Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž Ovr-558/2025- 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Mileni Vukelić Margan, u ovršnoj stvari ovrhovoditeljice ZT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Jošku Biliškovu, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika: 1. ST iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe ispražnjenjem i predajom u suposjed, rješavajući žalbu ovršenika podnesenu protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj Ovr-241/2024-25 od 7. listopada 2025., 5. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj Ovr-241/2024-25 od 7. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe određene pravomoćnim rješenjem o ovrsi istog suda, poslovni broj Ovr- 241/2024-4 od 16. rujna 2024.

2. Protiv rješenja su žalbu podnijeli ovršenici, pozivajući se na sve žalbene razloge propisane čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP), koji propis se na odgovarajući način primjenjuje u ovršnom postupku na temelju čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 , 131/20, 114/22, 6/24 - dalje OZ).

3. U žalbi navode da je sud prvog stupnja njihov podnesak od 3. listopada 2025. pogrešno ocijenio kao prijedlog za odgodu ovrhe, budući da su tim podneskom zatražili obustavu ovrhe, pri čemu je odgoda izvršenja predaje u suposjed nekretnine samo prva radnja prije obustave. Navode da su reagirali na zaključak suda od 25. srpnja 2025. o provođenju ovrhe na nekretnini č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da je unatoč obavijesti da neće biti nazočni provedbi ovrhe, ovrha ipak provedena . Ukazuju da nisu bili nazočni zato što s ovrhom i narečenom nekretninom ništa nemaju, da nisu u njezinom posjedu tako da nemaju što predati u suposjed ovrhovoditeljici, da je isključivi posjednik NT iz [adresa] koji je u dogovoru s njima gradio objekt na nekretnini, a potom ga legalizirao, da se pred istim sudom vodi parnica pod brojem P- 399/2019 u kojoj oni nisu sudjelovali, već je stranka NT te da im je poznato da su u tom postupku stranke postigle nagodbu. Smatraju da je jedino u tom postupku moguće provesti ovrhu, zbog čega su su i zatražili obustavu ove ovrhe.

4. Predlažu stoga pobijano rješenje ukinuti i obustaviti ovrhu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Pravilan je zaključak suda prvog stupnja da u nazočnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, što znači da je pravilno primijenjena odredba čl. 65. OZ-a kada je prijedlog odbijen, pri čemu nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Naime, kako to pravilno utvrđuje sud prvog stupnja, u ovom predmetu je doneseno pravomoćno rješenje o ovrsi suda prvog stupnja poslovni broj Ovr- 241/2024-4 od 16. rujna 2024. kojim je određena ovrha radi predaje ovrhovoditeljici u suposjed dijela nekretnine č. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - ..., koji dio je označen u skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zdenka Bilića od 2. studenog 2014. slovima A-B-C-E-F-D-A, te da su ovršenici 6. listopada 2025. podnijeli prijedlog za odgodu provedbe ovrhe, u bitnom iznoseći da je u isključivom posjedu narečene nekretnine NT iz [adresa].

8. Na temelju takvih utvrđenja, sud prvog stupnja ocjenjuje da u nazočnom slučaju nisu ostvarene zakonske pretpostavke propisane čl. 65. OZ-a za odgodu ovrhe, budući da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za prihvaćanje takvog prijedloga.

9. Takav zaključak suda prvog stupnja je pravilan. Naime, prema čl. 65. st. 1. OZ-a na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, pod uvjetom da je ostvaren jedan od dodatnih razloga iz točke 1. do 11. istog članka. Treba reći da je u prvih šest točaka narečenog članka kao uvjet za odgodu ovrhe propisano podnošenje jednog od pravnih lijekova, bilo protiv rješenja o ovrsi, bilo podnošenje tužbe za stavljanje izvan snage isprave na temelju koje je dopuštena ovrha, dok su razlozi iz točaka 7. do 11. istog članka razlozi drugačije prirode, pa se tako ovrha može odgoditi ako ovršenik zahtijeva otklanjanje nepravilnosti u provedbi ovrhe(točka 7.), ako ovrha ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja (točka 8.), ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu, a ovršenik je na dan donošenja odluke o tome imao prebivalište na području za koje je proglašena katastrofa(točka 9.), ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u svezi s tražbinom o kojoj se vodi ovršni postupak(točka 10.), te ako javnobilježnička isprava koja je ovršna isprava potječe iz potrošačkog ugovora(točka 11.).

10. Zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjene, što znači da mora biti ostvaren jedan od razloga iz točaka 1. do 11. i kumulativno uvjet da bi provedbom ovrhe ovršenik pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

11. Kako nije ostvaren ni jedan od uvjeta da bi se prema čl. 65. OZ-a mogla odgoditi ovrha, sud prvog stupnja je pravilno prijedlog ovršenika odbio kao neosnovan.

12. Na žalbene navode ovršenika, treba odgovoriti da su ovršenici naslovili svoj podnesak kao "Zamolbu za odgodom izvršenja", s tim što su u podnesku elaborirali svoje viđenje odnosa prema ovrhovoditeljici te ukazivali da je u posjedu nekretnine treća osoba. Neovisno o tome što sada tvrde da su zahtijevali obustavu ovrhe, iz sadržaja tog podneska nesumnjivo slijedi da su zatražili odgodu ovrhe, pa je sud prvog stupnja o tome zakonito odlučio. Još treba dodati da sve dok egzistira pravomoćna presuda kojom je naložena određena obveza ovršenicima, ovrhovoditeljica ima pravo zahtijevati sudsku zaštitu u ovršnom postupku, budući da se ovrha provodi na temelju ovršne isprave u kojoj su kao tuženici, dakle obveznici izvršenja određenih radnji, navedeni upravo ovršenici, a ne neka treća osoba.

13. Zbog izloženog je valjalo žalbu ovršenika odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, primjenom čl. 380. t. 2. ZPP-a.

U Rijeci, 5. svibnja 2026.

Sutkinja

Milena Vukelić Margan