ovršne isprave kojom se određuje isplata, bilo dovedeno u pitanje, a to svakako nije bila intencija zakonodavca prilikom stipuliranja čl. 65. st. 1. OZ-a. Da bi se radilo o nenadoknadivoj šteti ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o šteti koju ovršenik protuovrhom ili restitucijskom parnicom i ovrhom koja bi se nastavno provela ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja, te se opasnost nastupanja te štete mora konkretizirati na razini vjerojatnosti, osim ako ona nije očita sama po sebi.
7.2. Kako u smislu čl. 65. OZ-a moraju kumulativno biti ispunjene obje zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, ovaj sud smatra da nije osnovan prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe, odnosno da nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe pa je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u toč. I. ovog rješenja.
U Splitu, 05. svibnja 2026. godine
S U T K I N J A
Miranda Pelaić-Morić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv rješenja dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za županijski sud u tri istovjetna primjerka. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.
DNA:
-ovrhovoditelju (uz prijedlog ovršenika od 04. svibnja 2026. godine s prilozima),
-pun. ovršenika,
-u spis.
