REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-13271/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Andrei Krelja Tovarac, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Pazman u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe Telegram Media Grupa d.o.o. ( sada Presshaus d.o.o.) i II okrivljene odgovorne osobe TRM, zbog prekršaja iz članka 37. stavka 1. podstavak 6. i stavka 2. Zakona o hrani („Narodne novine“ broj: 18/23.) odlučujući o optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektora sanitarne inspekcije Klasa: 540-02/25-01/20 i Ur.broj:443-01-07-25-5 od 26. rujna 2025., nakon provedene glavne i javne rasprave u nazočnosti braniteljice I i II okrivljenih i odsutnostiI I i II okrivljenih i tužitelja, temeljem članka 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15. i 70/17.), dana 22. travnja 2026. javno je objavio i
p r e s u d i o
I. Temeljem čl.182. točke 3. Prekršajnog zakona
I okrivljena pravna osoba: Telegram Media Grupa d.o.o., (sada Presshaus d.o.o.), OIB:36974788949, MBS: [matični broj subjekta], zastupana po TR, sa sjedištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana,
II okrivljenica: TRM, kći T, rođ. **.**.1980. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana, kao odgovorna osoba,
OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE
1.“ da bi od 21. rujna 2023. do dana 17. listopada 2023. g. putem internetskog portala Telegram.hr. (https:/www.telegram.hr) u vlasništvu Telegram Media Grupa d.o.o. za izdavaštvo i pružanje Internet usluge [adresa], putem ponude za prodaju na svojim Internet stranicama stavljali na tržište Republike Hrvatske proizvod "5% EKO CBD kapljice 20 ml" kao hranu (dodatak prehrani) u čijem sastavu je sadržan neodobreni sastojak CBD (kanabinoid) koji se prema odredba Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2015.g. o novoj hrani o izmijeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001 (Sl. I. 327,11.12.2015.) smatra neodobrenom novom hranom, odnosno isti nije odobren i uvršten na Unijin popis nove hrane, utvrđen u Provedbenoj Uredbi Komisije (EU) 2017/2470 od 20. prosinca 2017. o utvrđivanju Unijina popisa nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća o novoj hrani,
čime su počinili prekršaj iz čl. 6. točka 2. Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2015. o novoj hrani, o izmjeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001 (SI. I. 327,11.12.2015.) a u svezi s člankom 12. stavak 3. podstavak 12. Zakona o hrani („Narodne novine“ broj: 18/23.) i s člankom 14. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, kažnjiv temeljem članka 37. stavka 1. podstavak 6. i stavka 2. Zakona o hrani.“
II. Temeljem čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 5. i točka 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1.Državni inspektorat, Sektor sanitarne inspekcije, Služba sanitarne inspekcije za hranu i planiranje službenih kontrola izdao je pod br. Klasa: 540-02/23-02/6221, urbroj: 443-01-07-01-24-8 dana 30. rujna 2024.prekršajni nalog protiv I i II okrivljenih, zbog djela prekršaja iz čl. 9. st. 1. podstavak 23. Zakona o informiranju potrošača o hrani u vezi čl. 36. st. 2. Uredbe (EU) 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani stavljajući im na teret da su od 21. rujna 2023. do 17. listopada 2023.g. putem internetskog portala Telegram. hr. (https:www.telegram.hr) u vlasništvu Telegram Media Grupa d.o.o. za izdavaštvo i pružanje Internet usluge [adresa] obavljali informiranje, prezentiranje i reklamiranje "CBD ulja za spavanje" kao hrane (dodatak prehrani) iako u hrani nisu dozvoljene psihoaktivne tvari, a predmetno ulje u svom nazivu i sastavu sadrži CBD (kanabidiol), naime člankom 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, propisano je da hrana ne uključuje narkotike ili psihotropne tvari u smislu Jedinstvene konvencije Ujedinjenih naroda o narkoticima iz 1961. i Konvencije Ujedinjenih naroda o psihotropnim tvarima iz 1971., a prema članku 12. stavak 2. podstavak 9, Zakona o hrani, hranom štetnom za zdravlje ljudi smatra se hrana koja je zdravstveno neispravna, jer sadrži nedopuštene druge tvari prema propisima o hrani kako su definirani člankom 3. točkom 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002.
2. Protiv prekršajnog naloga I i II okrivljeni su pravovremeno podnijeli prigovor zbog poricanja prekršaja, pa je temeljem čl.238.st.9. Prekršajnog zakona, prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je prekršajni postupak.
3.Okrivljeni su u svojoj pisanoj obrani poricali izvršenje djela prekršaja navodeći da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj iz članka 9.st.1. podstavak. 23. Zakona o informiranju potrošača o hrani, a u vezi s člankom 36.st.2. Uredbe EU 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani (u nastavku: Uredba). Radnja je tog prekršaja dobrovoljno pružanje informacija o hrani koja ne ispunjavaju neki od tri uvjeta iz članka 36.st. Uredbe: (I.) da ne dovode potrošače u zabludu, (II.) da nisu dvosmislene ili zbunjujuće za potrošače ili (III.) da se temelje, prema potrebi, na odgovarajućim znanstvenim podacima. Činjenični opis djela koje se okrivljenicima stavlja na teret ne sadrži navode ni o jednom od spomenuta tri uvjeta iz članka 36.st.2 Uredbe. Tužitelj naprosto utvrđuje da CBD ulje za spavanje u svom nazivu i sastavu sadrži CBD (kanabidiol), da u hrani nisu dozvoljene psihoaktivne tvari, pa da je time počinjen spomenuti prekršaj. Ni riječi o dovođenju potrošača u zabludu, ili dvosmislenim ili zbunjujućim porukama ili pak da potrebu utemeljenja informacija na znanstvenim podacima. Prema tome, djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj iz čl. 9. st. 1. podstavak 23. Zakona.
3.1. Djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije ni neki drugi prekršaj iz citiranog Zakona, ili Zakona o hrani ili nekog trećeg Zakona. Psihotropne tvari ne smatraju se hranom, pa se na njih ne odnose propisi o hrani. Pojam hrane definiran je člankom 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 kao svaka tvar ili proizvod namijenjen prehrani ljudi ili konzumiranju koje se može očekivati, a izričito je propisano da se psihotropne tvari ne smatraju "hranom". Posljedično se na psihotropne tvari ne mogu primjenjivati propisi o hrani.
3.2. CBD ulje za spavanje ne sadrži psihotropne tvari. Tužitelj navodi da CBD nije za spavanje sadrži kanabidiol, odnosno psihoaktivnu supstancu ili psihoaktivnu tvar u smislu Jedinstvene konvencije UN o narkoticima iz 1961. i Konvencije UN o psihotropnim tvarima iz 1971. Spomenute konvencije, međutim ne definiraju CBD ulje (za spavanje) kao narkotik, odnosno psihoaktivnu tvar. Sud pravde EU u presudi br. C-663/18 od 19.11.2020. utvrdio je da CBD ulje ne sadrži nedopuštene psihotropne tvari, niti je na drugi način štetno za zdravlje, te da je suprotno svrsi i duhu Jedinstvene konvencije UN o narkoticima uključiti ga pod pojam "droga" u smislu te konvencije kao ekstrakt kanabisa. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (NN 39/2019) propisao je da se industrijskom konopljom smatra konoplja s ukupnim sadržajem THC do 0,2% čije sorte se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi EU i nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga. Zato nije opravdano CBD ulje za spavanje smatrati psihoaktivnom tvari ili narkotikom.
3.3. Za sadržaj opisanih poruka odgovoran je oglašivač. Zakon o medijima člankom 20. stavak 6. propisuje da je za sadržaj oglasnih poruka odgovoran isključivo oglašivač. Budući da je sporni sadržaj objavljen kao promotivni, o odgovornosti za sadržaj treba odlučiti primjenom Zakona o medijima.
4. Tužitelj je 3. listopada 2025. dostavio sudu ispravak optužnog prijedloga stavljajući okrivljenima na teret da bi dana 21. rujna 2023. do dana 17. listopada 2023. putem internetskog portala Telegram.hr. (https:/www.telegram.hr) u vlasništvu Telegram Media Grupa d.o.o. za izdavaštvo i pružanje Internet usluge [adresa], putem ponude za prodaju na svojim Internet stranicama stavljali na tržište Republike Hrvatske proizvod "5% EKO CBD kapljice 20 ml" kao hranu (dodatak prehrani) u čijem sastavu je sadržan neodobreni sastojak CBD (kanabinoid) koji se prema odredbama Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2015.g. o novoj hrani o izmijeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001 (SL L 327,11.12.2015) smatra neodobrenom novom hranom, odnosno isti nije odobren i uvršten na Unijin popis nove hrane, utvrđen u Provedbenoj Uredbi Komisije (EU) 2017/2470 od 20. prosinca 2017. o utvrđivanju Unijina popisa nove hrane u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća o novoj hrani čime su počinili prekršaj iz čl. 6. točka 2. Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2015. o novoj hrani o izmjeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001 (SL L 327,11.12.2015) a u svezi s člankom 12. stavak 3. podstavak 12. Zakona o hrani i s člankom 14. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, kažnjiv temeljem članka 37. stavka 1. podstavak 6. i stavka 2 Zakona o hrani, dakle, tužitelj je protiv okrivljenih podnio novi optužni prijedlog zbod prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.
5. I i II okrivljeni su u svojoj pisanoj obrani od 30. listopada 2025. u odnosu na izmijenjeni optužni prijedlog poricali počinjenje prekršaja navodeći da se izmijenjenim činjeničnim opisom radnje prekršaja okrivljenicima sada stavlja na teret da su putem ponude za prodaju na svojim Internet stranicama stavljali na tržište Republike Hrvatske proizvod „5% EKO CBD kapljice 20 ml” kao hranu (dodatak prehrani), u čijem sastavu je sadržan neodobreni sastojak CBD (kanabinoid) koji se prema propisima smatra neodobrenom novom hranom, odnosno nije odobren i uvršten na popis nove hrane EU, pa da su time počinili prekršaj iz čl.6.t.2. Uredbe (EU) 2015/2283 od 25.11.2015., a u vezi s čl.12.st.3.podst.12. Zakona o hrani i čl.14.st.1. Uredbe (EU) br. 178/2002 od 28.012002., kažnjiv temeljem čl.37.st.1 .podst.6. i st.2. Zakona o hrani.
Ističu da Telegram.hr nije objavio „ponudu za prodaju” proizvoda „5% EKO CBD kapljice 20 ml”, niti je taj proizvod „stavljao na tržište Republike Hrvatske".Nesporno je da je na portalu telegram.hr objavljen sponzorirani prilog s naslovom „CBD ulje za spavanje: koje odabrati, cijena i točna doza". Prilog ne sadrži "ponudu za prodaju" proizvoda "5% EKO CBD kapljice 20 ml." niti sadrži ponudu za prodaju bilo kojeg drugog proizvoda. Prilog je sadržavao poveznicu na web stranicu tvrtke Dr.Gosar (https://www.dr-gosar.si/?lang=hr), na kojoj su objavljene brojne informacije o tom trgovačkom društvu, proizvodima, uslugama, razvoju i istraživanjima, te recepti. Informacija o proizvodu „5% EKO CBD kapljice 20 ml" samo je jedna od brojnih informacija objavljenih na web stranici društva Dr. Gosar. Zato se objavljivanje poveznice na web stranicu sponzora na može logički i razumno tumačiti kao „ponuda za prodaju" jednog konkretnog proizvoda.
5.1. Nadalje, pojam stavljanje na tržište označava radnju stavljanja određenog proizvoda na raspolaganje potrošačimaa na određenom teritoriju/tržištu. Ta radnja je u pravilu prodaja/trgovina, ali može biti i druga djelatnost ako se ne radi o naplatnom pravnom poslu. Djelatnosti oglašavanja i promidžbe nisu djelatnosti stavljanja na tržište odnosno djelatnost prodaje/trgovine. Prema tome, objavljivanjem sponzoriranog priloga o CBD ulju za spavanje, koje je sadržavalo poveznicu na web stranicu sponzora, okrivljenici nisu mogli počiniti prekršaj stavljanja na hrvatsko tržište konkretnog slovenskog proizvoda.
5.2. Prilog ne sadrži informaciju o proizvodu „EKO CBD kapljice 20 ml" .U prilogu se govori o CBD ulju za spavanje, načinu korištenja, preporučenim dozama, THC-u kao sadržaju tog ulja, cijenama, primjerima sa slovenskog tržišta, tko su kandidati za korištenje CBD ulja za spavanje itd. U prilogu se ne spominje proizvod pod nazivom „5% EKO CBD kapljice 20 ml". Zato se sporni prilog ne može smatrati promocijom konkretnog proizvoda s nazivom „5% EKO CBD kapljice 20 ml", a kamoli „stavljanjem na hrvatsko tržište" tog konkretnog proizvoda.
5.3. Kanabidiol (CBD) ulje za spavanje nije zabranjeno. Optužba ustvrđuje da je u proizvodu „5% EKO CBD kapljice 20 ml" sadržan neodobreni sastojak „CBD (kanabinoid)", a da se taj sastojak smatra novom hranom koja u EU nije odobrena s obzirom da se ne nalazi na Unijinom popisu nove hrane.Kanabinoid je spoj koji proizvodi biljka kanabis (marihuana). Postoji više od 100 kanabinoida, od kojih je THC psihoaktivni spoj, a ostali kanabinoidi uključuju CBD (kanabidiol), CBN (kanabinol) i CBG (kanabigerol). Zabranjeni su svi prirodni i sintetski kanabinoidi, osim kanabidiola (CBD). Na pitanje da li je kanabidiol (CBD) ulje zabranjeno, Hrvatski zavod za javno zdravstvo izričito odgovara: „CBD nije zabranjen.” Prema tome, nije pravilno govoriti o kanabinodima kao jednom sastojku, zato što pojam uključuje više od 100 vrsta spojeva. Treba utvrditi da se u CBD uljima za spavanje koje opisuje predmetni prilog nalazi kanabidiol, CBD, te da ta vrsta kanabinoida nije zabranjena.
Dokaz: isprint priloga „Što je kanabinoid?" (hzjz.hr://sluzba-za-antidoping/sto-je-kanabinoid/
5.4. CBD ulje za spavanje legalno se proizvodi i prodaje u Republici Sloveniji
Pod odrednicom „kanabidiol Slovenija” Google tražilica otvara 29 stranica s poveznicama na ukupno oko 300 web stranica o kanabidiolu, koristima za zdravlje, proizvodima s kanabidiolom i slično.Na prvoj stranici osmi prilog je web stranica društva Dr.Gosar (drgosar.si/konoplja-CBD). Jedan od proizvoda toga društva je „5% EKO CBD kapljice 20 ml”. Na spomenutih 300 web stranica opisuju se stotine proizvoda s kanabidiolom (CBD). Ti se proizvodi nesmetano proizvode i prodaju na slovenskom tržištu. Zakonita proizvodnja i prodaja CBD ulja za spavanje u jednoj članici EU ne može se po propisima EU smatrati protupravnima u drugoj članici EU.
5.5. Obrana napominje da je potpuno izmijenjeni činjenični opis radnje prekršaja u suprotnosti sa zapisnicima o izvršenom inspekcijskom nadzoru, u kojima se konstatira da se na portalu telegram.hr „obavlja informiranje, prezentiranje i reklamiranje”, a ni jednom riječi se ne spominje radnja „stavljanja slovenskog proizvoda na tržište Republike Hrvatske”. Obrana zaključuje da objavom spornog priloga o CBD ulju za spavanje okrivljenici nisu povrijedili ni jedan propis, te da posljedično nisu ni počinili prekršaj koji im se stavlja na teret. Stoga predlažu donijeti presudu kojom se okrivljenike oslobađa odgovornosti za prekršaj koji im je stavljen na teret.
6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao dokaze koji prileže sudskom spisu i to zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 17. listopada 2023. (str. 28-30), poziv Državnog inspektorata od 6. listopada 2023., zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 21. rujna 2023. (str. 34-37) s prilozima (str. 38-57) pregledao je preslike stranice internetskog portala Telegram.hr (), izvršio uvid u izvadak iz prekršajne evidencije za I i II okr. (str. 59-62), izvadak iz sudskog registra (str. 63-65), izvadak iz sudskog registra predanog u spis 20. travnja 2026.
6.1. Iz zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu od 21. rujna 2023. klasa: 540-02/23-02/6221, urbroj: 443-01-07-01-23-1 utvrđeno je da je 21. rujna 2023. pregledom internetskog portala Telegram.hr (https:// ) utvrđeno da se na portalu obavlja informiranje, prezentiranje i reklamiranje CBD ulja za spavanje, prodaja predmetnog ulja se obavlja putem poveznice sa iste stranice koja vodi na internetsku stranicu „Konoplja zdravi“ iz Slovenije, Štrihova ulica 13, Ljubljana sa navodima na hrvatskom jeziku iz koje se vidi da se radi o slovenskom proizvodu proizvođača Dr. Gosar, Borut Gosar d.o.o.. Otvaranju rubrike: Pitanja zdravlja na internetskom portalu Telegram hr. ispod naziva Telegram promo otvara se naslov: “CBD ulje za spavanje: koje odabrati, cijena i točna doza. Ispod naslova je fotografija konzumiranja ulja kapaljkom na usta. Slijedi članak: Nekada je kvalitetan san bio nešto što se podrazumijeva...kako koristiti CBD ulje za spavanje...preporučena doza.... koje CBD ulje preporučujemo da bi san bio učinkovit ...naučili smo da je THC također iznimno važan pogotovo kada su u pitanju CBD kapi ulja za spavanje.Sažetak: koje CBD ulje koristiti za spavanje? Niskopostotne...CBD ulje za spavanje je sve što je punog spektra i nema previsok postotak CBD-a. Osim pojačanog stresa i općenito lošeg sna u niskim i srednjim dozama CBD ulje za spavanje se preporučuje i za sljedeće probleme: kronični umor, kronična bol koja nas drži budnima noću, anksioznost i stres zbog kojih ne možemo zaspati , nesanica koju nismo mogli tretirati drugim metodama. Zapisniku prileže fotografije sa navedenog portala. Iz zapisnika proizlazi zaključak tužitelja da se na portalu obavlja prezentiranje, informiranje i reklamiranje CBD ulja za spavanje koje se prema fotografijama i navodima konzumira te bi prema navodima bilo hrana i to prema načinu uporabe koji opisuje bilo bi u kategoriji dodataka prehrani zbog načina korištenja ( doziranje, preporučene dnevne doze).
6.2. Iz izvadaka iz prekršajne evidencije utvrđeno ja da ni I okrivljena pravna osoba, a niti II okrivljenica nisu prekršajno osuđivani.
6.3. Iz izvatka iz sudskog registra od 20.travnja 2026. utvrđeno je da je u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu upisana tvrtka Presshaus d.o.o., OIB : 36974788949, MBS: [matični broj subjekta].
7. U završnoj riječi braniteljica I i II okrivljenih navodi kako obrana smatra da je u pisanom očitovanju detaljno i precizno obrazloženo kako okrivljenici nisu objavili "ponudu za prodaju" inkriminiranog proizvoda niti su taj proizvod stavljali na tržište RH. Optužba očigledno nije upoznata sa činjenicom da postoji preko 100 spojeva canabinoida od kojih su neki potpuno legalni, što su okrivljenici dokazali i isprintom sa stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Okrivljenici su objavili poveznicu na web stranicu slovenskog proizvođača koja je potpuno legalna stranica u Republici Sloveniji i na kojoj se objavljuju razne informacije o tome društvu i njegovim proizvodima. Svi ti proizvodi potpuno su legalni u Republici Sloveniji, dakle u Europskoj uniji i ne postoji ni jedan propis u Hrvatskoj po kojoj bi objavljivanje oglasa tog legalnog slovenskog poduzetnika u nekom hrvatskom mediju bilo protupravno. Okrivljenicima je poznato da su oglasi istog sadržaja objavljeni u brojnim hrvatskim medijima, a koliko je obrani poznato prekršajni postupak zbog tog oglasa pokrenut je samo protiv portala Telegram odnosno nakladnika i glavne urednice. Činjenica da između prvog optužnog prijedloga i naknadno izmijenjenog optužnog prijedloga postoji drastična razlika i da se u izmijenjenom optužnom prijedlogu iznose tvrdnje koje nisu sadržane u zapisnicima o inspekcijskom pregledu, po mišljenju obrane, dokazuju da je i optužba zapravo svjesna kako ne postoji propis u kojem bi se kažnjavalo objavljivanje oglasa slovenskog poduzetnika, ali da je optužba ipak zbog nepoznatih razloga ustrajala u ovom optužnom prijedlogu, zato obrana predlaže da se okrivljenike oslobodi od odgovornosti da su počinili prekršaj i da se optužba obveže okrivljenicima naknaditi troškove ovog postupka.
8. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da I i II okrivljeni nisu počinili niti prekršaj koji im je izdanim prekršajnim nalogom tužitelja stavljen na teret, a ni prekršaj koji im se stavlja na teret novim, izmijenjenim optužnim prijedlogom, koji se bazira na istom činjeničnom stanju koje je utvrđeno provedenim inspekcijskim nadzorom od 21. rujna 2023.
8.1. Sukladno čl. 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 hrana ( ili prehrambeni proizvod) je svaka tvar ili proizvod prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, koji je namijenjen da se unosi u ljudski organizam ili za koji se opravdano očekuje da će se unijeti u ljudski organizam. CBD je u EU klasificiran kao „novel food“ (nova hrana), što znači da proizvodi koji ga sadrže trebaju prethodnu autorizaciju EFSA.e i Europske komisije prije stavljanje na tržište. Okrivljenima se stavlja na teret da su na tržište stavili proizvod koji sadrži sastojak nove hrane CBD koji nije odobren i uvršten na popis Unije, a takva hrana se smatra neprikladnom za prehranu ljudi, jer sadrži kao sastojak neodobrenu novu hranu. Međutim, iz sadržaja zapisnika sačinjenog tijekom inspekcijskog nadzora nedvojbeno proizlazi da je na navedenoj internetskoj stranici I okrivljene pravne osobe reklamirano CBD ulje kao ulje za spavanje, dakle,okrivljena pravna osoba nije putem ponude za prodaju na svojim Internet stranicama stavljala na tržište Republike Hrvatske proizvod "5% EKO CBD kapljice 20 ml" kao hranu (dodatak prehrani) u čijem sastavu je sadržan neodobreni sastojak CBD (kanabinoid). U pravu su okrivljeni kada navode da kanabidiol (CBD) prema mišljenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije zabranjen. Kanabidiol (CBD) je jedan od 100 kanabinoida koji proizvodi biljka kanabis ili se sintetizira kao kemikalija te su prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo svi prirodni i sintetski kanabinoidi zabranjeni, osim kanabidiola (CBD).
8.2. Sud prvenstveno ističe da sadržaj stranice internetskog portala Telegram.hr (https:// ) opisan u zapisniku o inspekcijskom nadzoru, koji sadrži i fotografije sa same stranice, a kojim se reklamira CBD ulje za spavanje, ne predstavlja reklamu za hranu/ dodatak prehrani, već se takva reklama, prema svom sadržaju, smatra zdravstvenom tvrdnjom. Novim izmijenjenim optužnim prijedlogom okrivljenima se stavlja na teret da su putem ponude za prodaju na svojim Internet stranicama stavljali na tržište Republike Hrvatske proizvod "5% EKO CBD kapljice 20 ml" kao hranu (dodatak prehrani) u čijem sastavu je sadržan neodobreni sastojak CBD (kanabinoid). Da bi se ispunila bitna obilježja prekršaja iz čl. 37. st. 1. i 2. toč. 6. Zakona o hrani, koji propisuje izricanje novčanih kazni za pravnu i odgovornu osobu, potrebno je utvrditi da je pravna osoba stavila na tržište hranu koja je neprikladna za prehranu ljudi iz kategorije hrane za specifične skupine i nove hrane, a što je protivno čl. 14. st. 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002 i čl. 12. st. 3. podstavcima 11. do 13. Zakona o hrani, što u konkretnom slučaju ne proizlazi iz svih u postupku provedenih dokaza, a prvenstveno iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru koji je pokrenut zbog sumnje da su okrivljeni obavljali informiranje, prezentiranje i reklamiranje "CBD ulja za spavanje" kao hrane (dodatak prehrani). Iz zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu od 21. rujna 2023. te fotografija priloženih uz zapisnik, a koje prikazuju sadržaj objavljenog članka na portalu I okrivljene pravne osobe, utvrđeno je da članak opisuje CBD ulje za spavanje, doziranje, učinke sa fotografijama korištenja proizvoda te link prema drugoj stranici (slovenski web shop). Dakle, u konkretnom se slučaju radi o oglašavanju proizvoda, a ne o stavljanju proizvoda na tržište. Okrivljena pravna osoba nije subjekt koji stavlja hranu na tržište, već medij koji objavljuje sadržaj. Okrivljeni nisu stavljali predmetni proizvod na tržište, već su isključivo kao medij objavili informativno-promotivni sadržaj koji eventualno upućuje na treću osobu kao stvarnog prodavatelja, zbog čega nedostaje bitno obilježje prekršaja iz čl. 12. st. 3. t. 12. Zakona o hrani. Sud ističe da je za postojanje bitnih obilježja prekršaja koji se okrivljenima stavlja na teret odlučno utvrditi da su isti hranu stavljali na tržište, a što podrazumijeva prodaju, distribuciju ili druge načine stavljanja proizvoda na raspolaganje kupcima. Iz provedenih dokaza proizlazi da putem internetskih stranica okrivljenika nije moguće: naručiti proizvod, izvršiti plaćanje i sklopiti kupoprodajni ugovor. Iz provedenog dokaznog postupka sud je, nadalje, utvrdio da nema dokaza o “ponudi” od strane okrivljenika, jer na stranicama nema košarice, narudžbe, cijene na portalu i uvjeta prodaje. Stoga sud nalazi da objavljeni članak predstavlja medijski sadržaj informativno-promotivne naravi koji može imati obilježja oglašavanja, ali sam po sebi ne predstavlja radnju stavljanja hrane na tržište. U smislu Zakona o medijima objavljeni članak je sadržajno informativan odnosno promotivan, dio je medijske djelatnosti te predstavlja slobodu medijskog izražavanja i oglašavanja te ne predstavlja stavljanje hrane na tržište.Tužitelj tijekom postupka nije dokazao da okrivljenik prodaje, distribuira ili na bilo koji način stavlja predmetni proizvod na tržište. Nedvojbeno je u postupku utvrđeno da se proizvod ne može kupiti putem stranica okrivljenika, niti postoji mogućnost narudžbe ili plaćanja, već proizvod prodaje treća osoba.
9. Slijedom navedenog, sud je temeljem čl.182.točke 3. Prekršajnog zakona, okrivljenike oslobodio od optužbe, nalazeći da nisu počinili prekšaj za koji se optužuju.
10. Kako su okrivljenici oslobođeni optužbe, to je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava
Zagreb, 22. travnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Marina Pazman
Andrea Krelja Tovarac
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. I okrivljenik Telegram Media Grupa d.o.o., [adresa]
2. II okrivljenica: TRM, [adresa]
3. Odvjetnica: Vesna Alaburić, 11. Požarinje 2 b , Zagreb
4. tužitelj – Državni inspektorat, Sektor sanitarne inspekcije, Šubićeva 29, Zagreb
5. spis
