Broj: Pp-4810/2025-7
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
STALNA SLUŽBA U ZAPREŠIĆU
Zaprešić, Trg žrtava fašizma 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, po sucu Mirjani Šarac Kočiš, uz sudjelovanje zapisničara Manuele Popović, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljenika Auto Matić d.o.o. za usluge (OIB: 28927378018) i II. okrivljenog ŽE (OIB: [osobni identifikacijski broj]) zbog prekršaja iz članka 95. st. 1. i st. 2. Zakona o strancima, povodom optužnog akta Policijske postaje Zaprešić klasa 211-07/25- 3/15160, ur. broj 511-19-37-25-1 od 18. rujna 2025., nakon provedene glavne rasprave, u nazočnosti I. i II. okrivljenika i branitelja Ive Matić, odvj. iz Rijeke, temeljem čl. 94 i 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – dalje PZ), dana 5. svibnja 2026. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I. I. okrivljenik: Auto Matić d.o.o. za usluge, OIB: 28927378018, MBS: [matični broj subjekta], sa sjedištem u [adresa], osnovna djelatnost – prijevoz, 32 zaposlena, poslovanje pozitivno, prekršajno osuđivan, kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi postupak, kao pravna osoba i
II. okrivljeni ZE, sin Ž i Z, rođen **.**.1986. u [adresa], R [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s mjestom stanovanja u [adresa], školska sprema - SSS, zanimanje: disponent, zaposlen, s mjesečnim primanjima od 840,00 eura, oženjen, otac troje djece, prekršajno osuđivan, kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi postupak, direktor, kao odgovorna osoba
k r i v i s u
što
kao pravna i u njoj odgovorna osoba nisu obavijestili Policijsku postaju Zaprešić o prestanku uvjeta na temelju kojih je strancu SE, državljaninu Makedonije, rođenom **.**.1987. izdana dozvola za boravak i rad, s obzirom da je strancu prestalo mirovinsko osiguranje dana 23. travnja 2025., što je poslodavac bio dužan napraviti u roku od 5 radnih dana od dana nastupa tih okolnosti, najkasnije do 30. travnja 2025., te su 2. svibnja 2025. počinili prekršaj,
- čime su počinili prekršaj iz čl. 95. st. 1. kažnjivo po čl. 251. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj: 133/20, 114/22, 151/22 i 40/25)
- pa mu se na temelju citiranog propisa
i z r i č e
I. okrivljenom novčana kazna u iznosu od 1.500,00 eura
(jedna tisuća pet stotina eura)
II. okrivljenom novčana kazna u iznosu od 500,00 eura
(pet stotina eura)
II. Na temelju čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona I. i II. okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude, prema priloženoj uplatnici. Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona I. i II. okrivljeni se upozoravaju da ako u gore navedenom roku uplate dvije trećine novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena. Ako u tom roku ne plati, sud će istu naplatiti prisilnim putem.
III. Na temelju odredbe članka 139. st. 3. u svezi s odredbom članka 138. st. 2. Prekršajnog zakona I. i II. okrivljenik je obvezan SVAKI POSEBNO naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 70,00 eura (sedamdeset) u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, prema priloženoj uplatnici, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilno, sukladno čl. 152. st. 4. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Zaprešić pod brojem klasa 211-07/25-3/15160, ur. broj 511- 19-37-25-1 dana 18. rujna 2025. donijela je prekršajni nalog kojim je I. okrivljeni bio proglašen krivim, te mu je bila izrečena novčana kazna u iznosu od 1.500,00 eura, a II. okrivljenom je bila izrečena novčana kazna u iznosu od 500,00 eura i trošak prekršajnog postupka u iznosu od po 66,36 eura svaki. Protiv tog prekršajnog naloga okrivljeni je izjavio prigovor te je proveden redovni prekršajni postupak.
2. Sud je izvršio uvid u izvadak iz sudskog registra iz kojeg proizlazi da je II. okrivljeni ZE direktor pravne osobe koji zastupa društvo pojedinačno i samostalno, te je jedini ovlašten za zastupanje. I. okrivljeni Auto Matić d.o.o. za usluge kao pravna osoba i II. okrivljeni ZE, direktor, kao odgovorna osoba, dali su jedinstvenu obranu za sebe i za pravnu osobu jer su njihovi interesi identični. I. okrivljenik ispitan kod ovog suda na ispitivanju je izjavio da se ne smatra krivim za počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret, te ne priznaje počinjenje istog. Okrivljenik navodi da je radnik SE bio je zaposlen kod njih kao vozač cca tri dana, te je kamion koji je vozio ostavio u Njemačkoj, te je nestao, pa je on došao to prijaviti usmeno u Policijsku postaju Zaprešić jer je bio zabrinut i za njega i za kamion. Napominje da je ovaj radnik prije godinu dana radio kod njega duže vremena, te je s njim bio vrlo zadovoljan. Kada je vidio da njega nema, tada je raskinuo ugovor o radu, te ga odjavio kod HZMO s danom 23.04.2025. O tome je usmeno obavijestio Policijsku postaju u Zaprešiću, ali mu je rečeno da mora donijeti njegovu radnu dozvolu, a što nije mogao ispuniti jer se radna dozvola nalazila kod radnika.
3. Branitelj I. okrivljenika ČE, odvj. u obrani za I. i II. okrivljenog je naveo da činjenična radnja prekršaja za koji se ovdje terete glasi "obzirom da je strancu prestalo mirovinsko osiguranje". Ta činjenična radnja ne predstavlja niti subjektivni niti objektivni uvjet prekršajnog djela iz čl. 95. st. 1. Zakona o strancima jer taj članak navodi da je poslodavac dužan PP obavijestiti o prestanku uvjeta na temelju kojih je strancu izdana dozvola za boravak i rad. Mirovinsko osiguranje, njegov početak, pa tako i prestanak, nije jedan od kumulativnih uvjeta za apliciranje i poslodavca i radnika za radnu dozvolu. Uvjeti za izdavanje radne dozvole su slijedeći: preliminarni ugovor o radu za potrebe sustava HZZ burze rada (ugovor bez bitnog sastojka o Zakonu o radu, odnosno sa očekivanim početkom radu), financijski uvjeti na stani poslodavca (prema još uvijek trenutnom Zakonu o strancima), 10.000,00 eura prometa u posljednjih 6 mjeseci, nepostojanje prekršajnih postupaka ili pak kaznenih, ugovorne obveze s dobavljačima i ostalo, te na strani radnika preslika putovnice, potvrda o nekažnjavanju, eventualno certifikati o zaposlenju, te potpis na preliminarnom ugovoru o radu. Spomenuta dokumentacija predstavlja uvjete za raspravu pred HZZO, a kasnije i MUP-om za dobivanje dozvole za boravak i rad stranca. Nakon što HZZ da zeleno svjetlo, a MUP izda dozvolu za boravak i rad, radnik tada ima uvjete za ishodovanje OIB-a, a nakon toga i potpisivanje glavnog ugovora o radu sa svim bitnim sastojcima ugovora o radu, a na koji se u roku od 24 sata nadovezuje prijava radnika na mirovinsko osiguranje. Prema tome, prestanak tog mirovinskog osiguranja je tek tercijarni uvjet u sklopu ovog kompleksnijeg procesa (nekog od domaćih radnika), stoga taj prestanak mirovinskog osiguranja nije, a niti može biti sastavni dio pravnog opisa prekršajnog djela iz čl. 95. st. 1. Opetovano se ističe u potonjem članku spominje se dvije vrste činjeničnih radnji prekršaja, a to su a) prestanak ugovora o radu i b) prestanak drugih uvjeta temeljem kojih je izdana dozvola za rad. U predmetnom prekršaju okrivljenici se terete da su prestali drugi uvjeti za radnu dozvolu, što je neosnovano terećenje, a čak štoviše i da ga se tereti za prestanak ugovora o radu opet nije riječ o prestanku mirovinskog osiguranja.
4. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvješće o počinjenom prekršaju (str. 12-14), prekršajnu evidenciju str. (18-21), izvadak iz sudskog registra (str. 22-25), dopis Policijske postaje Zaprešić (str. 28-29).
5. Sudac je zatražio očitovanje Policijske postaje Zaprešić da li je okrivljenik usmeno obavijestio Policijsku postaju Zaprešić o tome da je strancu SE prestalo mirovinsko osiguranje dana 23.04.2025., te da mu je pri tome rečeno u Policijskoj postaji Zaprešić da mora donijeti radnu dozvolu za radnika, a što on nije mogao ispuniti jer se radna dozvola nalazila kod radnika SE, a za kojeg radnika nije znao gdje se nalazi. Dopisom od 2. travnja 2026. i 13. travnja 2026. (str. 28-29), proizlazi da Policijska postaja Zaprešić nema evidentiran podatak javljanja u Policijsku postaju Zaprešić II. okrivljenog ZE niti ima bilo kakvu drugu zabilježenu korespondenciju u kojoj bi Policijska postaja Zaprešić uvjetovala vraćanje radne dozvole u vođenju postupka. Očituju se na obranu II. okrivljenog ZE, te smatraju da njegov iskaz nije točan jer usmena obavijest bez dokumentacije nije u skladu s pravilima postupanja, prema kojima je poslodavac dužan u roku od 5 radnih dana pisanim putem obavijestiti policijsku postaju – upravu o prekidu radnog odnosa, te zatražiti ukidanje dozvole za boravak i rad dostavom potrebne dokumentacije osobno ili putem pošte, a potrebno je dostaviti odjavu sa HZMO-a, original dozvole za boravak i rad koju je preuzeo poslodavac i ovjeren zahtjev za ukidanje iste od strane poslodavca, kao i dozvolu boravka i dozvolu za boravak i rad od stranog državljana ukoliko ih ima. Tužitelj navodi da poslodavac nije učinio ništa od navedenog, pa mu je izdan prekršajni nalog.
6. Analizirajući obranu I. i II. okrivljenika, sudac smatra da je nespornim utvrđeno da su I. i II. okrivljeni stranca, državljanina Makedonije SE odjavili sa HZMO -a dana 23. travnja 2025. I. i II. okrivljenik u svojoj obrani pred sudom na ročištu dana 30. ožujka 2026. (str. 16) navode da su sa radnikom raskinuli ugovor o radu, te ga odjavili kod HZMO – a s danom 23.04.2025. Čl. 95. st. 1. Zakona o strancima navodi: "U slučaju prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad poslodavac ili državljanin treće zemlje dužan je obavijestiti Policijsku upravu odnosno policijsku postaju u roku od 5 radnih dana od dana nastupa tih okolnosti". Dakle, I. i II. okrivljeni bio je u obvezi u roku od 5 radnih dana, računajući od dana 23. travnja 2025. obavijestiti o tome policijsku postaju, a što okrivljenici nisu učinili.
6a. Što se tiče primjedbe okrivljenika da prestanak mirovinskog osiguranja nije uvjet za izdavanje dozvole za boravak i rad stranca, to je točno, ali strancu je prestalo mirovinsko osiguranje kao posljedica raskida ugovora o radu, a koji raskid ugovora o radu okrivljenici ne osporavaju. Nakon raskida ugovora o radu i nakon odjave s HZMO, okrivljenici su imali obvezu o tome izvršiti prijavu Policijskoj postaji Zaprešić u roku od 5 radnih dana, a što oni nisu učinili.
7. Slijedom naprijed navedenog, sud smatra dokazanim da su I. i II. okrivljenik počinili djelo s obilježjima prekršaja iz citirane odredbe zakona, pa ih je stoga proglasio krivim i izrekao im je kaznu odmjerenu prema težini djela i stupnju odgovornosti, uzevši kao olakotno dosadašnju neosuđivanost za ovakvu vrstu prekršaja, dok otegotne okolnosti nisu nađene.
8. Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu da I. okrivljeni zapošljava 32 zaposlena, te da ima pozitivno poslovanje, a da II. okrivljeni ima troje djece koje uzdržava, cijeneći njihovo imovno stanje, pa im je stoga izrekao kaznu kao u izrijeku, opravdano smatrajući na osnovu iznijetoga da će i ovakva kazna biti dovoljna i da će se u cijelosti postići svrha kažnjavanja.
9. Za ovo prekršajno djelo propisana je novčana kazna u iznosu od 1.500,00 – 3.000,00 eura za pravnu osobu i novčana kazna u iznosu od 500,00 – 1.000,00 eura za odgovornu osobu.
10. Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljeni se upozorava da ako u roku koji mu je određen za uplatu novčane kazne uplati 2/3 izrečene kazne, smatrat će se da je istu u cjelini uplatio.
11. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ br. 18/13) kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura.
U Zaprešiću 5. svibnja 2026.
Sutkinja
Mirjana Šarac Kočiš
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH u roku od 8 (osam) dana od primitka presude. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka putem Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću, Zaprešić, Trg žrtava fašizma 1.
DNA:
1. I. i II. okrivljenik
2. tužitelj
3. branitelj ČE
