R1-470/2021-43

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

U I M E R E P U B L I K E  H R V A T S KE

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sudcu Branku Malenici, u izvanparničnom postupku predlagateljice ŠZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 4. Gardijske brigade 23, koju zastupa punomoćnica Ljiljana Maravić-Pirš, odvjetnica u Zagrebu, protiv predloženika SZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Bralić, odvjetnik u Splitu, radi uređenja međe, izvanraspravno, dana 30. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Uređuje se međa između nekretnine predlagateljice ŠZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 4. Gardijske brigade broj 23, oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]-NOVO i nekretnine predloženika SZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-NOVO prema posljednjem mirnom posjedu na način da međa prolazi linijom označenom točkama A-B-C-D na skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Darka Rudana od 28. lipnja 2022., s tim da točka A označava spoj žičane ograde i betonskog zida koji predstavlja zapadnu granicu predmetnih čestica 1631 i 1632, a točka D predstavlja kraj ograde koja završava u stablima i zaraslom terenu oko 4 metra prije istočne granice predmetnih čestica 1631 i 1632 te se nastavlja ravnom linijom do istočne granice predmetnih čestica 1631 i 1632.

II Upućuju se stranke kako u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja, svaka može u parničnom postupku dokazati pravo vlasništva i u skladu s tim zahtijevati označavanje međe.

III Nalaže se predloženiku, u roku od 15 dana, naknaditi predlagateljici trošak postupka u iznosu od 366,65 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od donošenja ove odluke do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

O b r a z l o ž e nj e

1. Dana 29. listopada 2021. zaprimljen je prijedlog radi uređenja međe prema posljednjem mirnom posjedu u kojem se navodi kako je predlagateljica vlasnica nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]-NOVO, ukupne površine 3102 m2, a predloženik vlasnik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-NOVO ukupne površine 2455 m2. Nadalje se navodi kako je nekretnina predlagateljice ogradom fizički odvojena od nekretnine predloženika preko 50 godina, ali predloženik ne želi priznati postojeće stanje te se tijekom postupka katastarske izmjere i tehničke reambulacije protivio uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu.

2. U svom odgovoru na ročištu održanom 2. veljače 2022. predloženik se usprotivio predmetnom prijedlogu uz obrazloženje kako je usmjeren na okupaciju njegovog zemljišta te dodaje kako su čestice stranaka i treća čestica zemlje izvorno predstavljale jedinstvenu česticu koja je starom izmjerom cijepana, ali su novom izmjerom predlagateljičina i treća nekretnina znatno povećale površine u odnosu na raniju službenu mapu, dok je njegova čestica neosnovano smanjene površine za gotovo 1000 m2.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom svih isprava i pismena koji su priloženi spisu, na licu mjesta je 22. travnja 2022. održan očevid uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Darka Rudana, pregledano njegovo vještvo od 29. lipnja 2022. i očitovanja od 1. lipnja 2023.i 24. veljače 2026., saslušani svjedoci ŽZ, ČZ i stranke.

4. Odredbom iz čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP) propisano je kako svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku uređenja međa ispravi ili obnovi među, ukoliko su međašni znaci između dviju nekretnina zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni i moglo bi se dogoditi da se međe neće raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne. Prema odredbi iz st. 2. istog članka sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a ako ne bi bio u stanju postupiti prema toj odredbi, među će ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, kako propisuje odredba iz st. 3. istog članka ZVDSP.

5. Pregledom vlasničkih listova od 27. listopada 2021. razvidno je kako je predlagateljica ŠZ upisana vlasnica za cijelo nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]-NOVO, ukupne površine 3102 m2, a predloženik SZ upisani vlasnik za cijelo nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-NOVO ukupne površine 2455 m2.

6. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 22. travnja 2022. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Darka Rudana pregledano je lice mjesta i utvrđeno kako na čestici predlagateljice rastu stabla maslina, smokava i drugih voćki, a dio zemljišta predstavlja livadu i u odnosu na česticu predloženika, u naravi livadu s nekoliko stabala maslina i drugih stabala, omeđena je željeznom žićanom ogradom- "matom".

7. Pregledom nalaza i mišljenja sudskog vještaka Darka Rudana od 29. lipnja 2022. razvidno je kako je predlagateljičina čest. zem. [katastarska čestica] u odnosu na predloženikovu čest. zem. [katastarska čestica] fizički odvojena ogradom koja predstavlja vidljivu međašnu oznaku, a na skici lica mjesta omeđena slovima A-B-C-D. Prema vještakovom utvrđenju ograda je približno paralelna sa spornom katastarskom međom, a nalazi se na udaljenosti od 0,3 m do 1 m sjevernije, tako da je ograda postavljena na štetu čest. zem. [katastarska čestica] za prosječno 0,5 m koliko zadire u tu česticu u odnosu na službenu katastarsku među. Vještak je točkom A označio spoj navedene žičane ograde i betonskog zida koji predstavlja zapadnu granicu čest. zem. [katastarska čestica], a točkom D označio kraj ograde koja završava u stablima i zaraslom terenu oko 4 metra prije istočne granice predmetnih čestica. Na kraju je utvrdio kako bi prema izmjeri površina predmetnih čestica po granicama prema katastarskoj mapi, uključujući spornu katastarsku među, čest. zem. [katastarska čestica] bila površine 2455 m2, kolika je i upisana u vlasničkom listu, a čest. zem. [katastarska čestica] bila površine 3088 m2, iako je vlasničkom listu upisane površine 3102 m2, dok bi do navedene postojeće ograde na terenu bila i manja površina. Stranke nisu imale primjedbi niti prigovora na izneseni nalaz i mišljenje sudskog vještaka, kako u pogledu identifikacije njihovih nekretnina, tako i položaja ograde koja ih razdvaja te utvrđenih površina svake od čestica, stoga ga sud u cijelosti prihvaća kao stručnog i objektivnog. Kod takvog stanja stvari, sud smatra kako nije od pravnog značaja preostala priložena pisana dokazna građa, uključujući i skicu lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića izrađenu za potrebe parničnog predmeta ovog suda broj P-479/09, tako da je nije ni uzeo u obzir kod donošenja odluke.

8. Na okolnost utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda nekretnina stranaka saslušani su svjedoci ŽZ i ČZ, koji u osnovi potvrđuju navode predlagateljice. Naime, svjedok ŽZ navodi kako je 2021. prodao predlagateljici čest. zem. [katastarska čestica] te kako su prije toga nekretnine stranaka desetljećima korištene kao vinogradi koje su razgraničavali drveni kolci, a potom željezni kolci kojima je zamijenio dotrajale drvene i nakon svega, prije 25 godina na njih postavio žičanu ogradu. Dodaje kako ograda nikada nije bila sporna i kako su njegov i predloženikov otac sve vrijeme bili u dobrim susjedskim odnosima. Svjedok ČZ potvrđuje kako je između predmetnih zemljišta na istom mjestu bilo jasnih međašnih oznaka poput žice, drvenih kolaca i na kraju željeznih stupova koje je postavio svjedok ŽZ. Tvrdi kako se položaj međašnih oznaka nije mijenjao, a nije mu poznato da je između obitelji ŽZ i SZ bilo sporova. Iskaze ovih svjedoka valjalo je cijeniti iz razloga što se radi o bivšem vlasniku čest. zem. [katastarska čestica], odnosno susjedu predmetnih čestica, stoga je logično i očekivano da su prethodnih 40 i više godina imali neposredna i objektivna saznanja o stanju lica mjesta, načinu korištenja zemljišta i međusobnim odnosima njihovih korisnika pa tako i o postojanju zemljišnih površina fizički odvojenih jasno vidljivim međašnim oznaka, odnosno ogradom. U svakom slučaju, iskazi svjedoka drže se razložnim i vjerodostojnim, stoga im sud poklanja vjeru u cijelosti. Nasuprot tome, iskaz predloženika drži se neutemeljenim i proizvoljnim kada spominje micanje željezne žičane ograde na štetu njegove čestice i zlouporabu povjerenja ŽZ, jer te tvrdnje nemaju nikakvog dokaznog uporišta, a znakovito je da se ne može točno očitovati o položaju međe i da nije nikada zatražio zaštitu svojih interesa, bilo sudskim putem ili pred nadležnim katastarskim uredom. Konačno, predloženik se po izvedenim dokazima na ročištu održanom 29. travnja 2026. suglasio s prijedlogom predlagateljice da se međa uredi u skladu s postojećim stanjem i željeznom ogradom koja je evidentirana na licu mjesta.

9. Slijedom iznijetog, predmetni prijedlog ima valjanu zakonsku osnovu u citiranim odredbama ZVDSP, a u skladu je s geodetskim nalazom i mišljenjem sudskog vještaka Darka Rudana, odnosno njegovom skicom lica mjesta od 28. lipnja 2022. prema kojoj se međa proteže linijom označenom točkama A-B-C-D, s tim da točka A označava spoj žičane ograde i betonskog zida koji predstavlja zapadnu granicu predmetnih čestica 1631 i 1632, a točka D kraj ograde koja završava u stablima i zaraslom terenu oko 4 metra prije istočne granice predmetnih čestica 1631 i 1632 te se nastavlja ravnom linijom do istočne granice predmetnih čestica 1631 i 1632, radi čega je odlučeno kao u točki I izreke rješenja.

10. Kako prema odredbi iz čl. 103. st. 6. ZVDSP i nakon postupka uređenja međe svatko može u parničnom postupku dokazati pravo vlasništva i u skladu s tim zahtijevati označavanje međe, stranke je valjalo uputiti na način kako je odlučeno u točki II izreke rješenja.

11. U odnosu na zahtjeve stranaka za naknadom troška, u ovom slučaju je valjalo primijeniti pravna pravila iz paragrafa 20. i 283. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine Kraljevine Jugoslavije broj 45/1934 i Narodne novine broj 73/1991 i 59/2023). Predloženik je dao predlagateljici povod za pokretanjem ovog postupka, jer se protivio uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu, što jasno proizlazi iz očitovanja sudskog vještaka Darka Rudana od 1. lipnja 2023. prema kojem je predloženik u tijeku izmjere pred nadležnom Ispostavom za katastar nekretnina Kaštel Sućurac izjavio prigovor na oblik i površinu novoformirane čestice 1631 i uskratio potpis na sadržaj zapisnika kojim se oblikuje zemljišnoknjižni uložak na kat. čest. [katastarska čestica]. Dakle, ovaj postupak bio je potreban i proveden je u interesu obje stranke, stoga svaka snosi svoje troškove zastupanja, a efektivni troškovi dijele se na istovjetne dijelove. Predlagateljici su priznati troškovi sudske pristojbe predmetnog prijedloga u plaćenom iznosu od 19,91 eur, sudskog očevida u iznosu od 49,48 eur, geodetskog vještačenja u iznosu od 583,51 eur (414,76 eur i 168,75 eur) i trošak sudske pristojbe ove odluke u iznosu od 79,63 eur, dok će joj neutrošenih 0,29 eur biti vraćeno. Ukupan priznati iznos od 732,53 eur podijeljen je na istovjetne dijelove, tako da je predloženiku naloženo na ime troška postupka platiti predlagateljici iznos od 366,27 eur sa zatraženom kamatom koja na označeni iznos teče od donošenja odluke do isplate, u skladu s odredbom iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), kako je odlučeno u točki III izreke rješenja .

Split, 30. travnja 2026.

S u d a c

Branko Malenica

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

DNA:

- pun. predlagateljice

- pun. protustranke