Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: P-1391/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja AZ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Miran Zorica, odvjetnik u Zadru, protiv tuženika PZ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Rončević, odvjetnik u Zadru, radi ispravka pogrešnog upisa, utvrđenja prava vlasništva i upisa u zemljišne knjige, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 23. ožujka 2026. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Mirana Zorice, odvjetnika u Zadru, tuženika osobno i punomoćnika tuženika Vladimira Rončevića, odvjetnika u Zadru, na ročištu za objavu presude 5. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prvopostavljeni ( glavni ) tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je pogrešan upis uknjižbe prava suvlasništva u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prema kojem upisu je tuženik uknjižen kao vlasnik nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kruševica, pašnjak, pomoćna zgrada, ukupne površine 1428 m[2] .

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, da po pravomoćnosti ove presude izvrši ispravak upisa prava suvlasništva na nekretnini iz toč. I. ove presude upisanog u korist tuženika, uz istovremeni upis prava suvlasništva na ime i u korist tužitelja za 7/16 dijela, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.„

II. Odbija se kao neosnovan drugopostavljeni ( eventualno kumulirani ) tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tužitelj AZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo suvlasništva za 7/16 dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kruševica, pašnjak, pomoćna zgrada, ukupne površine 1428 m[2] , upisana u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slijedom čega je tuženik dužni trpjeti upis prava (su)vlasništva tužitelja na nekretnini iz toč. I. ove presude za 7/16 dijela uz istovremeno brisanje toga prava s imena tuženika za 7/16 dijela, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom ovrhe."

III. Nalaže se tužitelju AZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tuženiku PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 EUR (tisućudvjestopedeset eura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. svibnja 2026., kao dana donošenja ove presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 26. lipnja 2024. navodi da je stvarni (su)vlasnik i (su)posjednik nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kruševica, pašnjak, pomoćna zgrada, ukupne površine 1428 m[2] . U postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], izvršen je upis prava vlasništva u korist tuženika za cijelo. Tužitelj je protiv takvog upisa pravodobno podnio prigovor u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] koji je odbijen rješenjem donesenim na ročištu održanom povodom prigovora dana 6. lipnja 2024. godine pod posl. br. Z-19199/2024 (Z-23366/20). Tužitelj ističe da tuženik nije mogao steći predmetnu nekretninu za cijelo. Isti je sklopio ugovor sa OZ i to 4. studenog 2014. temeljem pravnog posla koji ne predstavlja ispravu podobnu za uknjižbu, niti je OZ u trenutku “prodaje” bio vlasnik za cijelo nekretnine. Iz posjedovnog lista broj 42 vidljivo je kako je kao posjednik nekretnine upisan DZ. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na česticama stare izmjere 136/.ZGR i 1199/5 k. o. [katastarska općina], bili su upisani: 1. 7/10 dijela UZ žena A 2. 1/10 dijela FZ žena P 3. 1/10 dijela HZ 4. SZ, pok. O. Grdaš DZ je na zapisnik izjavio kako ne polaže nikakva prava na navedenu nekretninu svjestan činjenice da je navedena nekretnine oduvijek u vlasništvu i posjedu obitelji OZ. Sporna nekretnina nije i ne može biti samovlasništvo pokojnog brata tužitelja, već suvlasništvo svih zakonskih nasljednika iza pok. oca tužitelja, majke i brata, te samim time predstavlja ostavinsku imovinu iza pok. oca tužitelja, majke i brata. Naime, upisana zemljišno knjižna suvlasnica u staroj knjizi za k. o. [katastarska općina], Bojmić Franica žena A, bila je baka od pokojnog CZ, odnosno prabaka od tužitelja. FZ žena P je od ŠZ sestra, kao i HZ. SZ je sin od D, a koja je također sestra od ŠZ i koja je sve za života darovala SZ pa se isti i pojavljuje kao zemljišno knjižni suvlasnika. VZ je majka od CZ, a kćer od ŠZ. VZ se skrbila o ŠZ, svojoj majci pa je njoj pripala sva njena imovina. Sestre od ŠZ su se za života odrekle suvlasništva u korist VZ. VZ, kao i njen sin CZ su živjeli na navedenoj nekretnini cijeli svoj život. Tužitelj je tamo isto živio za vrijeme domovinskog rata. Na navedenoj nekretnini su se nekada čuvali i volovi, a postoji i objekt na kojem su napravljena vrata i prozor. Predmetna nekretnina predstavlja ostavinsku imovinu iza pokojnog CZ. Nasljednici iza CZ su NZ, OZ, ZZ i tužitelj. To znači da tužitelju iza oca pripada 1/4 dijela predmetne nekretnine. Nasljednici iza ČZ, pok. brata tužitelja, su njegova supruga i majka NZ, s obzirom da u trenutku smrti brat i njegova supruga nisu imali djece. 1/4 dijela nasljedstva ČZ dijeli se na njegovu suprugu i majku, što znači da je majka naslijedila 1/8 dijela i supruga 1/8 dijela. Nasljednici iza NZ su ZZ i tužitelj. NZ ima nasljedni dio od pokojnog muža za 1/4 dijela nekretnine i nasljedni dio iza pokojnog sina za 1/8 dijela. To znači da tužitelj ima ukupno 1/4 dijela od oca, 1/8+1/16 dijela od majke, odnosno sveukupno 7/16 dijela. Stjecanje prava vlasništva nasljeđivanjem je izvedeno (derivativno) stjecanje, kojim pravo vlasništva s ostavitelja prelazi na stjecatelja /ostaviteljevog nasljednika/, a do kojeg prelaza dolazi u trenutku smrti ostavitelja, bez ikakvog čina stjecanja i bez obzira na to je li onaj tko je to pravo stekao uopće znao da ga je stekao (članak 4. stavak 4/1. Zakona o nasljeđivanju /Narodne novine, broj: 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019., u daljnjem tekstu: ZN-a/), a što znači da sve stvari na kojima je ostavitelj imao pravo vlasništva prelaze na one koji su naslijedili ostavitelja stekavši zbog njegove smrti nasljedno pravo (zajedno s drugim nasljednicima ili sami) i da se time stječe pravo vlasništva svake pojedine stvari koja se zatekla u sastavu ostavine (članak 5. stavak 2., članak 128. stavak 2., članak 141. ZN-a). Dakle, to što iza smrti roditelja tužitelja predmetna nekretnina nije naznačena kao njihova imovina, ne znači da tužitelj nasljeđivanjem nije stekao određeni dio predmetne nekretnine, pod pretpostavkom da ista stvarno ulazi u sastav ostavine iza jednog ili oba roditelja, a s obzirom da se radi o imovini obitelji NZ, onda predmetna nekretnina predstavlja imovinu iza VZ, CZ i NZ. Slijedom navedenog, kako vlastovnica novoformiranog uloška broj [broj ZK uloška] za čest. kat. broj 2529 k. o. [katastarska općina], nije sastavljena sukladno stvarnom stanju i raspoloživim dokazima, tužitelj je prisiljen ustati ovom tužbom i predlaže da sud, po provedenom postupku, donese presudu kojom se usvaja tužbeni zahtjev tužitelja. Tužitelj je ujedno postavio i eventulano kumulirani tužbeni zahtjev usmjeren na stjecanje prava vlasništva utužene nekretnine za suvlasnički udio od 7/16 dijela, te upis tog prava u zemljišnoj knjizi, uz istodobno brisanje prava suvlasništva s imena tuženika za navedeni suvlasnički udio.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu od 9. kolovoza 2024. usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da je knjižni vlasnik i posjednik za cijelo predmetne nekretnine. Navodi da je uknjižio svoje pravo vlasništva u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], dok je prigovor tužitelja odbijen rješenjem donesenim na ročištu održanom povodom prigovora dana 6. lipnja 2024. pod posl. br. Z-19199/2024 (Z-23366/20). Ističe da predmetna nekretnina nije ostavina pok. CZ niti za takvu tvrdnju tužitelj pruža bilo kakav dokaz. Ističe da u niti jednom ostavinskom postupku, pa tako niti iza smrti tužiteljevih roditelja ova nekretnina nije navedena kao dio ostavinske mase niti ju je itko naveo barem kao izvanknjižno vlasništvo. Navodi da su posve neuvjerljivi navodi tužitelja da je čak tamo i živio za vrijeme Domovinskog rata, obzirom na činjenicu da se prilikom obilježavanja u novoj izmjeri kada je upućen javni poziv svim posjednicima, uopće nije upisao kao nositelj prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u popisnom listu, već je nekretninu samostalno obilježio i omeđio upravo OZ kao jedini i isključivi posjednik. Napominje da je CZ (otac tužitelja) bio živ za vrijeme postupka obnove zemljišnih knjiga, da je kao takav upisan kao nositelj prava na svim PL-ovima za nekretnine koje je smatrao da su njegovo vlasništvo, i aktivno sudjelovao na izlaganju pred katastarskim povjerenstvom te na ročištima pred zk. povjerenstvom. Potpuno je nevjerojatno da se u svom tom razdoblju ne bi prijavio kao nositelj prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. Činjenica je da se nije prijavio jer je znao da se radi o isključivom vlasništvu njegovog sina OZ. Razvidno je dakle da tužitelj ne raspolaže niti jednom ispravom kojom bi dokazao svoje pravo (su)vlasništva, kao što to nije mogao dokazati niti u postupku pred zemljišnoknjižnom komisijom pa niti pred sucem na raspravi za ispravak. Zaključno predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, uz naknadu troška ovog parničnog postupka tuženiku.

3. U dokazne svrhe sud je pročitao cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu i to: zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 6-7), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] br. Z-3445/2011/4812 od 26. veljače 2018. (list spisa 11-13), popisni list broj 3554 (list spisa 14-15, 22, 25-27), posjedovni list br. 42 za k. o. [katastarska općina] (list spisa 16-17), ugovor od 4. studenog 2014. zaključen između ČZ i LZ, ovjeren po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču u Biogradu na Moru broj Ov-9639/14 (list spisa 18-19), preslika punomoći PZ od 27. listopada 2014. (list spisa 20-21, 23-24), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 30), izvod iz katastarskog plana DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru (list spisa 31), zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina], broj Z-19199/2024 (Z-23366/20) od 6. lipnja 2024. (list spisa 32-34), popisni list br. 3302, 1408, 1547, 290, 3842, 3396 k. o. [katastarska općina] (list spisa 39-43, 48), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], Z-3445/2011/2676 od 26. siječnja 2015. (list spisa 44-45), e-mail korespondencija (list spisa 46-47), pisana dokumentacija u vidu nacrta ugovora o darovanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (list spisa 49-54), fotografije (list spisa 73-79, 82-87), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: ĆZ (lis spisa 89-90), EZ (list spisa 90-91), MZ (list spisa 91-92), IZ (list spisa 96), JZ (list spisa 96-97), GZ (list spisa 102) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja (list spisa 102-103) i tuženika (list spisa 103-104). Izvršen je uvid u pribavljeni predmet ovog suda Z-19199/2024 (Z-23366/20).

4. Glavni ( prvopostavljeni) tužbeni zahtjev i drugopostavljeni ( eventualno kumulirani) tužbeni zahtjev nisu osnovani.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 7/16 dijela uknjižene kao vlasništvo tuženika za cijelo u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. Ujedno postavljen je i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje da je tužitelj stekao pravo suvlasništva predmetne nekretnine za 7/16 dijela. .

6. Između stranaka nije sporno da je tuženik upisan vlasnikom predmetne nekretnine u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i to zapisnikom posl. br. Z- 3445/2011/4812.

7. Sporno je s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava, je li sud u ispravnom postupku donio valjanu odluku o prigovoru ovdje tužitelja.

8. Odredbom članka 197. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17. - u daljnjem tekstu: ZZK/96.) odnosno odredbom članka 205. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19. i 128/22., u daljnjem tekstu: ZZK-a) propisano je da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijekom (tužba za ispravak) imaju pravo: osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku te osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

9. Iz izvedenih dokaza ne proizlazi da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

10. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj Z-3445/2011/4812 razvidno je da kat. čest. [katastarska čestica], Kruševica, pašnjak, pomoćna zgrada, ukupne površine 1428 m[2] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 858 m[2] i čest. zgr. [katastarska čestica] površine 42 m , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava suvlasništva u korist BZ za 7/10 dijela, HZ za 1/10 dijela, SZ pok. O za 1/10 dijela, ŽZ za 1/10 dijela. Uvidom u citirani zapisnik nadalje proizlazi da je evidentirani posjednik PZ naveo da polaže pravo na predmetnoj nekretnini za cijelo i da ju je stekao od pok. OZ temeljem ugovora od 4. studenog 2014., ovjerenog od strane javnog bilježnika Dušana Kvartuča u Biogradu na Moru, dok je prisutni ĐZ naveo da ne polaže pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. Nadalje tužitelj AZ se naveo da njegov pokojni brat nije imao pravo prodavati predmetnu nekretninu navodeći da nije bila njegovo vlasništvo.

11. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja AZ podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na predmetnu nekretninu razvidno je da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ostala neizmijenjena, a podnositelj ovdje tužitelj je upućen svoje pravo ostvarivati u parnici uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od trideset dana od dana donošenja tog rješenja.

12. Uvidom u pismeno naslova "Ugovor" potpisanog od strane OZ i LZ i ovjereno od strane javnog bilježnika Dušana Kvartuča, broj Ov-9639/14 (list spisa 18-21) proizlazi da potpisane strane suglasno izjavljuju da je LZ za KZ izveo radove na obiteljskoj kući u [adresa], a zauzvrat OZ daje LZ zemljište sa pomoćnom zgradom. Ujedno OZ izjavljuje da je navedeno zemljište s pomoćnom zgradom koje se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] isključivo u njegovu posjedu i vlasništvu.

13. Uvidom u popisni list br. 3554 k. o. [katastarska općina] proizlazi da je PZ evidentiran posjednikom predmetne nekretnine.

14. Svjedok ĆZ je u iskazu (list spisa 89-90) naveo da mu je poznata predmetna nekretnina koja se nalazi u [adresa] u uvali "Kruševica" koju su zvali "Tor" i na istoj se nalazi stara kamena kuća od CZ. CZ je negdje u ratno vrijeme, za vrijeme Domovinskog rata bio majstor na njegovoj kući i zna da je oko tog vremena CZ živio u toj kući zajedno sa svojom djecom IZ, pokojnim TZ i AZ. Zadnje koga je viđao na ovoj parceli je bio CZ, kad je pored ove parcele prolazio put pa je gotovo svakodnevno nekih trideset godina prolazio uz ovaj tor. Međutim, danas rjeđe, recimo da zadnje dvije godine nije prolazio pored ove zemlje jer je cesta probijena na drugoj strani. Na poseban upit je naveo da mu nije poznata osoba LZ, da nema saznanja kako se dijelila imovina obitelji CZ iza CZ. U ovoj kući da je bio u ratno vrijeme, negdje oko Domovinskog rata, nije bilo struje, vode niti sanitarnog čvora. Nema nikakvih saznanja postoje li sporovi između djece pokojnoga CZ.

15. Svjedok EZ je u iskazu (list spisa 90-91) naveo da mu je poznata predmetna parcela koja se nalazi u uvali "Kruševica" naziva "Torovi", a nalazi se negdje stotinjak metara od mora jer je nedaleko od tog terena negdje 1993. godine počeo graditi svoju kućicu. Istaknuo je da već šezdeset godina zna da je predmetna parcela od oca tužitelja i u mjestu su je zvali "Kocin tor". Tim nadimkom su u mjestu nazivali pokojnoga CZ. U toj kući CZ je živio sa svojom obitelji, ženom i djecom, i osobno je bio u toj kući i tamo pio, oni su tamo živjeli se do poslije rata. Poslije pokojnoga CZ na ovoj parceli viđao je samo njegovu suprugu te tužitelja. Poznato mu je da je pokojni CZ imao još jednog pokojnog sina i kćer, koje je također viđao na ovoj parceli. Nije čuo da bi bilo sporova vezano za ovu parcelu. Nema nikakvih saznanja o podjeli imovine unutar obitelji CZ. Pokojni CZ nije imao drugu kuću osim ovog tora. U ovom toru CZ je živio sa svojom obitelji za vrijeme Domovinskog rata, to nije stalna kuća. Ljudi su imali obično te pećine, kamene kuće da se sklone od nevremena i slično. CZ se tu sklonio sa svojom obitelji upravo zbog Domovinskog rata, upravo iz razloga da se skloni od granatiranja. U toj kući nije bilo sanitarnoga čvora, niti struje i vode.

16. Svjedok MZ je u iskazu (list spisa 91-92) naveo da mu je poznata parcela o kojoj je riječ, ona se nalazi u [adresa] i zna da nosi oznaku 2529. Njegov otac LZ je negdje 2013. godine izvodio građevinske radove RZ, a kao kompenzaciju za izvođenje tih građevinskih radova OZ je njegovom ocu dao upravo ovo zemljište. Nije bio osobno prisutan kad su njih dvojica dogovarali građevinske radove kao i način kako će se ti građevinski radovi isplatiti njegovom ocu i sve što zna zna po priči oca. Po tvrdnji oca poznato mu je da je pokojni OZ garantirao ocu da je on vlasnik te zemlje. Poznavajući svog oca ne vjeruje da bi ušao u ovaj poslovni odnos da nije čista situacija. Od 2013. godine kada je parcela pripala njegovom ocu nije bilo nikakvih sporova sve do 2020. kada je njegovom ocu vlasništvo predmetne nekretnine počeo osporavati AZ.

17. Svjedokinja IZ je u iskazu (list spisa 96) navela da joj je poznata predmetna parcela koja se nalazi u [adresa], lokalno da je nazivaju "Kruševica" na kojem se nalazi jedan tor koji je gradio njezin pradjed AK. Ova nekretnina je oduvijek u posjedu njezine obitelji iako se formalno vodila sa susjeda DZ. Međutim to nikada nije bila njihova zemlja. Ova parcela je pripadala njezinom bratu pok. CZ. Na tom terenu se nalazi jedan tor u kojem je njezin djed držao volove, a za vrijeme Domovinskog rata u tom objektu se sklonio njezin brat CZ sa svojom obitelji. Poznato joj je da su i OZ i CZ bili živi kad je OZ ovaj teren prodao U. Ona da ne zna je li CZ to znao, pretpostavlja da jest. Nasljednici pok. CZ se nisu dijelili tako niti vezano za ovaj teren. Nadalje je navela da joj je OZ rekao da je ovaj teren prodao nekom LZ za cijenu od 170.000,00 EUR-a.

18. Svjedok JZ je u iskazu (list spisa 96-97) naveo da da mu je poznata predmetna parcela naziva "Kruševica" koja je na udaljenosti od nekih 100 metara od njegovog terena. Pripadala je CZ kojeg je poznavao i viđao na ovom terenu kao i njegovu baku VZ. Na ovom terenu oni su imali tor. Poznato mu je da su tu živjeli za vrijeme Domovinskog rata. Unazad deset do petnaest godina navodi da je viđao na ovom terenu obitelj CZ, međutim nije se mogao izjasniti o kojim osobama je riječ. Nema saznanja o tome jesu li se Božidarovi nasljednici iza njegove smrti dijelili vezano za nekretnine koje su pripadale CZ pa tako niti nema saznanja niti u odnosu na "Kruševicu". Ne zna je li OZ raspolagao s ovom nekretninom. Naveo je da nije čuo da bi u periodu nove izmjere bilo sporova vezano za ovaj teren.

19. Svjedokinja GZ je u iskazu (list spisa 102) navela da joj je poznato da je njezin pokojni suprug izvodio građevinske radove na kući pokojnoga OZ i kao kompenzaciju dobio zemlju koja je predmet spora, a koju je potom prenio sinu PZ 2013., što joj je rekao pokojni suprug. U tom periodu od kompenzacije pa do danas nitko PZ nije osporavao vlasništvo. Osim pokojnoga OZ, iz obitelji OZ poznavala je gospođu IZ. S IZ nikad nije razgovarala o imovini obitelji OZ. Navela je da ne zna iznos te kompenzacije, nije joj poznato da bi pokojni OZ i njezin suprug sklapali nekakav pravni posao. Nije joj poznato da bi njezin sin ovlastio oca radi sklapanja nekakvih pravnih poslova. Nije joj poznato da su na ovoj nekretnini vršeni građevinski radovi.

20. U stranačkom iskazu tužitelj je naveo (list spisa 102-103) da je predmetna kuća oduvijek bila u obitelji OZ, iako je greškom upisana na susjeda. 2017. godine je otišao provjeriti papire, a 2018. godine je pozvan u [adresa] na raspravu, došao je on, ipok. LZ i stvari vlasnik PK koji je rekao da on nema ništa s ovom nekretninom. Prisutni LZ je pokazao neki papir sutkinji, nije vidio sadržaj istog. Sutkinja je rekla da će upisati LZ jer je on priložio taj papir. Naveo je da, sve i da postoji ugovor o kupoprodaji, pokojni brat je nije mogao prodati jer nije bila njegova nekretnina. Na poseban upit je naveo da je pokojni otac CZ umro 2016. Za života nije raspolagao svojom imovinom, nije podijelio djecu niti je ostavio oporuku. Naveo je da mu je poznato da je pokojni LZ radio nešto kod brata, ali ne zna što. Poznata mu je nekretnina "Kocin tor", nalazi se u predjelu "Kruševica", pokojni otac, majka, brat i sestra, i on, te nećaci su živjeli u toj nekretnini za vrijeme Domovinskog rata. Nadimak " F" je nadimak od pradjeda, pravog imena OK. Na ovoj nekretnini nitko ništa nije radio osim njega i pokojnog brata koji su je za vrijeme Domovinskog rata malo uređivali i dotjerivali. Naveo je da se ova nekretnina nije dijelila, odnosno nije bila predmet diobe jer nije bila upisana kao vlasništvo oca već DK, pa da i njegova sestra ZZ polaže pravo na ovu nekretninu. Ne zna je li njegova sestra podnijela kakav zahtjev vezano za ovu nekretninu.

21. U stranačkom iskazu tuženik je naveo (list spisa 103-104) da mu je poznato da se predmetna nekretnina nalazi u općini [adresa], na drugoj strani otoka, iznad jedne od uvala. Poznato mu je da je otac na ime izvođenja građevinskih radova za OZ, od njega kao kompenzaciju dobio ovaj teren koji je on odmah njemu darovao. U to vrijeme je bio maloljetan i to je sve što mu je poznato u pogledu ove nekretnine. Jednom da je bio na ovom terenu, ne može precizirati kada, ali sigurno već nakon što je postao vlasnikom ove nekretnine. Na poseban upit je naveo da mu pokojni otac nikad nije rekao da bi bilo spora vezano za ovu nekretninu. Nije mu poznato da bi OZ i njegov otac sklapali pravne poslove. Misli da je dao ocu punomoć kako bi on postao vlasnik ove zemlje, ali to je bilo 2013./2014., slabo se sjeća i tada je bio još maloljetan. Naveo je da se u nekim dokumentima iz 2013. kao vlasnik spominje isključivo OZ, a već 2014. je on upisani vlasnik. Nije vidio dokumente prema kojima bi se igdje spominjali AZ, njegova sestra ili bilo tko drugi iz obitelji AZ.

22. Prema odredbi članka 114. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP), a koja odredba određuje što predstavlja pravni temelj stjecanja vlasništva, proizlazi da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

23. Odredbom članka 159. stavka 1. ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

24. Odredbom članka 18. ZVDSP propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), stavkom 2. je propisano da je posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Stavkom 3. je propisano da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

25. Odredbom članka 159. stavka 1. ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

26. U skladu s odredbama članka 7. stavak 1. i članka 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP-a), svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, a prema odredbi članka 221. a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

27. U konkretnom slučaju, iz činjeničnih navoda tužbe, kao i navoda iznijetih tijekom postupka, proizlazi da tužitelj svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je utuženu nekretninu u suvlasničkom dijelu od 7/16 stekao nasljeđivanjem pok. oca CZ i pok. majke NZ.

28. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: ĆZ (rođenog 1961.), EZ ( rođen 1957.), IZ ( rođene 1948.), JZ ( rođenog 1951.) koji imaju neposredna saznanja o okolnostima vezanim za način stjecanja i korištenja predmetne nekretnine koliko je to moguće s obzirom na njihovu starosnu dob, da su imajući u obzir navedeno iskazivali iscrpno i suglasno i o odlučnim činjenicama gotovo identično, ujedno po ocjeni ovog suda nemaju nikakvog interesa za ishod ovog postupka, pa je sud iskaze navedenih svjedoka cijenio uvjerljivim i istinitim. Pa su svjedoci suglasno iskazali da se utužena nekretnina nalazi u [adresa], u predjelu naziva „Kruševica“, da se na tom terenu nalazi jedna kuća ( tor) da je predmetna nekretnina pripadala pok. CZ, koju je zajedno sa svojom obitelji koristio kao sklonište za vrijeme Domovinskog rata, dok je svjedokinja IZ ( sestra pok. CZ) dodatno istaknula da je tor gradio njezin pradjed AK, da je ova nekretnina pripala njezinom bratu pok. CZ navodeći da joj je poznato da nasljednici iza pok. CZ nisu dijelili imovinu, dok ostali prednje navedeni svjedoci nisu imali saznanja o tome kako su se u pogledu imovine dijelili nasljednici pok. CZ. Tijekom postupka saslušani su svjedoci GZ i MZ koji su u bitnom iskazali da je nekretninu pok. LZ stekao od pok. ČZ. Međutim, ocjenjujući dokaznu snagu navedenih svjedoka, za navesti je da ovi svjedoci nemaju nikakvih neposrednih saznanja o predmetu spora, već svoja saznanja crpe od pok. oca i supruga, u bitnom navodeći da je pok. LZ predmetnu nekretninu dobio kompenzacijom s pok. TZ, dok takvo pravno raspolaganje od strane pok. ČZ nije niti bilo sporno tijekom postupka.

28.1. Iz stanja spisa proizlazi da je prije preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] na nekretninama čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] stare izmjere od dijela kojih je nastala utužena nekretnna, egzistirao upis: BZ ž. A za 7/10 dijela te HZ, UK u ŽZ za 1/10 dijela. Međutim, s obzirom na iskaze prednje saslušanih svjedoka ĆZ EZ, IZ i JZ ovaj sud je stava da je utuženu nekretninu neometano posjedovao pok. otac tužitelja CZ kroz razdoblje dulje od dvadeset godina, a ranije još pok. VZ koja je predmetnu nekretninu koristila za držanje blaga ( na koju okolnost je detaljno iskazivao svjedok JZ koji prema vlastitim navodima ima nekretninu u neposrednoj blizini utužene nekretnine), slijedom čega su na strani pok. CZ ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sukladno odredbi člaka 159. stavka 2. ZVDSP. Međutim, s obzirom na činjenične navode tužbe, tužitelj nije priložio adekvatne materijalne dokaze u vidu rješenja o nasljeđivanju iza pok. CZ, pok. NZ, pa tako niti iza pok. brata ČZ ( s obzirom na tvrdnje da je majka pok. FK nasljednica pok. brata ČZ za 1/8 dijela), već iznosi vlastite ( ničim potkrijepljene) tvrdnje o visini nasljednih dijelova nasljednika navedenih osoba. Takvi navodi, bez relevantne materijalne dokumentacije, ne mogu predstavljati dostatan dokaz za utvrđenje da je upravo tužitelj nositelj prava suvlasništva u opsegu koji zahtijeva. Svjedoci predloženi od strane tužitelja nisu imali saznanja o tome kako se nekretnina dalje prenosila unutar obitelji ČZ, što je po stavu ovog suda potpuno životno i logično da saslušani svjedoci koji nisu u srodstvu s tužiteljem ne mogu imati neposredna saznanja o postojanju diobe utužene nekretnine ( i ostalih nekretnina) iza pok. CZ, dok tužitelj nije predložio izvođenje dokaza saslušanjem osoba koje bi eventualno mogle imati neposredna saznanja o odlučnim činjenicama ( tužiteljeva sestra / supruga pok. brata tužitelja ČZ). Posebno stoga što sam tužitelj u stranačkom iskazu navodi da bi postojao nasljednički sporazum iza smrti pok. oca CZ u odnosu na nekretnine koje su činile njegovu ostavinsku masu ( "..na ostavinskoj raspravi iza smrti pokojnog oca mi smo se podijelili u odnosu na nekretnine koje su bile upisane kao vlasništvo pokojnog oca. Ova nekretnina se nije dijelila odnosno nije bila predmet diobe jer nije upisana kao vlasništvo oca već DK.", a kao potkrijepu navedene tvrdnje nije predložio adekvatne dokaze. Dakle, neovisno o utvrđenju ovog suda da je pok. CZ bio dugogodišnji samostalni posjednik predmetne nekretnine čime je pravo vlasništva predmetne nekretnine stekao dosjelošću, tužitelj nije dokazao pravni slijed naslijeđivanja iza pok. CZ, pok. NZ, kao niti iza pok. ČZ, niti je za svoje tvrdnje priložio rješenja o nasljeđivanju ili drugu relevantnu materijalnu dokumentaciju. Slijedom čega tužitelj nije dokazao da je upravo na njega prešlo pravo suvlasništva u opsegu od 7/16 dijela predmetne nekretnine.

29. S obzirom da su u predmetnom sporu izostali odgovarajući dokazni prijedlozi tužitelja u vidu isprava ( rješenja o nasljeđivanju) ili izvođenja dokaza saslušanjem sunasljednika kao svjedoka, u skladu s odredbom članka 8. ZPP, ovaj sud drži neosnovanim tužbeni zahtjev za ispravak zemljišnoknjižnog upisa za 7/16 dijela pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

30. S obzirom da je odbijen prvi istaknuti tužbeni zahtjev, sud je odlučivao o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu usmjerenim na utvrđenje da je tužitelj stekao pravo suvlasništva predmetne nekretnine za 7/16 dijela.

31. Međutim, odlučujući o eventualno kumuliranom zahtjevu, sud isto tako ne nalazi dokazanim da je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine za 7/16 dijela. Naime, eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelj temelji na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi kao i glavni tužbeni zahtjev, pri čemu tužitelj nije dokazao postojanje pravne osnove za stjecanje prava suvlasništva predmetne nekretnine u zahtijevanom suvlasničkom udjelu, to nisu ispunjene pretpostavke za prihvaćanjem eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva, pa je isti odbijen kao neosnovan. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

32. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa) tužitelj je u obvezi tuženiku naknaditi troškove postupka jer je tuženik u cijelosti uspio u sporu.

32.1. Tuženiku je prema vrijednosti predmeta spora (1.400,00 EUR) priznat trošak sastava odgovora na tužbu - 100 bodova (Tbr. 8. točka 1. u vezi Tbr. 7. točka 1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od: 20. ožujka 2025., 11. srpnja 2025., 13. listopada 2025. i 23. ožujka 2026. - od po 100 bodova (Tbr. 9.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), sveukupno 500 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 1.000,00 EUR, a uvećano za PDV od 25 % iznosi 1.250,00 EUR. Dakle, tuženiku je priznat ukupan trošak postupka u iznosu od 1.250,00 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od donošenja ove presude (5. svibnja 2026.) pa do isplate, u skladu s odredbom članka 151. stavka 3. ZPP-a, po stopi određenoj u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.).

33. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude

Biograd na Moru, 5. svibnja 2026.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužitelju po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku u Zadru,

- tuženiku po punomoćniku Vladimiru Rončeviću, odvjetniku u Zadru.