Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-550/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Hrvatski zavod za socijalni rad, Zagreb, Ulica Ivana Dežmana 6, OIB: 52966791065, zastupanog po punomoćniku Darku Belaiću, odvjetniku u Zagrebu, Ulica Petra i Tome Erdödyja 2, protiv protivnice osiguranja NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja određivanjem prethodne mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr - 867/2025-6 od 27. ožujka 2026., dana 4. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao djelomično neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-867/2025-6 od 27. ožujka 2026. u pobijanom dijelu pod točkom I. i II. izreke u dijelu u kojem se sud prvog stupnja oglasio mjesno nenadležnim za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje određivanjem prethodne mjere zabranom bankama i drugim financijskim institucijama da protivniku osiguranja ili trećoj osobi isplati s računa novčani iznos za koji predlagatelj osiguranja predlaže odrediti prethodnu mjeru, te u tom dijelu odredio da će se predmet po pravomoćnosti rješenja ustupiti mjesno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

II. Uvažava se djelomično žalba predlagatelja osiguranja, ukida se rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-867/2025-6 od 27. ožujka 2026. u pobijanom dijelu pod točkom I. i II. izreke u dijelu u kojem se sud prvog stupnja oglasio mjesno nenadležnim za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje određivanjem prethodne mjere upisom predbilježbe založnog prava na nekretnini protivnice osiguranja kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvorište Prezida od 326 m[2] , upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. i odredio da će se u tom dijelu predmet ustupiti po pravomoćnosti rješenja mjesno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, te se predmet u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

III. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja prvostupanjski sud se oglasio mjesno nenadležnim (točka I. izreke), te je odredio da će se po pravomoćnosti rješenja predmet ustupiti Općinskom građanskom sudu u Zagrebu (točka II. izreke).

2. Protiv rješenja žalbu je podnio predlagatelj osiguranja iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP) i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje: OZ), te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Sud prvog stupnja utvrdio je da je predlagatelj osiguranja protiv protivnice osiguranja podnio prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine. Također, utvrdio je da protivnica osiguranja ima prebivalište u [adresa]. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja se primjenom odredbe čl. 331. i čl. 171. st. 1. OZ oglasio mjesno nenadležnim, te je odredio da će se po pravomoćnosti rješenja predmet dostaviti Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

5. Predlagatelj osiguranja žalbom osporava pobijano rješenje ističući u istoj da je prijedlogom za osiguranje predložio osiguranje određivanjem prethodne mjere predbilježbom založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja koja se nalazi na području Općinskog suda u Zadru tako da se u odnosu na taj dio zahtjeva za osiguranje nadležan prvostupanjski sud. Također, predlagatelj osiguranja u žalbi ističe i da u odnosu na dio prijedloga za osiguranje kojim se zahtijeva određivanje prethodne mjere zabranom bankama i financijskim institucijama da protivniku osiguranja isplaćuju iznos za koji je određena prethodna mjera nadležan sud prvog stupnja primjenom pravila o atrakciji nadležnosti.

6. Žalbeni navodi predlagatelja osiguranja su djelomično osnovani. Naime, u konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja je podnio prijedlog za osiguranje na više sredstva i predmeta osiguranja. Predlagatelj osiguranja je tako predložio određivanje prethodne mjere određivanjem predbilježbe založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja koja je upisana u k. o. [katastarska općina] (čl. 335. st. 1. toč. 1. OZ), te određivanjem zabrane bankama i drugim financijskim institucijama da protivniku osiguranja isplate iznos za koji je određena prethodna mjera (čl. 335. st. 1. toč. 3. OZ).

7. Za određivanje osiguranja određivanjem prethodne mjere predbilježbom založnog prava na nekretnini, sukladno odredbi čl. 331. u svezi odredbe čl. 79. OZ mjesno je nadležan sud prvog stupnja kao sud na čijem se području nalazi nekretnina koja je predmet osiguranja (identično pravno shvaćanje izraženo je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Gr1-174/10 od 20. srpnja 2010. na koje se poziva i predlagatelj osiguranja). Stoga u odnosu na dio prijedloga za osiguranje kojim predlagatelj osiguranje predlaže određivanje prethodne mjere predbilježbom založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja nije bilo osnove da se sud prvog stupnja oglašava mjesno nenadležnim, te je u tom dijelu sud prvog stupnja oglašavajući se mjesno nenadležnim pogrešno primijenio odredbu čl. 331. OZ i s njom povezenu odredbu čl. 79. OZ. Navedeno je imalo utjecaj na donošenje pravilne i zakonite odluke tako da je u tom dijelu počinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 21. st. 1., čl. 331. i čl. 79. OZ.

8. Slijedom toga, valjalo je u tom dijelu, temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ, uvažiti djelomično žalbu predlagatelja osiguranja, pobijano rješenje u tom dijelu ukinuti, te u odnosu na taj dio predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak, a kako je to navedeno u točki II. izreke ovog rješenja.

9. U odnosu na odlučivanje o prijedlogu za osiguranje u dijelu u kojem predlagatelj osiguranja predlaže određivanje prethodne mjere zabranom bankama i drugim financijskim institucijama da protivniku osiguranja ili trećoj osobi isplati s računa novčani iznos za koji predlagatelj osiguranja predlaže odrediti prethodnu mjeru, žalbeni navodi predlagatelja osiguranja nisu osnovani, te je u tom dijelu sud prvog stupnja pravilno primijenio odredbu čl. 331. OZ i s njom povezanu odredbu čl. 171. st. 1. OZ. Naime, u odnosu na odlučivanje o tom dijelu prijedloga za osiguranje, sukladno odredbi čl. 171. st. 1. OZ, mjesno je nadležan sud na čijem području protivnik osiguranja ima prebivalište. Protivnik osiguranja ima prebivalište u [adresa], točnije, na području mjesne nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu, tako da se sud prvog stupnja u odnosu na taj dio prijedloga za osiguranje pravilno oglasio mjesno nenadležnim.

10. U odnosu na žalbene navode predlagatelja osiguranja da je i za taj dio prijedloga za osiguranje nadležan sud prvog stupnja prema pravilima o atrakciji nadležnosti potrebno je navesti da je, sukladno odredbi čl. 38. OZ, mjesna nadležnost određena odredbama Ovršnog zakona isključiva. Postojanje isključive mjesne nadležnosti isključuje postojanje opće i svake druge mjesne nadležnosti, osim one koja je propisana zakonom. Ovršni zakon ne regulira pravnu situaciju i mjesnu nadležnost suda kada predlagatelj osiguranja predlaže određivanje osiguranja na više sredstava i predmeta osiguranja, te ne propisuje postojanje atrakcije nadležnosti. To nadalje znači da nema pravne osnove odnosno ne postoji odredba zakona koja bi propisivala da je slučaju predlaganja osiguranja na više sredstava i predmeta osiguranja mjesno nadležan bilo koji sud koji je nadležan za po jedino sredstvo ili predmet osiguranja. Stoga su žalbeni navodi predlagatelja osiguranja o postojanju mjesne nadležnosti suda prvog stupnja temeljem njezine atrakcije neosnovani.

11. Dakle, u odnosu na odlučivanje o prijedlogu za osiguranje u dijelu u kojem predlagatelj osiguranja predlaže određivanje prethodne mjere zabranom bankama i drugim financijskim institucijama da protivniku osiguranja ili trećoj osobi isplati s računa novčani iznos protivnika osiguranja, sud prvog stupnja je pravilno primijenio odredbu čl. 331. OZ i s njom povezanu odredbu čl. 171. st. 1. OZ.

12. Stoga je u tom dijelu, temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ , žalbu predlagatelja osiguranja valjalo je odbiti kao djelomično neosnovanu i u tom dijelu potvrditi rješenje suda prvog stupnja, a kako je to navedeno u točki I. izreke ovog rješenja.

13. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

14. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ovaj žalbeni sud ukazao ovim rješenjem, te će o prijedlogu za osiguranje u dijelu kojem je pobijano rješenje ukinuto donijeti novu pravilnu i na zakonu osnovanu odluku.

15. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 4. svibnja 2026.

Sudac:

Robert Jambor