Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-1078/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to dr. sc. Daniele Pivčević, kao predsjednice vijeća, te Vedrane Perkušić, kao sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Zrinke Tironi, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Euroherc osiguranje d.d., Vukovarska 282, Zagreb, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Božana Ivanda, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika ZŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marijana Temali, odvjetnica u Dubrovniku, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj 16 P-72/2023 od 28. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 5. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj 16 P- 72/2023 od 28. svibnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.504,19 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos 2.119,29 eur počevši od 21.02.2020. do isplate, na iznos 384,90 eura počevši od 06.02.2020. do isplate, obračunatim po stopi koja je propisana u čl. 29 st. 2 Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. “ 2. Odlukom o parničnom trošku obvezan je tužitelj naknaditi tuženiku iznos od 1.035,77 eura sa zateznim kamatama od 28. svibnja 2024. do isplate (točka II. izreke).
3. Žali se tužitelj pobijajući prvostupanjsku presudu zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH, 84/08, 96/08 - odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11
- pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) s prijedlogom da se ista ukine. Zatražio je i trošak žalbenog postupka.
4. Na žalbu nije odgovoreno.
5. Žalba je osnovana.
6. Predmet spora je je regresni zahtjev tužitelja kao osiguravatelja prema tuženiku kao osiguraniku koji je izgubio prava iz osiguranja budući je upravljajući pod utjecajem alkohola od 2,21 g/kg skrivio nesreću na kojoj je nastala imovinska šteta na parkiranim vozilima u vlasništvu FŠ i AŠ.
7. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev jer da tužitelj nije dokazao sudjelovanje tuženika u predmetnoj nesreći.
8. Međutim, prema službenoj dokumentaciji MUP-a tuženik je evidentiran kao vozač vozila kojim je počinjena šteta, te je između ostalog testiran na alkohol.
9. Prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev ne navodeći razloge zbog kojih ne prihvaća sadržaj službene dokumentacije MUP-a kao istinit osobito potvrde Postaje prometne policije Dubrovnik o nastanku, sudionicima i vozilima iz prometne nesreće od 6. siječnja 2020.
10. Odredbom članka 230. stavak 1. ZPP-a propisano je da isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takovom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenom na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.
11. Određena isprava ima značaj javne isprave samo u dijelu u kojemu je donesena u odnosu na specifičnosti poslova iz nadležnosti tijela koje ju je izdalo (dakle tijela koje je upravo zbog te nadležnosti osnovano ili postoji) i o kojima ono vodi službenu evidenciju (u dijelu u kojemu je u propisanom obliku izdana po državnom tijelu u granicama njegove nadležnosti te u dijelu u kojemu ju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu) ili u dijelu u kojemu joj određeni posebni propis daje takav značaj (u dijelu koji je posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednačen s javnim ispravama).
12. Utoliko je prvostupanjski sud trebao ocijeniti može li se takav značaj dati spornoj ispravi, u naznaci potvrdi o sudionicima i vozilima predmetne prometne nesreće.
13. Ako ista ima značaj isprave, ali ne javne isprave, tada bi predstavljala dokazno sredstvo koje treba cijeniti u sklopu ostalih provedenih dokaza.
14. S druge strane, za istaći je kako uvjerenje i druge isprave o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se u skladu s podacima službene evidencije, te takva uvjerenja odnosno druge isprave imaju značenje javne isprave.
15. Pravilo o dokaznoj snazi javne isprave uključuje dvije presumpcije, a to su presumpcija da je ispravu izdalo tijelo koje je na ispravi označeno kao izdavač - presumpcija autentičnosti, te presumpcija istinitosti sadržaja - da je sadržaj isprave u granicama nadležnosti izdavača istinit.
16. U spornoj ispravi tuženik je naveden kao vozač vozila koje je prouzročilo štetu te nad kojim je proveden alkotest, dok tuženik u parnici samo paušalno osporava ovu ispravu bez isticanja posebnih razloga za takvo osporavanje, a njenu dokaznu snagu sud prvog stupnja uopće ne cijeni.
17. Ovakvi nedostaci iz pobijane presude ukazuju na to da je ista opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a na što upućuje i žalitelj, zbog čega je na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedenu procesnu povredu, nakon čega će o meritumu spora odlučiti imajući u vidu mjerodavne odredbe, a time i o troškovima ovog postupka.
U Split 5. svibnja 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
dr. sc. Daniela Pivčević
