REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-17386/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Eter, uz sudjelovanje Jasminke Češković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ŽL, zastupanog po branitelju Bojanu Doneski, iz ZOU Bojan Doneski, Perica Medaković, Nera Panjkret, Antonio Mihoci i Kristina Burcar Štargl iz Garešnice, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. t. 1., 3., 4. i 46. i st. 2. i čl. 228. st. 1. t. 1. i st. 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.), čl. 172. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22) i čl. 127. st. 1. i 3. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj 115/18., 117/21. i 67/23.), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave Požega, Klasa: 116-01/25-02/1071, Urbroj: 443-02-01-14-25-8 od 16. rujna 2025., nakon javne glavne rasprave zaključene 8. travnja 2026., javno je objavio presudu 13. travnja 2026. i
p r e s u d i o j e
I) Temeljem odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)
okrivljenik: ĐL, sin Ž i Đ, rođen **.**.2000. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, neoženjen, bez djece, s prebivalištem u [adresa], prekršajno neosuđivan
kriv je
što je inspekcijskim nadzorom obavljenim dana 03.07.2025. u Zdravljaku [adresa], u [adresa], koji posluje u sastavu predmetnog obrta te nastavno dana 14.08.2025. uvidom u dostavljenu dokumentaciju, utvrđeno:
1. da nije 01.05.2025. u Pakracu, radnicama JL i CL koje su kod okrivljenika započele s radom 1. svibnja 2025. izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu budući ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, dakle, kao poslodavac fizička osoba prije početka rada radniku nije izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu obzirom ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,
čime je počinio prekršaj iz čl. 14. st. 3. Zakona o radu, kažnjivo po čl. 229. st.1. t. 3. i st. 2. istog Zakona,
2. da nije u Pakracu, za radnice JL i CL koje su kod okrivljenika započele s radom 1. svibnja 2025. dostavio tijelu obveznog mirovinskog osiguranja podatke o početku osiguranja najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada odnosno 1. svibnja 2025. već je to učinio 2. svibnja 2025. istekom propisanog roka,
dakle, kao obveznik doprinosa-fizička osoba dostavio podatak o početku osiguranja nakon isteka propisanog roka,
čime je počinio prekršaj iz čl. 109. st. 1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 96/25) kažnjiv po čl.166. st. 2. t. 5. i st. 3. istog Zakona,
3. da je u Pakracu s radnicama JL i CL koje su kod okrivljenika započele s radom 1. svibnja 2025. sklopio ugovore o radu na određeno vrijeme dana 1. svibnja 2025. s početkom rada 1. svibnja 2025., a bez navođenja objektivnog razloga,
dakle, kao poslodavac fizička osoba s radnikom sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme bez navođenja objektivnog razloga,
čime je počinio prekršaj iz čl. 12. st. 1. i 3. Zakona o radu, kažnjiv po čl. 228. st. 1. t. 1. i st. 2. istog Zakona
4. da nije u Pakracu radnici JL koja je kod okrivljenika započela s radom 1. svibnja 2025. uručio primjerke prijave na obvezno mirovinsko osiguranje u roku od osam dana računajući od početka rada tj. najkasnije 9. svibnja 2025. dakle, kao poslodavac fizička osoba nije radniku dostavio primjerak prijave na obvezno mirovinsko osiguranje u propisanom roku,
čime je počinio prekršaj iz čl. 14. st. 5. Zakona o radu, kažnjiv po čl. 229. st. 1. t. 4. i st. 2. istog Zakona
5. da nije u Pakracu evidenciju o radnom vremenu radnica JL i CL koje su kod okrivljenika započele s radom 1. svibnja 2025. za mjesec svibanj i lipanj 2025. vodio u skladu s čl. 5. st. 1. Zakona o radu, u svezi čl. 13. st. 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca jer nije na evidenciji o radnom vremenu evidentirao sate prekovremenog rada za iste radnice i to
za radnicu JL
-koja je u mjesecu svibnju 2025. radila u tjednu od 5. svibnja 2025. – 11. svibnja 2025. ukupno 28 sati tjedno odnosno 13 sati prekovremeno, u tjednu od 12. svibnja 2025. – 18. svibnja 2025. ukupno 24 sata tjedno odnosno 9 sati prekovremeno i 19. svibnja 2025. – 25. svibnja 2025. ukupno 28 sati tjedno odnosno 13 sati prekovremeno, odnosno ukupno 35 sati prekovremeno i
-koja je u mjesecu lipnju 2025. radila u tjednu od 2. lipnja 2025. – 8. lipnja 2025. ukupno 28 sati tjedno odnosno 13 sati prekovremeno, u tjednu od 9. lipnja 2025. – 15. lipnja 2025. ukupno 24 sata tjedno odnosno 9 sati prekovremeno, u tjednu od 16. lipnja 2025. – 22. lipnja 2025. ukupno 28 sati tjedno odnosno 13 sati prekovremeno i u tjednu od 23. lipnja 2025. – 29. lipnja 2025. ukupno 24 sata tjedno odnosno 9 sati prekovremeno, odnosno ukupno 44 sata prekovremeno, a
za radnicu CL
-koja je u mjesecu svibnju 2025. radila u tjednu od 5. svibnja 2025. – 11. svibnja 2025. ukupno 48 sati tjedno odnosno 8 sati prekovremeno, u tjednu od 12. svibnja 2025. – 18. svibnja 2025. ukupno 48 sata tjedno odnosno 8 sati prekovremeno i 19. svibnja 2025. – 25. svibnja 2025. ukupno 48 sati tjedno odnosno 8 sati prekovremeno, odnosno ukupno 24 sata prekovremeno i
-koja je u mjesecu lipnju 2025. radila u tjednu od 2. lipnja 2025. – 8. lipnja 2025. ukupno 48 sati tjedno odnosno 8 sati prekovremeno, u tjednu od 9. lipnja 2025. – 15. lipnja 2025. ukupno 48 sati tjedno odnosno 8 sati prekovremeno, u tjednu od 16. lipnja 2025. – 22. lipnja 2025. ukupno 48 sati tjedno odnosno 8 sati prekovremeno i u tjednu od 23. lipnja 2025. – 29. lipnja 2025. ukupno 48 sata tjedno odnosno 8 sati prekovremeno, odnosno ukupno 24 sata prekovremeno
dakle, kao poslodavac fizička osoba evidenciju o radnicima i radnom vremenu nije vodio na propisan način sukladno čl. 13. st. 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca ("Narodne novine", broj 55/24.),
čime je počinio prekršaj iz čl. 5. st. 1. Zakona o radu, kažnjiv po čl. 229. st. 1. t. 1. istog Zakona
6. da nije u Pakracu dostavio radnicama CL i JL koje su kod okrivljenika započele s radom 1. svibnja 2025. najkasnije do 30. lipnja 2025. obračun u kojem je iskazan ukupan iznos plaće i obračun iznosa plaće koju je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju za mjesec svibanj 2025., obzirom na dan dospjelosti nije isplatio plaću u cijelosti odnosno sate prekovremenog rada za mjesec svibanj 2025.
dakle, kao poslodavac fizička osoba radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću u cijelosti, nije dostavio dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor ("Narodne novine", broj 68/23.),
čime je počinio prekršaj iz čl. 93. st. 2. Zakona o radu, kažnjiv po čl. 229. st. 1. t. 46. i st. 2. istog Zakona
7. da nije u Pakracu dana 3. srpnja 2025. u 10,40 sati na usmeno traženje više inspektorice rada istoj omogućio pravovremeni ulazak u prostorije kuhinje objekta Zdravljak RUFI, u [adresa] i tako joj onemogućio utvrđivanje identiteta osoba i sudionika koje podliježu nadzoru, a koje se nalaze u poslovnom prostoru vlasnika obrta
dakle, kao fizička osoba obrtnik inspektoru nije omogućio neometano obavljanje inspekcijskog nadzora
čime je počinio prekršaj iz čl. 63. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu u vezi čl. 61. st. 3. istog Zakona, kažnjivo po čl. 127. st. 1. t. 1. i st. 3. Zakona o Državnom inspektoratu
pa mu se temeljem citiranih propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona, utvrđuje
za prekršaj pod točkom 1. izreke
novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura),
za prekršaj pod točkom 2. izreke
novčana kazna u iznosu od 80,00 eura (osamdeset eura),
za prekršaj pod točkom 3. izreke
novčana kazna u iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura),
za prekršaj pod točkom 4. izreke
novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura),
za prekršaj pod točkom 5. izreke
novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura),
za prekršaj pod točkom 6. izreke
novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura), a
za prekršaj pod točkom 7. izreke
novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura).
Temeljem odredbe čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 2.480,00 eura (dvije tisuće četiristo osamdeset eura).
II) Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 3 (tri) mjeseca od dana pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u navedenom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
III) Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. t. 3 Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeset eura), u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 3 (tri) mjeseca od dana pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i st. 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava Požega, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude te je provedena glavna rasprava.
2. Okrivljenik je u svojoj pisanoj obrani naveo da u cijelosti priznaje počinjenje svih prekršaja kako mu se to činjenično i pravno stavlja na teret. Izrazio je duboko kajanje te obećao da više nikada neće činiti slične ili istovrsne prekršaje te je spreman snositi posljedice. Obrt [obrt] osnovan je 25. travnja 2025. te je sa obavljanjem djelatnosti počeo 1. svibnja 2025., starosti je 25 godina i način poslovanja istog mu je nešto novo s čime se do sada nije susretao, a niti se dovoljno informirao o svim potrebnim radnjama koje mora poduzimati u obavljanju djelatnosti obrta. U konkretnom slučaju se radi o obrtu kojim uzdržava sebe kao i članove svoje obitelji koji su u njemu zaposleni, brata ZL i njegovu suprugu BL, koji su ujedno i roditelji mlt. djeteta starosti 3 godine te oca i majku koji su nezaposleni i starije životne dobi. U obrtu je zaposleno još dvoje ljudi koji također uzdržavaju svoje obitelji od svoje plaće. Zamolio je sud da prilikom odlučivanja o kazni uzme u obzir sve navedeno, a posebno činjenicu njegove ranije neosuđivanosti, njegovu dob, vrijeme otvaranja obrta, kao i činjenicu da se od istog uzdržava cijela njihova obitelj te je predložio da mu se izrekne ukupna minimalna novčana kazna s dužim rokom otplate.
3. Sud je u tijekom dokaznog postupka pročitao dokaze koji prileže sudskom spisu i to ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen 1. svibnja 2025. između obrta za ugostiteljstvo ĐL i CL (list 9-10 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 14. kolovoza 2025. (list 11-17 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 3. srpnja 2025. (list 18-23 spisa), prijavu o početku osiguranja na HZMO za radnice CL i JL (list 24-25 spisa), ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen 1. svibnja 2025. između obrta za ugostiteljstvo [obrt] i JL (list 26-27 spisa), obračun plaće za JL i CL (list 28-29 spisa), evidenciju o radnom vremenu radnica JL i CL (list 30-33 spisa), izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list 34 spisa) i izvadak iz obrtnog registra (list 46 spisa).
4. Nakon ovako provedenog postupka, cijeneći i analizirajući obranu okrivljenika te gore navedene materijalne dokaze pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, sud je odlučio kao u izreci presude te je našao nedvojbeno dokazanim da je okrivljenik počinio terećene prekršaje.
5. Sud je prihvatio sve izvedene materijalne dokaze (osim evidencije o radnom vremenu radnica JL i CL) kao valjane i zakonite dokaze obzirom su se dokazi međusobno podudarali i nadopunjavali, a isto tako su u suglasju s obranom okrivljenika te koji sadržaj isti nije osporavao. Izvedeni dokazi u cijelosti potvrđuju navode iz optužnog prijedloga. Zapisnici o inspekcijskom nadzoru od 14. kolovoza 2025. i 3. srpnja 2025. dokaz su u postupku temeljem čl. 158. st. 5. Prekršajnog zakona. Cit. ugovore o radu na određeno vrijeme sklopljene 1. svibnja 2025. između obrta za ugostiteljstvo [obrt] i CL te JL, cit. prijave o početku osiguranja na HZMO za radnice CL i JL i cit. obračune plaće za JL i CL, sud je cijenio kao valjane dokaze, a koji tijekom postupka i nisu osporavani. Cit. evidencije o radnom vremenu radnica JL i CL sud nije cijenio kao vjerodostojne dokaze jer je sadržaj istih osporen izjavama radnica danih na zapisniku o inspekcijskom nadzoru od 3. srpnja 2025., a okrivljenik na zapisnik nije stavio primjedbe te je isti i vlastoručno potpisao. Pregledom izvatka iz obrtnog registra razvidno je da je okrivljenik vlasnik obta RUFI, a datum početka obavljanja obrta je 1. svibnja 2025., a pregledom izvatka iz prekršajne evidencije na ime okrivljenika razvidno je da nije prekršajno osuđivan.
6. Stoga su svi terećeni prekršaji nesporno utvrđeni na temelju izvedenih materijalnih dokaza te na temelju priznanja okrivljenika, radi čega je sud okrivljenika proglasio krivim za terećene prekršaje i kaznio kao u izreci presude.
7. Za prekršaj iz čl. 229. st. 1. t. 1., 3., 4. i 46. st. 2. Zakona o radu propisana novčana kazna za poslodavca fizičku osobu u iznosu od 920,00 do 1320,00 eura. Za prekršaj iz čl. 228. st. 1. t. 1. st. 2. Zakona o radu propisana novčana kazna za poslodavca fizičku osobu u iznosu od 530,00 do 790,00 eura. Za prekršaj kažnjiv po čl. 127. st. 1. i 3. Zakona o Državnom inspektoratu propisana je novčana kazna za fizičku osobu obrtnika u iznosu od 2.650,00 do 10.610,00. Dana 1. srpnja 2025. stupio je na snagu "novi" Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 96/25) koji propisuje blaže novčane kazne za okrivljenika i koje se kreću u rasponu od 130,00 do 1.320,00 eura, radi čega je sud primijenio odredbu čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona i presudio kao u izreci presude.
8. Sud je okrivljeniku za svaki pojedinačni prekršaj utvrdio novčane kazne koje su ispod Zakonom propisane najniže novčane kazne te je potom tako utvrđene novčane kazne zbrojio i izrekao ukupnu novčanu kaznu, a pri odlučivanju o visini kazne sud je okrivljeniku cijenio kao olakotno iskreno priznanje svih terećenih prekršaja, iskazano žaljenje zbog počinjenja istih kao i obećanje da isto više neće počiniti te da nije prekršajno osuđivan. Otegotne okolnosti sud na strani okrivljenika nije našao. Sud izrečenu ukupnu novčanu kaznu smatra primjerenom težini počinjenih prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika te sud smatra da će se ovakvim novčanim kaznama utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.
9. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka.
U Zagrebu 13. travnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Jasminka Češković
Sanja Eter
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama i troškovima postupka u roku 8 (osam) dana od primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu na adresu [adresa], u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni sud.
Dostavna naredba:
1. okrivljenik ĐL, [adresa]
2. odvjetnik Bojan Doneski, ZOU Bojan Doneski, GL, EL,
HL i ŽLO, [adresa]
3. tužitelj Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava Požega
4. spis.
