REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-5730/2022-64

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Margaretska 3, OIB:02958272670, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB:85584865987, kojeg zastupa punomoćnica Maja Čuljak, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 15. travnja 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja HL, dipl. pravnice, zaposlenice tužitelja i zamjenika punomoćnice tužitelja Tomislava Mahečića, odvjetnika, dana 5. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e:

I. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Ulica grad Vukovara 41, 10000 Zagreb, OIB:85584865987, PODRUŽNICA ZRINJEVAC, Remetinečka cesta 15, isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Margaretska 3, Zagreb, OIB: 02958272670 iznos štete obveznog zdravstvenog osiguranja u iznosu od 8.597,87 EUR na ime troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na račun broj IBAN [broj bankovnog računa] model HR 64, uz poziv na broj: 5916-41722-220000944 sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena na račun broj: IBAN [broj bankovnog računa], model HR 65, pozivom na broj 5401-060-41722-2200944, a koje teku kako slijedi:

-na iznos od 3.676,96 kn računajući od 01.11.2019. g. do isplate,

-na iznos od 5.580,00 kn / 740,59 EUR računajući od 07.05.2019. g. do isplate,

-na iznos od 36,70 kn / 4,87 EUR računajući od 17.05.2019. g. do isplate,

-na iznos od 87,36 kn / 11,59 EUR računajući od 09.04.2019. g. do isplate,

-na iznos od 72,24 kn / 9,59 EUR računajući od 15.02.2019. g. do isplate,

-na iznos od 28,73 kn / 3,81 EUR računajući od 11.05.2019. g. do isplate,

-na iznos od 5.515,44 kn / 732,02 EUR računajući od 01.11.2019. g. do isplate -na iznos od 54,60 kn / 7,25 EUR računajući od 16.03.2019. g. do isplate,

-na iznos od 54,04 kn / 7,17 EUR računajući od 16.05.2019. g. do isplate,

-na iznos od 81,56 kn / 10,82 EUR računajući od 07.03.2019. g. do isplate,

-na iznos od 422,88 kn / 56,13 EUR računajući od 14.06.2019. g. do isplate

-na iznos od 36,70 kn / 4,87 EUR računajući od 13.06.2019. g. do isplate,

-na iznos od 81,56 kn /10,82 EUR računajući od 05.04.2019. g. do isplate

-na iznos od 4.870,00 kn / 646,36 EUR računajući od 15.05.2019. g. do isplate,

-na iznos od 36,70 kn / 4,87 EUR računajući od 20.04.2019. g. do isplate,

-na iznos od 6.040,72 kn / 801,74 EUR računajući od 04.11.2019. g. do isplate,

-na iznos od 58,15 kn / 7,72 EUR računajući od 14.06.2019. g. do isplate,

-na iznos od 74,36 kn / 9,87 EUR računajući od 14.06.2019. g. do isplate

-na iznos od 69,16 kn / 9,18 EUR računajući od 14.07.2019. g. do isplate

-na iznos od 131,56 kn / 17,46 EUR računajući od 13.07.2019. g. do isplate

-na iznos od 5.252,80 kn / 697,17 EUR računajući od 05.11.2019. g. do isplate,

-na iznos od 336,96 kn / 44,72 EUR računajući od 14.06.2019. g. do isplate,

-na iznos od 270,40 kn / 35,89 EUR računajući od 15.08.2019. g. do isplate,

-na iznos od 266,24 kn / 35,34 EUR računajući od 15.08.2019. g. do isplate,

-na iznos od 6.040,72 kn / 801,74 EUR računajući od 18.01.2020. g. do isplate,

-na iznos od 5,20 kn / 0,69 EUR računajući od 13.07.2019. g. do isplate,

-na iznos od 335,40 kn / 44,52 EUR računajući od 14.09.2019. g. do isplate

-na iznos od 60,62 kn /8,05 EUR računajući od 14.09.2019. g. do isplate

-na iznos od 97,24 kn / 12,91 EUR računajući od 14.09.2019. g. do isplate

-na iznos od 5.778,08 kn / 766,88 EUR računajući od 03.11.2019. g. do isplate,

-na iznos od 131,56 kn / 17,46 EUR računajući od 14.09.2019. g. do isplate,

-na iznos od 128,96 kn / 17,12 EUR računajući od 15.08.2019. g. do isplate

-na iznos od 5.515,44 kn / 732,02 EUR računajući od 18.01.2020. g. do isplate,

-na iznos od 69,16 kn / 9,18 EUR računajući od 14.10.2019. g. do isplate,

-na iznos od 37,96 kn / 5,04 EUR računajući od 14.09.2019. g. do isplate

-na iznos od 687,96 kn / 91,31 EUR računajući od 15.11.2019. g. do isplate

-na iznos od 628,81 kn / 83,46 EUR računajući od 13.12.2019. g. do isplate

-na iznos od 70,72 kn / 9,39 EUR računajući od 15.10.2019. g. do isplate,

-na iznos od 6.040,72 kn / 801,74 EUR računajući od 01.11.2020. g. do isplate,

-na iznos od 233,01 kn / 30,93 EUR računajući od 13.12.2019. g. do isplate,

-na iznos od 5,20 kn / 0,69 EUR računajući od 14.03.2020. g. do isplate,

II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatom zakonskih zateznih kamata na:

- na iznos od 36,70 kn /4,87 EUR počevši od 13.3.2019. do 12.6.2019.

- na iznos od 6.040,72 kn / 801,74 EUR počevši od 1.11.2019. do 3.11.2019.

- na iznos od 5.252,80 kn / 697,17 EUR počevši od 1.11.2019. do 4.11.2019.

- na iznos od 5.778,08 kn /766,88 EUR počevši od 1.11.2019. do 2.11.2019.

III. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Ulica grad Vukovara 41, 10000 Zagreb, OIB:85584865987, PODRUŽNICA ZRINJEVAC, Remetinečka cesta 15 da iznos štete glavnicu dopunskog zdravstvenog osiguranja u iznosu od 510,032 eur uplati u korist računa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje: IBAN [broj bankovnog računa] model 65, uz poziv na broj: 5959-043-41739-2200944, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u korist računa broj: IBAN [broj bankovnog računa], model HR 65, pozivom na broj: 5959-027-41739- 2200944, a koje teku kako slijedi:

-na iznos od 1.395,00 kn / 185,15 EUR računajući od 28.03.2019. g. do isplate,

-na iznos od 50,00 kn / 6,64 EUR računajući od 18.04.2019. g. do isplate,

-na iznos od 25,00 kn / 3,32 EUR računajući od 29.03.2019. g. do isplate,

-na iznos od 25,00 kn / 3,32 EUR računajući od 18.04.2019. g. do isplate,

-na iznos od 50,00 kn / 6,64 EUR računajući od 27.04.2019. g. do isplate,

-na iznos od 250,00 kn / 33,18 EUR računajući od 18.04.2019. g. do isplate,

-na iznos od 50,00 kn / 6,64 EUR računajući od 05.04.2019. g. do isplate,

-na iznos od 2.000,00 kn / 265,45 EUR računajući od 30.05.2019. g. do isplate,

IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.099,48 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 5. svibnja 2026. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 28.10.2022. protiv tuženika podnio tužbu radi naknade prouzročene štete na ime troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad osiguranika tužitelja UL u ukupnom iznosu od 9.108,19 EUR. U navodima tužbe pojašnjava da je UL zadobio tjelesne ozljede na radu dana 9.2.2019. Ozljeda se dogodila uslijed propusta u primjeni mjera zaštite na radu utvrđenih Zapisnikom o inspekcijskom nadzoru, KLASA: UP/I-116-02/1945/15, Ur.br:524-10-02-02/15-19-8 od 15.3.2019. Državnog inspektorata Republike Hrvatske, PU Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu. Isti je sastavila inspektorica NL, dipl. ing. koja je utvrdila da je do ozljede došlo na otvorenom prostoru na lokaciji Zagreb, kompostana Jakuševac. UL je prilikom pranja stroja za mljevenje bio otpada držao crijevo spojeno na hidrantsku mrežu te stajao u sagnutom položaju kako bi oprao donji dio stroja. Dok je stajao u sagnutom položaju je osjetio promjenu tlaka u crijevu. Htio je zauzeti bolji položaj s nogom, no u tom se trenutku povećao tlak u cijevi koju nije mogao kontrolirati, čuo je zvuk kao da je netko „zdrobio koru od jaja“, te je došlo do ozljede na način da mu je desna noga stajala u kontra smjeru, skroz izokrenuta.

2. Tužitelj je na ime troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad za osiguranika UL platio zdravstvenim ustanovama ukupan iznos od 68.625,66 kn/9.108,19 EUR. Sukladno čl.139. u vezi s čl.136. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne Novine br. 80/13 i 137/13, u nastavku ZOZO), Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe ako su bolest, povreda ili smrt osigurane osobe nastale zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge mjere za zaštitu građana, i kada je šteta nastala jer je radnik stupio na rad bez propisanoga prethodnoga zdravstvenog pregleda, a poslije se zdravstvenim pregledom utvrdi da ta osoba prema zdravstvenom stanju nije bila sposobna za rad na određenim poslovima.

3. U točci 13.1. Zapisnika o inspekcijskom nadzoru utvrđeni su sljedeći propusti poslodavca u primjeni zaštite na radu: poslodavac je propustio planirati, pripremati i provoditi radni postupak pranja donjih dijelova stroja za obavljanje biootpada te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u svezi radom, u skladu zaštite na radu i drugim propisima.

4. Tužitelj je temeljem čl.136.st.1 ZOZO, u svezi čl.139.st.1. i 2. te čl.148.st.1. ZOZO uputio tuženiku zahtjev u mirnom postupku, pozivajući ga da u roku od 8 dana podmiri prouzročenu štetu, po kojem zahtjevu tuženik nije postupio. Stoga tužitelj predlaže da sud naloži tuženiku da tužitelju naknadi iznos štete obveznog zdravstvenog osiguranja u iznosu od 64.780,6 kn / 8.597,87 EUR na ime troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, uvećano za zatezne kamate tekuće na pojedine plaćene iznose, kao i da mu naknadi štetu na ime troškova dopunskog zdravstvenog osiguranja u iznosu od 3.845,00 kn / 510,32 EUR uvećano za zatezne kamate tekuće na pojedine plaćene iznose, sve uz naknadu prouzročenog troška ovog parničnog postupka.

5. Tužitelj uz tužbu kao dokaze prilaže preslike Zapisnika o inspekcijskom nadzoru (kao javne isprave), KLASA: UP/I-116-02/19 45/15, Ur.br:524-10-02-02/15-19-8 od 15.3.2019., tiskanice Ozljede na radu, medicinsku dokumentaciju, informatičkog ispisa s datumom plaćanja faktura (izvaci iz HNB-a i riznice tužitelja), izvješća o privremenoj nesposobnost za rad te zahtjeva za mirno rješavanje spora s povratnicom.

6. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Prvenstveno ističe da tužitelj dostavljenom dokumentacijom ne dokazuje visinu tužbenog zahtjeva. Uz to je i nejasno je na koji je način je izračunao ukupan iznos troškova liječenja i naknade plaće koji ovom tužbom potražuje, kao niti je li utuženi iznos zaista i podmirio zdravstvenim ustanovama. Iz dostavljenog Zapisnika o inspekcijskom nadzoru od dana 14./15. 3. 2019. proizlazi da je osiguranik tužitelja i zaposlenik tuženika UL radni proces pranja stroja za mljevenje biootpada obavljao na uobičajen način, držeći crijevo spojeno na hidrantsku mrežu iz koje je po tlakom tekla voda, kao i da je tuženik poduzeo sve mjere zaštite na radu (toč. 8.3., toč. 8.4., toč. 9.2. Zapisnika o inspekcijskom nadzoru od dana 14./15. 3. 2019.) Slijedom navedenog, tuženik ističe da je iz provedenog inspekcijskog nadzora i Zapisnika od dana 14./15.3.2019. paušalno i subjektivno zaključeno od strane inspektorice rada NL da tlak u cijevi neprekidno varira te da stoga postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika, kao i da je do ozlijede osiguranika tužitelja došlo upravo zbog promjene tlaka u cijevi.

7. Tuženik ističe da je, suprotno navodima tužitelja te suprotno Zapisniku o inspekcijskom nadzoru od dana 14./15.3.2019., poduzeo sve mjere u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima te osigurao radni proces na način da ne ugrožava sigurnost i zdravlja radnika, uvažavajući najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom. Sama činjenica da od 2007.g. nije bilo ozljeda na radu prilikom obavljanja proizvodnog procesa, govori u prilog tvrdnjama tuženika da ozljeda nije posljedica nepoštivanja provođenja mjera zaštite na radu od strane tuženika. Naglašava da je u točci VIII. predmetnog Zapisnika donesen zaključak kojim je na temelju izmjerenih vrijednosti zaključeno da stabilni sustav za gašenje požara – vanjska hidrantska mreža i automatika pumpu zadovoljava u pogledu funkcionalnosti, dakle nisu utvrđene nepravilnosti koje bi uzrokovale promjene tlaka u cijevi.

8. Naglašava da iz oba Zapisnika o inspekcijskom nadzoru (od 15.2. 2019. te 14./15.3. 2019.), izjave samog osiguranika tužitelja UL te izjave ŠL, kao i Zapisnika o ozlijedi na radu od dana 12.2.2019. proizlazi da je osiguranik tužitelja UL prilikom radnog procesa pao na leđa, prilikom čega je izvrnuo nogu uslijed čega je nastala ozljeda, dok iz navedene dokumentacije ne proizlazi da je do ozlijede došlo zbog promjene tlaka u cijevi. Zaključno, tuženik ističe da tužitelj ne dokazuje uzročno posljedičnu vezu između zadobivene ozljede i radne operacije koju je osiguranik tužitelja obavljao, ne dokazuje da bi ozljeda nastala zbog promjene tlaka u cijevi kao niti da bi do ozlijede osiguranika tužitelja došlo zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu. Slijedom svega naprijed navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška tuženiku. Tuženik uz odgovor na tužbu kao dokaze prilaže Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od dana 15.2.2019., Zapisnik o obavljenom pregledu i ispitivanju funkcionalnosti stabilnog sustava za gašenje požara-vanjske hidrantske mreže i automatike pumpi od dana 24. 4. 2018. te Zapisnik o ozljedi na radu od 12.2.2019

9. Tužitelj je u cijelosti ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva. Ponavlja da su troškovi zdravstvene zaštite nastali isključivo kao posljedica ozljede na radu, a što je vidljivo iz dostavljene dokumentacije. Odgovornost tuženika je utvrđena č. 13. Zapisnika o inspekcijskom nadzoru, KLASA: UP/I 116-02/19-45/15, Ur.br:524-10-02-02/15-19-8 od 15.3.2019. Državnog inspektorata Republike Hrvatske, PU Zagreb, Služba za nadzor zaštite na radu, koji je nadležan utvrđivati nadzor nad primjenom mjera zaštite na radu.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi štetu nastalu uslijed plaćanja troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad osiguranika tužitelja UL u ukupnom iznosu od 9.108,19 EUR uvećano za pripadajuće zatezne kamate tekuće na pojedine plaćene troškove. Opisani troškovi su nastali uslijed ozljede na radu koju je pretrpio UL, zaposlenik tuženika, dana 9.2.2019. Ozljeda se desila prilikom pranja stroja za mljevenje biootpada radi koje je radnje UL bio u sagnutom položaju te je počeo gubiti kontrolu nad crijevom za vodu priključenom na hidrantsku mrežu sa kojim je prao stroj. Kako bi zauzeo bolji položaj to se počeo odmicati od stroja, ali je pao i izvrnuo desnu nogu te je zadobio višestruki prijelom potkoljenice. Nije sporno da je UL opisana ozljeda priznata kao ozljeda na radu, da je zbog iste bilo nužno bolničko liječenje kao i rehabilitacija nakon operacije. Sporna je odgovornost, točnije je li UL kontrolu nad crijevom za pranje izgubio uslijed promjene tlaka u crijevu priključenom na hidrantsku mrežu te ukoliko jest je li za to odgovoran tuženik, je li tuženik upoznao svog radnika sa specifičnostima rukovanja visokotlačnim crijevima za pranje strojeva te za isto obučio ili je zbog štetnog događaja došlo uslijed propusta tuženika u primjeni odgovarajućih mjera zaštite na radu. Sporna je uzročno-posljedična veza između štetnog događaja, zadobivenih ozljeda, troškova liječenja i bolovanja koje je platio tužitelj, kao i visina tih troškova.

11. U čl. 139. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN br. 80/2013, 137/2013) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja je propisano da je Zavod obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe ako su bolest, povreda ili smrt osigurane osobe nastale zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge mjere za zaštitu građana.(st.1. ). U stavku 2. istog članka propisano je da je Zavod obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe i kada je šteta nastala jer je radnik stupio na rad bez propisanoga prethodnoga zdravstvenog pregleda, a poslije se zdravstvenim pregledom utvrdi da ta osoba prema zdravstvenom stanju nije bila sposobna za rad na određenim poslovima.

12. Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke sud je utvrdio čitanjem naprijed pobrojane dokumentacije dostavljene uz tužbu i odgovor na tužbu. Pregledan je zdravstveni kartom UL. Saslušani su svjedoci NL, EL, OL i UL. Proveden je očevid na licu mjesta u Zagrebu, kompostana Jakuševac te vještačenje po vještaku zaštite na radu Vladimiru Mikcu, dipl. ing. Provedeno je vještačenje po vještaku medicine rada prim. dr. Azri Huršidić - Radulović te financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za računovodstvo i financije Koraljki Cesarec Noršić, dipl. oec. Cijeneći rezultate provedenih dokaza sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu: ZPP-a), utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

13. Zapisnik o inspekcijskom nadzoru KLASA: UP/I-116-02/19 45/15, Ur.br. 524-10- 02-02/15-19-8 od 14. i 15.3.2019. je sastavila inspektorica rada za zaštitu na radu NL, dipl. ing. koja je provjerila akte poslodavca Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zrinjevac, posebno procjenu rizika izrađenu za Podružnicu Zrinjevac od ZIRS d.o.o., dokumentaciju o osposobljenosti radnika ČL, očevica i UL, ozlijeđenog radnika. Utvrdila je organizaciju radnog postupka pranja stroja za mljevenje bio otpada. Utvrdila je propust poslodavca u primjeni mjera zaštite na radu, posebno da je da je poslodavac propustio planirati, pripremiti i provoditi radni postupak pranja donjih dijelova stroja za mljevenje bio otpada na lokaciji Zagreb, Prudinec, Jakuševec kompostana Jakuševec te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s propisima zaštite na radu i drugim propisima. Prigodom pranja donjih dijelova stroja za mljevenje bio otpada koji se obavlja na uobičajen način da je radnik koji obavlja predmetne poslove u pognutom položaju te poslove obavlja koristeći vodu iz crijeva priključenog za hidrantsku mrežu uz tlak od 8 bara, postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika koji obavljaju predmetne poslove s obzirom da tlak u cijevi neprestano varira ovisno o broju korisnika priključenih na istu hidrantsku mrežu (točka 13.). Slijedom navedenog, zabranjeno je Zagrebačkom holdingu d.o.o., Podružnica Zrinjevac, obavljanje postupka pranja na opisani način, do otklanjanja utvrđenih nedostataka.

14. Saslušana kao svjedokinja u ovom postupku NL navodi da je u vrijeme štetnog događaja radila kao inspektor zaštite na radu u Inspektoratu rada. Kada se desi ozljeda na radnom mjestu obveza je poslodavca da to javi Inspektoratu rada, ako se radi o ozljedi zbog koje je radnik zadržan na liječenju u medicinskoj ustanovi. Štetni događaj se desio u subotu, prijava je stigla u ponedjeljak i ona je par dana nakon toga izašla na teren. Utvrdila je da je do ozljede došlo prigodom pranja stroja za mljevenje bio otpada. Korišteno je crijevo priključeno na hidrant. Kada se to crijevo priključi treba otvoriti hidrant da bi u crijevo pod nekim tlakom ušla voda. Potom se crijevo odvuče na mjesto korištenja i tamo se otvori drugi ventil i voda potekne u crijevo te se koristi, u ovom slučaju, za čišćenje stroja. To je uobičajeni način rada. Iz razgovora sa radnikom, očevicem i voditeljem odjela SL utvrdila je da tlak u crijevu varira. Sjeća se da su cijeli taj sustav usporedili sa hidroforom, jačina tlaka nije stalna i kada padne ispod određenog broja bara sustav potakne novu količinu vode pa tlak u cijevi nije konstantan. Zato, a da bi se moglo rukovati sa crijevom, radnik mora crijevo jače držati, biti spreman na te varijacije tlaka. Budući poslodavac mora osigurati da radni postupak, odnosno tehnologija rada bude organizirana na način da taj radni postupak ne izaziva opasnost za zdravlje i sigurnost radnika, a utvrdila je da se uslijed variranja tlaka desila ozljeda radnika, taj radni postupak nije bio organiziran na pravilan način. Sve je to utvrdila u zapisniku o Inspekcijskom nadzoru od 14. i 15.3.2019. Inspektori ne mogu naložiti poslodavcu na koji način moraju razraditi tehnologiju rada jer poslodavac raspolaže određenim resursima, postojećom tehnologijom, ali svaki radni postupak mora biti razrađen na način da ne predstavlja opasnost po sigurnost radnika. Od Zrinjevca su zatražili dokumentaciju je li izvršeno mjerenje tlaka, no, koliko se sjeća, Zrinjevac nije imao dokumentaciju, koristili su hidrant koji je u vlasništvu ZGOSA. Dobila je pozitivan nalaz što bi značilo da je hidrant ispravan. I dalje je smatrala da tehnologija nije u redu i da ju treba promijeniti, ali je to ostavila na odluku poslodavcu i u to više nije ulazila.

15. Svjedok EL je voditelj odjela kompostiranja. Zna da se štetni događaj desio u subotu, nije bio na licu mjesta i o istome ga je obavijestio jedan radnik. Zna da je ozlijeđen UL koji je bio djelatnik mehanizacije i radio je u jedinci kompostane. Posao koji je obavljao u trenutku ozljeđivanja je bio uobičajeni posao, svi radnici peru strojeve. Koristila se je interna hidratanska mreža koja je inače pod ingerencijom Podružnice ZGOSA, misli da je period ispitivanja pet godina i da je u vrijeme štetnog događaja sa hidrantskom mrežom bilo sve u redu. Nisu mijenjali tehnologiju rada, sve se obavlja kao i inače. Nikada nisu imali istih ili sličnih problema ni u jednoj od ukupno tri kompostane, a u svima se koristi isti sustav i to na Jakuševcu od 2007., na Jankomiru od 1991. i na Markuševcu od 1994. UL je bio osposobljen za rad na siguran način kao i na zaštitu od požara, imao je sva potrebna odobrenja.

16. I svjedok OL, stručnjak zaštite na radu, tvrdi da je UL ima uvjerenje o stručnom osposobljavanju za određeni stroj i da osposobljen za rad na siguran način te da nije bilo nikakvog propusta o d strane tuženikove službe zaštite na radu. Hidrantska mreža je ispitana 2018. i nisu bile utvrđene nikakve varijacije u tlaku, a na isti način mreža radi od 2007. Misli da je inspektorici netko od radnika spomenuo varijaciju o tlaku i da je ona tako navela u svom zapisniku. Nikada nije bilo problema sa hidrantskom mrežom niti sa crijevima kroz koje ide voda, radnici koje peru određene strojeve mogu s tim crijevima i sa stojećeg i iz klečećeg položaja, tako je utvrđeno i u procjeni rizika.

17. Svjedok UL je u svom iskazu detaljno opisao što se desilo spornog dana 9.2.2019. kada je pretrpio ozljedu na radu. Navodi da je bila subota, da je trebalo pripremiti stroj za mljevenje biootpada za tehnički pregled i oprati ga. Imaju internu hidrantsku mrežu koja se sastoji od dva dijela Kada u prvom dijelu padne tlak pali se drugi, to su dvije pumpe. Druga se pali tek kada padne pritisak u prvoj, tada se pali druga i diže pritisak koliko treba. Pritisak bude od 7 do 9 bara. Prao je dio ispod stroja i zato je bio u polu klečećem položaju. Nije imao druge mogućnosti oprati stroj nego da se zavuče ispod trake koja je bila puna blata i blato je trebalo oprati. Odjednom je osjetio pojačani pritisak u crijevu. Osjećao je da bi me ga mogla oboriti jačina tog pritiska i zato je iskoračio unatrag kao bi se vratio u stajaći položaj. Tako je i morao budući mu je iznad glave bila traka stroja, nije se mogao ispraviti, a da ne udari u tu traku. Zbog pritiska u crijevu je pao na gležanj, čulo se je kao da je netko zdrobio jaje. Desna noga je bila skroz zaokrenuta, prsti su stajali na prstu pete. Navodi da je i inače uobičajeno u crijevu osjećao te promjene u tlaku. One su se dešavale i prije štetnog događaja, npr. odjednom sa 5 bara skoči na 8 bara, dok se ne izravna, onda padne pa se opet digne, tako to ide. Crijevo mora držati s obje ruke, nije ga moguće kontrolirati samo jednom rukom. Radi se o vatrogasnom gumenom crijevu promjera 7cm, misli da je dugo oko 10m, a po potrebi se dodaju i nastavci, spojnice, pa može biti dugo koliko treba. Na mlaznici crijeva postoji ventil, no u situaciji kada osjećate nadolazeći pritisak, a vi ste u poluklećećem položaju i osjećate da bi vas moglo srušiti, prva je reakcija da se povučete i ispravite, što je i napravio. U Zrinjevcu je zaposlen 18 godina, većinu vremena na kompostani, smatra se iskusnim radnikom. Osposobljen je za rad na siguran način. Inače radi na strojevima, ali kada je potrebno te strojeve i opere, kao što je bilo tada. Protiv poslodavca je vodio sudski postupak radi naknade štete, dobio je postupak i nadoknadili su mu štetu.

18. Sud prihvaća iskaz svjedoka UL kao iskren jer uvjerljivo opisuje dinamiku nastanka štetnog događaja, posebno promjenu tlaka u crijevu koje je držao sa obje ruke, za koje je osjećao da bi ga zbog svoje jačine moglo oboriti, zbog čega se krenuo izvlačiti iz pognutog položaja ispod blatnjave trake stroja za mljevenje komposta, no jačina pritiska ga je oborila te je pao na gležanj i izvrnuo nogu. Prihvaćen je kao objektivan i iskaz svjedokinje NL, dipl. ing. zaštite na radu u čiju stručnost sud nema razloga sumnjati, a navedeno odgovara i pisanom sadržaju Zapisnika od 14. i 15. 3. 2019. Iskaze svjedoka EL i OL sud ocjenjuje većim dijelom pristranima, usmjerenim otklanjanju odgovornosti tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja.

19. Na spornu okolnost je li tuženik poštivao mjere zaštite na radu prilikom obavljanja poslova pranja stroja za mljevenje bio otpada na lokaciji u Zagrebu, kompostana Jakuševac, određeno je provođenje vještačenja po stalnom sudskom vještaku zaštite na radu IL, dipl. ing. Radi postupanja po zadatku suda vještaku je naloženo da pregleda spisu priloženu dokumentaciju, posebno zapisnike o inspekcijskom nadzoru od 15.2.2019., 14.3.2019., 15.3.2019., potvrde o osposobljenosti UL, Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način te obrasce za analizu radnog mjesta po opasnostima rizicima. Proveden je i očevid na licu mjesta u Zagrebu, kompostana Jakuševac. Na očevidu je vještak zatražio, a tuženik mu potom dostavio daljnju potrebnu dokumentaciju i toUvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti ozlijeđenog radnika; Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način ozlijeđenog radnika; Stručna osposobljavanja ozlijeđenog radnika; Uvjerenje o osposobljenosti iz zaštite od požara ozlijeđenog radnika; Ugovor o radu ozlijeđenog radnika; Procjenu rizika; Pravilnik o zaštiti od požara; Zapisnik o obavljenom pregledu i ispitivanju stabilnog sustava za gašenje požara- hidrantske mreže.

20. Nakon proučavanja i analiziranja navedene dokumentacije vještak daje mišljenje o okolnostima dinamike nastanka predmetnog štetno događaja. Zaključuje da ZGREBAČKI HOLDING d.o.o. nije postupio prema pozitivnim zakonskim propisima kako bi osigurao da se radovi obavljaju bez opasnosti po život i zdravlje radnika. Iz spisa i dodatne dokumentacije je vidljivo da na gradilištu:

1. Radnici nisu dobili pisane upute za siguran rada, a sukladno članku 44. Zakona o zaštiti na radu (N.N. 71/14., 118/14., 154/14; 94/18; 96/18), poslodavac je obvezan osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute smiju imati pristup mjestima na kojima postoji ozbiljna i specifična opasnost. Također Poslodavac je obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima.

2. Radnik UL osposobljen je za rad na građevinskim strojevima te njihovo održavanje, a ne za poslove na kojima je došlo do štetnog događaja.

Radnik je također osposobljen za poslove proizvodnje komposta, te rukovatelja strojevima na kompostištu. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način na građevinskim strojevima nije dovoljna za rad s visokotlačnim vodenim crijevima. Radnici bi trebali biti upoznati s specifičnim rizicima i postupcima za sigurno rukovanje opremom, kao i s postupcima u slučaju izvanrednih situacija poput povećanja tlaka u crijevu. Nedostatak specifične obuke može dovesti do situacija poput ove, gdje radnik nije bio u potpunosti svjestan kako reagirati na promjenu u uvjetima rada. Ugovor o radu radniku AL, također glasi na strojara na građevinskim strojevima, kao i liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika. Građevinski strojevi obuhvaćaju uređaje kao što su bageri, dizalice, buldožeri, valjci i slično, a koji se koriste za izgradnju i održavanje građevinskih objekata i infrastrukture. Mobilni stroj za kompostiranje obično se ne smatra građevinskim strojem. Obično se svrstava u kategoriju poljoprivrednih ili industrijskih strojeva, s obzirom na to da se koristi za obradu organskog otpada radi proizvodnje komposta. Te sukladno gore navedenome, vidljivo je da radnik AL nema ugovor o radu za takvu vrstu strojeva.

3. Vezano uz procjenu rizika iz obrasca za analizu radnog mjesta po opasnostima i rizicima, vidljivo je da je naziv radnog mjesta radnika AL, poslovi rukovatelja samohodnim velikim strojevima (rovokopači, utovarivači, buldožeri). Radnik je stradao dok je obavljao poslove pranja stroja za mljevenje biootpada, pomoću crijeva spojenog na hidrantsku mrežu, iz koje je voda tekla pod tlakom. Takav način rada nije obrađen u procjeni rizika pod točkom popis poslova koje radnik obavlja. Također u popisu radne opreme ne spominje se korištenje hidrantske mreže.

4. Hidrantska mreža - Vidljivo je iz zapisnika o pregledu i ispitivanju funkcionalnosti stabilnog sustava za gašenje požara -vanjske hidrantske mreže i automatskih pumpi, da taj sustav služi samo za gašenje požara, a ne iza pranje strojeva i druge opreme. Korištenje hidrantske mreže za druge svrhe osim za gašenje požara obično je regulirano pravilima i propisima o zaštiti od požara. Pravilnik o zaštiti od požara može sadržavati odredbe koje definiraju kako se hidrantska mreža smije koristiti i pod kojim uvjetima. Stoga, ako radnici koriste hidrantsku mrežu za pranje, pravilnik o zaštiti od požara ZAGREBAČKOG HOLDINGA d.o.o.-Podružnica Zrinjevac trebao bi definirati pod kojim uvjetima to može biti dopušteno i koje sigurnosne mjere trebaju biti poduzete kako bi se to sigurno izvelo. Ako tvrtka dopušta takvu upotrebu hidrantske mreže, bitno je da to bude u skladu s pravilima i propisima te da se poduzmu odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi se izbjegli incidenti poput ozljeda koje je opisao radnik UL. U Pravilniku od zaštite od požara nigdje se ne spominje da se hidrantska mreža ne koristi za druge svrhe osim za gašenje požara.

Također je u zapisnika o pregledu i ispitivanju funkcionalnosti stabilnog sustava za gašenje požara -vanjske hidrantske mreže i automatskih pumpi (br. : Z-76-1085-17- 18, da je statički tlak u mreži mjerenih hidranata 6 bara, a dinamički tlak 3 bara. Poslodavac ima zakonsku i moralnu odgovornost osigurati sigurno radno okruženje za svoje zaposlenike. To uključuje osiguravanje da oprema bude ispravna i sigurna za korištenje te da radnici budu obučeni i informirani o potencijalnim rizicima. U ovom slučaju, poslodavac bi trebao redovito održavati hidrantsku mrežu i opremu za pranje, kao i osigurati da radnici budu obučeni za rad s visokotlačnim crijevima i drugom opremom. Ključno je da poslodavac prepozna svoju odgovornost za sigurnost svojih zaposlenika i poduzme sve potrebne korake kako bi se osiguralo sigurno radno okruženje. To uključuje pravilno održavanje opreme, obuku radnika i poštivanje relevantnih propisa i propisa. Također je važno pružiti podršku radniku nakon ozljede kako bi se osiguralo njegovo brzo oporavak i povratak na posao.

Vezano uz zadatak sudskog vještaka, a slijedom svega navedenog, imajući u vidu da su u spisu provedeni relevantni dokazi (inspekcijski zapisnik) te u svemu navedenome nakon prikupljanja svih činjenica, ne može se utvrditi da je do teške ozljede radnika došlo njegovim skrivenim, nesavjesnim ili neodgovornim ponašanjem na radnom mjestu, već da je do nastalog štetnog događaja došlo iz razloga što provedene mjere zaštite na radu od strane poslodavca nisu bile djelotvorne, poslodavac nije iste poštivao kojima bi izbjegao nesretan događaj. Zaštita na radu je pojam koji se koristi za sve aktivnosti i mjere koje se poduzimaju kako bi se osigurala sigurnost i zdravlje radnika na radnom mjestu. Ova definicija obuhvaća sve aspekte radne okoline, uključujući opasnosti, rizike i štetne utjecaje koji se mogu pojaviti na radnom mjestu, odnosno poslodavac nije ništa od toga poduzeo da do štetnog događaja ne dođe.

21. Tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka. Tuženik je osporio nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti, posebno da radnici tuženika, uključujući UL, nisu dobili pisane upute za siguran rad, da je održavanje strojeva uzeto u obzir u procjeni rizika, da je hidrantska mreža na kompostani unutarnja hidrantska mreža i da je korištena na isti način od samog rada kompostane, a ima svu relevantnu dokumentaciju i potrebna ispitivanja, kao i da se posao desetljeće obavlja na isti način.

22. Sudski vještak zaštite na radu Vladimir Mikac, dipl. ing. se pisano očitovao na prigovore tuženika podneskom od dana7.1.2025. U odnosu na navode tuženika da su radnici, uključujući UL, dobili upute za siguran rad vještak ističe da općenite upute za siguran rad nisu bile dostatne za specifične poslove koje je obavljao oštećenik u trenutku nesreće. Konkretno, te upute ne obuhvaćaju specifičnosti rukovanja visokotlačnim crijevima u svrhu pranja strojeva, što je bio osnovni uzrok nesreće. Nadalje, nema dokaza da je oštećenik bio upoznat s rizicima poput promjena tlaka u crijevima i odgovarajućim postupcima u takvim situacijama. niti ima dokaza da je radnik svojim potpisom razumio pročitane upute. U odnosu na tvrdnju tuženika da je g. UL imao „stručna osposobljavanja“ i ZOS zapisnike vještak ističe da u njegovom nalazu jasno stoji da su osposobljavanja bila ograničena na općenite poslove rukovanja građevinskim strojevima, dok se rad na visokotlačnim sustavima ne smatra sastavnim dijelom takvih poslova. UL nije imao specifično osposobljavanje za rad s opremom visokog tlaka, što predstavlja ozbiljan propust u provedbi mjera zaštite na radu. U odnosi na tvrdnju tuženika da je održavanje strojeva uzeto u obzir u procjeni rizika vještak ističe da Procjena rizika iz siječnja 2019. ne sadrži konkretne mjere za rad s visokotlačnim crijevima niti opisuje odgovarajuće procedure za sprječavanje ozljeda koje proizlaze iz promjena tlaka u crijevima. Sudski vještak jasno navodi da korištenje hidrantske mreže za pranje strojeva nije bilo adekvatno regulirano niti podržano odgovarajućim mjerama sigurnosti. U odnosu na navod tuženika da je g. UL navedeni posao obavljao „desetljeće na isti način“ vještak naglašava da ponavljanje neprikladnih radnih postupaka bez provođenja odgovarajuće obuke i procjene rizika ne može opravdati propuste u primjeni zakonskih obveza iz područja zaštite na radu. Tuženik kao poslodavac nije osigurao da su mjere zaštite na radu u potpunosti implementirane sukladno Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18). Propusti uključuju nedostatak specifičnih uputa za rad s visokotlačnom opremom te da su iste dostavljene radniku na potpis kojim bi potvrdio da ih je pročitao i razumio. Korištenjem hidrantske mreže u svrhe koje nisu predviđene Pravilnikom o zaštiti od požara su dodatno ugroženi sigurnosni uvjeti. Zaključno vještak ostaje pri tvrdnjama da je nesreća rezultat nedovoljno provedenih mjera zaštite na radu od strane tuženika, posebno da nedostaci u obuci, procjeni rizika i radnim uputama predstavljaju ključne faktore u nastanku nesreće.

23. Nakon zaprimanja opisanog očitovanja vještaka zaštite na radu IL, dipl. ing., tuženik nije imao daljnjih prigovora na njegova utvrđenja i mišljenje. Sud prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka zaštite na radu jer je u cijelosti ispunio postavljeni zadatak. Vještak detaljno analizira potrebnu dokumentaciju i okolnosti nastanka štetnog događaja pa povezujući sve navedeno sa neposredno utvrđenim stanjem prilikom očevida daje svoje stručno mišljenje. Na temelju istog sud utvrđuje da je predmetni štetni događaj nastao zbog nedovoljno provedenih mjera zaštite na radu od strane tuženika koji svoje radnike nije upoznao sa specifičnim rizicima i postupcima za sigurno upravljanje opremom, u ovom slučaju visokotlačnim vodenim crijevima i postupcima u slučaju izvanrednih situacija poput povećanja tlaka u crijevima. Tuženik nije redovito održavao hidrantsku mrežu i opremu za pranje niti je prepoznao svoju odgovornost za sigurnost svojih zaposlenika i poduzeo sve potrebne korake kako bi se osiguralo sigurno radno okruženje, u prvom redu pravilno održavao opremu, osigurao obuku radnika te poštivao relevantnih propise Zakona o zaštiti na radu. Slijedom navedenog, utvrđena je pretpostavka tuženikove odgovornosti za štetu iz čl. 139 ZOZO-a.

24. Na spornu okolnost postojanja uzročno - posljedične veze između štetnog događaja, zadobivenih ozljeda, troškova liječenja i bolovanja koje je platio tužitelj, provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za medicinu rada, prim. dr. sc. Azri Huršidić – Radulović, dr. med. Imenovana vještakinja je dana 18.6.2025. dostavila svoj nalaz i mišljenje u kojem analizira medicinsku dokumentaciju za UL, njegov zdravstveni karton, priložene račune i pripadajuće dopise. Na osnovnu navedenog, sudska vještakinja utvrđuje da je za osiguranika tužitelja UL iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo da postoji uzročno posljedična veza između ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaja i troškova liječenja i bolovanja. Vještakinja obrazlaže da je UL zadobio višestruki prijelom potkoljenice (S82.7) tj. spiralni lom desne goljeničke i lisne kosti s pomakom dijelova. Zadobiveni prijelomi su zahtijevali bolničko zbrinjavanje i operativnu osteosinetzu u Klinici za traumatologiju. Nakon rane rehabilitacije poslije operacije, provedena je i stacionarna rehabilitacija u Lječilištu Topusko i nastavljena je ambulantna fizikalna terapija. Nakon pet mjeseci izvađen je jedan sidreći vijak koji je mobiliziran i postavljena nova longeta. Nakon sanacije rane nastavljena je fizikalna ambulantna terapija. Štetni događaj se dogodio za vrijeme posla te je priznata ozljeda na radu od strane HZZO-a. Nakon RTG potvrđene sanacije prijeloma, zaostao je otok potkoljenice i desnog gležnja, ali je na prijedlog Liječničkog povjerenstva HZZO-a bolovanje s osnova ozljede na radu završeno sa 31.10.2019. Priloženi računi u spisu se odnose na liječenje i bolovanje koje je povezano i opravdano sa štetnim događajem.

25. Tužitelj i tuženik nisu imali prigovora na nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje prim. dr. sc. Azri Huršidić – Radulović, dr. med, a sud ga u cijelosti prihvaća jer je jasan i obrazložen te daje odgovor na spornu okolnost postojanja uzročno posljedične veze između štetnog događaja, zadobivenih ozljeda, troškova liječenja i bolovanja koje je platio tužitelj, za koju vještakinja utvrđuje da postoji kao i da se priloženi računi u spisu odnose na liječenje i bolovanje koje je povezano i opravdano sa štetnim događajem.

26. Na spornu okolnost visine troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad osiguranika tužitelja UL je provedeno financijsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji za računovodstvo i financije Koraljki Cesarec Noršić, dipl. oec. Vještakinja u svom nalazu i mišljenju od dana 22.9.2025. sastavljenom na temelju Izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad UL, spisu priloženih računa za pružene medicinske usluge i Izvoda transakcijskog računa banke za HZZO, daje tabelarni prikaz šifre partnera, naziva partnera, brojeva računa za osiguranika FL naloga, osnovu osiguranja, datumu plaćanja te iznosima plaćanja istaknutim u valuti kuna i valuti EUR. Zbrojem navedenog vještak daje mišljenje da visina naknade plaće kao posljedice privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) te visina troškova liječenja iznosi 68.625,66 kn, tj. 9.108,19 eura prema fiksnom tečaju konverzije 1 EUR = 7,5345 kn. Od toga troškovi na osnovi osnovnog zdravstvenog osiguranja iznose 64.780,66 kn, tj 8.597,87 EUR prema fiksnom tečaju konverzije 1 EUR = 7,5345 kn, dok troškovi na osnovi dopunskog zdravstvenog osiguranja iznose 3.845,00 kn, tj. 510,32 EUR prema fiksnom tečaju konverzije 1 EUR = 7,5345 kn. Naknada plaće za vrijeme bolovanja, kao i troškovi liječenja plaćeni su zdravstvenim ustanovama i poslodavcu osiguranika.

27. Tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka. Tuženik je istome prigovorio te zatražio da se vještak očituje kojom se metodom koristio pri izradi nalaza, zašto je odabrao određenu metodu i metodiku obrade podataka, o kojim se troškovima radi i jesu li isti plaćeni te ukoliko jesu kojim zdravstvenim ustanovama.

28. Stalna sudska vještakinja Koraljka Cesarec Noršić je pristupila na ročište za glavnu raspravu održanu dana 3.2.2026. te se usmeno očitovala na prigovore tuženika. Objasnila je da se metoda izrade nalaza i mišljenja temelji na pregledu dokumentacije iz spisa, izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad, računa za pružane medicinske usluge te izvoda transakcijskog računa banke, a sve uz provjeru vjerodostojnosti dokumentacije te izravne veze fakturiranja usluga i osiguranika UL. Ne postoji naziv metode za pregled vjerodostojne dokumentacije za utvrđivanje troškova, pregled računa, radi se o jednostavnoj matematičkoj operaciji zbrajanja troškova medicinskih usluga. U nalazu i mišljenju od lista 3-5 (tablica) navedene su sve ustanove kojima su uplaćeni troškovi liječenja i u kojem iznosu. Svi računi navedeni u tablici odnose se na osiguranika UL, njegove troškove bolničkog liječenja kao i troškova naknade bolovanja te lijekova i fizikalne terapije.

29. Tuženik nije imao daljnjih pitanja niti prigovora na nalaz i mišljenje financijske vještakinje. Sud isti u cijelosti prihvaća kao detaljan i jasan. Posebno je sud vodio računa o izrađenoj tablici i u njoj navedenim podacima. Zbroj istih dokazuje da je potraživanje tužitelja s osnova visine naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad i visine troškova liječenja za osiguranika tužitelja UL osnovano te da isto iznosi ukupno 8.597,87 EUR. Osnovano je i potraživanje naknade štete na ime dopunskog zdravstvenog osiguranja u iznosu od 510,32 EUR, slijedom čega je sud dosudio tužitelju navedene iznose, sve kako je navedeno u točkama I i III izreke ove presude.

30. Tužitelj je zatražio i da mu se na pojedine plaćene iznose dosudi zakonska zatezna kamata. O dispoziciji tužitelja ovisi hoće li to sporedno (akcesorno) potraživanje tražiti ili ne te hoće li ga tražiti na svaki pojedini plaćeni iznos ili ne. Uspoređujući tablicu financijskog vještaka i postavljeni tužbeni zahtjev, razvidno je da tužitelj nije sa zahtjevom za isplatu zateznih kamata za troškove liječenja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad obuhvatio sve plaćene račune koje je pobrojao vještak. Također je tužitelj tijek zateznih kamata u odnosu na neka izvršena plaćanja postavio ne poštujući odredbu čl. 1086 Zakona o obveznim odnosima kojom je propisano da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

31. Budući je šteta nastala danom plaćanja to tužitelj zatezne kamate na pojedine plaćene iznose može tražiti od dana nakon, a ne prije dana plaćanja. Navedeno se odnosi na zahtjeve za isplatom zateznih kamata na sljedeće iznose:

- na iznos od 36,70 kn /4,87 EUR počevši od 13.3.2019. Plaćanje je prema nalazu i mišljenju vještaka izvršeno 12.6.2019. pa tužitelju pripada zatezna kamata počevši od dana 13.6.2019. do isplate

- na iznos od 6.040,72 kn / 801,74 EUR počevši od 1.11.2019. Plaćanje je prema nalazu i mišljenju vještaka izvršeno 3.11.2019. pa tužitelju pripada zatezna kamata počevši od dana 4.11.2019. do isplate

- na iznos od 5.252,80 kn /697,17 EUR počevši od 1.11.2019. Plaćanje je prema nalazu i mišljenju vještaka izvršeno 4.11.2019. pa tužitelju pripada zatezna kamata počevši od dana 5.11.2019. do isplate

-na iznos od 5.778,08 kn /766,88 EUR počevši od 1.11.2019. Plaćanje je prema nalazu i mišljenju vještaka izvršeno 2.11.2019. pa tužitelju pripada zatezna kamata počevši od dana 3.11.2019. do isplate.

Stoga je sud odbio tužitelja sa zahtjevom za isplatom zakonskih zateznih kamata za navedene datume, sve kako je opisano u točci II. izreke ove presude.

32. Odluka o troška je donesena temeljem čl. 154 st. 1 i čl. 155 ZPP-a. Tužitelj osnovano potražuje naknadu troška za provedena vještačenja i to za financijsko vještačenje u iznosu od 300,00 EUR, za medicinsko vještačenje u iznosu od 250,00 EUR, za vještačenje po vještaku zaštite na radu u iznosu od 500,00 EUR te za izlazak sudske komisije na očevid u iznosu od 49,48 EUR. Ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 1.099,48 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama određenim temeljem čl. 29 ZOO-a, tekućim od dana 5.5.2026. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, plativo u roku od 15 dana.

U Zagrebu 5. svibnja 2026.

Sutkinja

Ivana Markotić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tužene