Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj, predsjednice, te Nade Horvatović i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog KC, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar s ispostavom Nin, protiv presude Općinskog suda u Zadru od 9. ožujka 2026. poslovni broj: Pp-5045/2022, na sjednici vijeća održanoj 5. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar s ispostavom Nin i ukida prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru, na temelju čl. 182. st. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. 118/18. i 114/22.) okr. KC oslobođen je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak i suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu sukladno čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ocjenom navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da tužitelj osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja smatrajući da je prvostupanjski sud donio (pogrešnu) i za sada preuranjenu presudu kojom je okrivljenika na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe, a da u dokaznom postupku nije proveo sve potrebne dokaze s ciljem pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, pozivajući se na primjenu načela „in dubio pro reo“.

5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud u dokaznom postupku ispitao okrivljenika, koji je poricao prekršaj prema optuženju, svjedokinja VC kći okrivljenika koristila je blagodat nesvjedočenja, svjedokinja AC supruga okrivljenika nije bila prisutna događaju i nema saznanja o konkretnom postupanju okrivljenika, navodeći da u obitelji nikada nije dolazilo do nasilničkog ponašanja, a sud je odustao od ispitivanja svjedoka BC navodeći da je nedostupan sudu.

6. Da bi bili ostvareni uvjeti za primjenu načela „in dubio pro reo“, što znači da sud odlučuje presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika kada se nakon ocjene dokaza ne daju otkloniti dvojbe o postojanju odnosno nepostojanju nekih činjenica koje čine obilježja inkriminiranog prekršaja ili o kojima ovisi primjena neke druge odredbe prekršajnog zakonodavstva, prvostupanjski sud je dužan provesti u predmetu sve raspoložive dokaze, što je u predmetnom slučaju izostalo.

7. U smislu čl. 88. st. 1. Prekršajnog zakona sud je dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrđuje činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist. Iz optužnog prijedloga proizlazi da je događaju bio nazočan domar BC za kojega se dostava poziva u dva navrata vratila neuručena s naznakom nepoznat, pa je u pravu tužitelj da je prvostupanjski sud, bez daljnjeg poduzimanja radnji za provjeru adrese prebivališta ili boravišta putem službenih evidencija MUPRH-e za BC, terenske provjere adrese stanovanja ili na drugi mogući način, preuranjeno odustao od izvođenja tog dokaza, kao nedostupnog sudu.

8. U pogledu navoda žalbe da je, za pravilno i potpuno utvrđenje činjeničnog stanja, sud imao mogućnost kao dokaz u postupku upotrijebiti i iskaz svjedokinje VC, koji je dala pred policijskim službenicima, ističe se da prvostupanjski sud prije izvođenja tog dokaza treba provjeriti može li se isti koristiti u smislu čl. 300. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24.,72/25. i 13/26.), jer ispitivanje mora biti provedeno u skladu s odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, sukladno odgovarajućim odredbama (čl. 283. – čl. 300.) Zakona o kaznenom postupku.

9. Prema tome, u pravu je tužitelj da je prvostupanjski sud nije poduzeo sve potrebne radnje da bi provjerio dostupnost predloženog svjedoka BC i mogućnost provođenja svih dokaza za pravilno i potpuno razjašnjenje stanja stvari.

10. Stoga je osnovana žalba tužitelja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će respektirajući razloge ovog rješenja (u slučaju pronalaska svjedoka) ponovno izvesti do sada izvedene dokaze, ispitati svjedoka BC i provesti druge dokaze koji se ukažu potrebnim te donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

11. Zbog navedenih razloga, na čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 5. svibnja 2026.

Zapisničarka :

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.