REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-767/2024-72

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Jasminki Galešić, u pravnoj stvari tužitelja SM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Republika Hrvatska Ministarstvo financija OIB: 52634238587, kojeg zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. travnja 2026. godine u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja ĐM, odvjetničkog vježbenika i MM, zamjenice OGDO u Zagrebu, dana 04. svibnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska Ministarstvo financija OIB: 52634238587, da tužitelju SM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] na ime razlike plaće isplati iznos od 147,29 bruto sa zakonskom zateznom kamatom obračunatom od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u navedenom iznosu do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom na iznos od:

- 18,86 eura od 16.09.2014. do isplate,

- 34,43 eura od 16.01.2015. do isplate,

- 9,00 eura od 16.02.2015. do isplate,

- 56,67 eura od 16.07.2016. do isplate,

- 28,33 eura od 16.12.2016. do isplate,

u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime parničnog troška isplati iznos od 1.687,32 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 4. svibnja 2026. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu dana 11. rujna 2019. godine podnio tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi je naveo da je zaposlen kod tuženika na radnom mjestu carinik u Područnom carinskom uredu Zagreb sukladno rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 06. lipnja 2014. do 07. lipnja 2019. godine tužitelj je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati, u smjenama i turnusima (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. U navedenim oblicima rada tužitelj je radio tijekom mjeseca u drugoj smjeni, noću, subotom, nedjeljom, na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom, koji su padali od ponedjeljka do petka. Tuženik nije tužitelju platio prekovremeni rad odrađen na dane blagdane i neradne dane koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a tako odrađeni sati bili su duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika i od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

2. Tužbenim zahtjevom u podnesku od 12. svibnja 2020. godine tužitelj na ime razlike plaće potražuje ukupni iznos od 4.689,40 kn bruto sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedini mjesečni iznos tekućom od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u navedenom iznosu.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev navodeći da tužitelj nije dostavio u spis niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazila osnovanost i visina tužbenog zahtjeva. U kasnijem tijeku postupka tuženik je naveo da tužitelj u utuženom razdoblju nije radio prekovremeno, već je radio u turnusu kao posebnom obliku rada, a nije radio dulje tijekom pojedinog turnusa odnosno nije radio dulje od 12 sati po turnusu i nije radio dulje od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelju je tijekom cijelog utuženog razdoblja isplaćivana osnovna plaća uvećana za rad noću, vikendom i blagdanima koji su padali tijekom radnog dijela tjedna.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora od 06. lipnja 2019. godine (list 5-6 spisa), odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora od 16. kolovoza 2019. godine (list 7 i 12 spisa), presliku povratnice (list 13 spisa), tabelu (list 14 spisa), rješenja tuženika od 08. srpnja 2013. godine (list 15-16 spisa), obračunske liste i evidenciju radnog vremena (list 17-138 spisa), tumačenja Komisije za tumačenje odredaba i praćenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (list 149-165, 235-238 spisa). Provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković (list 181-194 spisa).

5. Temeljem provedenih dokaza sud je presudom poslovni broj: Pr-2567/2019- 28 od 19. svibnja 2021. usvojio tužbeni zahtjev i naložio je tuženiku da tužitelju na ime razlike plaće isplati ukupni iznos od 4.689,40 kn bruto sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Navedena presuda potvrđena je presudom Županijskog suda u Rijeci broj: Gž R-1065/2021-2 od 14. srpnja 2023.

6. Vrhovni sud RH je rješenjem poslovni broj Rev-402/2024.2 od 08. svibnja 2024. godine ukinuo presudu Županijskog suda u Rijeci broj: Gž R-1065/2021-2 od 14. srpnja 2023. i presudu ovog suda broj: Pr-2567/2019-28 od 19. svibnja 2021. iz razloga što je pogrešno stajalište nižestupanjskih sudova da se mjesečni fond radnih sati obračunava na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8, a pri čemu se blagdan kao neradni dan koji pada u razdoblju od ponedjeljka do petka ne uračunava u mjesečni fond radnih sati, već u ukupan mjesečni fond sati. U rješenju je navedeno da nižestupanjski sudovi nisu uzeli u obzir tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, a koja tumačenja imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora sukladno čl. 120. st. 1. KU/08 odnosno čl. 101. st. 8. KU/17. U rješenju je navedeno da nižestupanjski sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva nisu raspravili primjenom tumačenja Zajedničke komisije broj 8/44, 2/35, 24/44 i tumačenja od 16. svibnja 2012.

7. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 07. travnja 2026. tužitelj na ime razlike plaće potražuje ukupni iznos od 147,29 eura bruto sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanog u navedenom bruto iznosu razlike plaće.

8. U ponovljenom postupku sud je proveo dokaz dopunskim financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. (list 570-573 i 603-607 spisa).

9. Cijeneći provedene dokaze sukladno članku 8 ZPP-a, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

10. Na ročištu za glavnu raspravu 13. travnja 2026. tuženik je istaknuo prigovor zastare i prigovor prijeboja jer je tužitelju isplaćeno potraživanje koje mu je dosuđeno pravomoćnom presudom donesenom u ovom postupku.

11. Člankom 139 Zakona o radu (Narodne novine 93/2014) propisano je da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina.

12. Tužiteljevo najstarije potraživanje odnosi se na kolovoz 2014. koje je dospjelo 15. rujna 2014. godine. . S obzirom da je tužba podnesena 11. rujna 2019., sud je zaključio da od dospijeća najstarijeg potraživanja 15. rujna 2014. do podnošenja tužbe 11. rujna 2019. nije protekao zastarni rok od pet godina propisan člankom 139 Zakona o radu. Iz navedenog proizlazi da je tuženikov prigovor zastare neosnovan.

13. Tuženikov prigovor prijeboja sud je ocijenio neosnovanim jer je člankom 96 Zakona o radu propisana zabrana prijeboja, a tuženik može svoje potraživanje prema tužitelju s osnova stečenog bez osnove, ostvariti u posebnoj parnici.

14. Člankom 89 stavak 4 Zakona o carinskoj službi (Narodne novine 68/13, 30/14, 115/16, 39/19 i 98/19) propisano je da se radom u turnusu smatra rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.

15. Člankom 89 stavak 6 navedenog Zakona propisano je da ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili u turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

16. Člankom 44 stavak 1, odnosno člankom 38 stavak 1 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine 89/12 i 112/18) propisano je da se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava za svaki sat rada za 50% za prekovremeni rad.

17. Člankom 44 stavak 10 odnosno člankom 38 stavak 10 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike propisano je da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

18. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s osam sati. To znači da se broj radnih sati množi sa brojem radnih dana u mjesecu.

19. Redovni mjesečni fond sati, prema članku 44 stavak 12 odnosno članka 38 stavak 12 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati.

20. Državni službenik koji radi na blagdan ostvaruje pravo na uvećanje plaće temeljem rada na blagdan, a ukoliko se na kraju mjeseca utvrdi da je taj službenik odradio više od redovnog fonda radnih sati, obračunatog prema članku 44 stavak 12 odnosno članku 38 stavak 12 Kolektivnog ugovora, pripada mu i pravo na uvećanje plaće temeljem prekovremenog rada.

21. Sukladno tumačenju Komisije broj 8/44 od 29. travnja 2013., službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak do petak ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane u ponedjeljak do petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće) ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

22. Prema tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži sa 8.

23. Prema tumačenju Komisije broj 24/44 službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario.

24. Radi utvrđenja visine razlike plaće tužitelja po osnovi prekovremenog rada provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da je izvršio provjeru svih obračunskih isprava za isplatu plaća te je usporedbom istih s evidencijama o korištenju radnog vremena utvrđeno da tuženik nije iskazao sve sate koji su iskazani u evidencijama o korištenju radnog vremena, a koji bi predstavljali sate iznad mjesečnog fonda radnih sati kao prekovremeni rad tužitelja. Vještak je utvrdio za svaki mjesec vještačenja mjesečni fond sati te fond sati blagdana u tjednu od ponedjeljka do petka te je izračunao mjesečni fond radnih sati na način da je od mjesečnog fonda sati oduzeo sate blagdana koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka. Uvidom u dokumentaciju razvidno je da su tužitelju evidentirani i obračunati prekovremeni sati na način da je uzeta u obzir vrijednost osnovnog sata uvećana za posebne uvjete rada i vrijednost dodatka za prekovremeni rad, kao i da je tuženik evidentirao i obračunavao dodatke za rad tužitelja u turnusu kad je primjenjivao, rad na dane blagdana, subotom, nedjeljom i ostale dane, ovisno o dobi dana kada je tužitelj radio primijenivši propisana obećanja iz Kolektivnog ugovora te ne isključujući međusobne dodatke. Vještak je za svaki mjesec utvrdio broj sati odrađenih na blagdan i neradne dane koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka te ih je obračunato kao sate rada koji prelaze mjesečni fond radnih sati izvršivši usporedbu sati rada iz obračunske isprave za isplatu plaće i evidencije o korištenju radnog vremena. Vještak je utvrdio da potraživanje tužitelja po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada iznosi 0,00 kn. Podredno, ukoliko sud zauzme stav da se uzimaju u obzir i isplate po osnovi slobodnih dana, za koje u spisu ne prileže rješenja o korištenju slobodnih dana, potraživanje po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada iznos 0,00 kn. Pod pretpostavkom da se svi efektivno odrađeni sati na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom, a koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, obračunavaju kao sati rada koji prelaze mjesečni fond radnih sati, visina potraživanja po toj osnovi iznosi 4.689,40 kn.

25. Sukladno uputi iz rješenja Vrhovnog sud Republike Hrvatske od 08. svibnja 2024. provedeno je dopunsko financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. koja je u dopunskom nalazu i mišljenju od 15. srpnja 2025. utvrdila da uzevši u obzir uputu iz rješenja Vrhovnog sud Republike Hrvatske prema kojem fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, tužitelj nema potraživanja po osnovi prekovremenog rada. Vještak je utvrdio da iz obračunskih isprava nije razvidno da bi tužitelj u utuženom razdoblju koristio slobodne dane.

26. Povodom tužiteljevih prigovora provedeno je dopunsko financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. koja je u dopunskom nalazu i mišljenju od 11. ožujka 2026. utvrdila da pod pretpostavkom da prekovremeni rad predstavljaju sati rada koje je tužitelj odradio u dane kada se trebao odmarati 48 sati (poslije odrađenog rada u noćnom turnusu) te sati rada koje je tužitelj odradio u obliku rada na drugačiji način (na način da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od 40 sati tjedno), potraživanje tužitelja po toj osnovi iznosi 147,29 eura.

27. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje financijskog vještaka jer je sačinjen objektivno i stručno, a vještak je izradio dopunski nalaz i mišljenje sukladno uputi iz rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 08. svibnja 2024. i dopunski nalaz i mišljenje od 11. ožujka 2026. u kojem je izvršio izračun utuženog potraživanja sukladno prijedlogu tužitelja. Na opisani način financijskim vještačenjem utvrđene su dvije varijante izračuna utuženog potraživanja.

28. Iz dopunskog nalaza i mišljenja financijskog vještaka proizlazi da je tužitelj radio u dane koje je trebao koristiti kao slobodne dane, nakon odrađenog noćnog turnusa. Tuženik je tužitelju prekinuo ciklus rada u turnusu pa je tužitelj ostvarivao oblik rada na drugačiji način i tako je odradio sate rada koji su prelazili 40 sati tjedno.Na opisani način tužitelj je ostvario prekovremene sate rada koje mu tuženik nije platio.

29. S obzirom da tuženik nije dostavio u spis rješenja o korištenju slobodnih dana niti drugi pisani dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je tužitelj na temelju ostvarenih prekovremenih sati koristio slobodne dane sud je zaključio da tužitelj u utuženom razdoblju po navedenoj osnovi nije koristio slobodne dane.

30. Stoga je sud zaključio da sati rada koje je tužitelj odradio na opisani način, predstavljaju prekovremeni rad pa je tuženik dužan tužitelju isplatiti naknadu za prekovremeni rad u iznosu od 147,29 eur bruto koji je utvrđen dopunskim financijskom vještačenjem.

31. Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 29 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 78/15 i 156/22, 155/23).

32. Tužitelju je na svaki pojedini iznos razlike plaće dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec jer plaća, sukladno članku 92 stavak 3 Zakona o radu (Narodne novine 93/14) dospijeva petnaestog dana u idućem mjesecu.

33. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi članka 154 stavak 1 u vezi članka 155 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Parnični trošak je obračunat temeljem vrijednosti predmeta spora od 147,29 eura sukladno konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

34. Tužitelju je priznata nagrada za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 32), za sastav tužbe u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 7/1), za sastav podneska od 12.05.2020. godine u iznosu od 50,00, eur (Tbr. 8/1), za sastav podneska od 30.12.2019. godine u iznosu od 12,50 eur (Tbr. 8/4), za sastav podneska od 29.10.2019. godine u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8/1), za sastav podneska od 22.02.2021. godine u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8/1), za zastupanje na ročištu 29.10.2020. godine u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 14.04.2021. godine u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 9/1), zastupanje na ročištu za objavu presude 19.05.2021. godine u iznosu od 25,00 eur (Tbr. 9/3) za sastav odgovora na žalbu od 18.06.2021. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 10/7), za sastav odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije od od 26.10.2023. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 10/7), za sastav odgovora na reviziju od 27.01.2024. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 10/7), za sastav podneska od 29.08.2025. godine u iznosu od 50,00, eur (Tbr. 8/1), za zastupanje na ročištu 04.02.2025. godine u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 11.09.2025. godine u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 13.04.2026. godine u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 9/1).

35. Ukupan trošak tužitelja iznosi 737,50 eura, a navedenom iznosu dodan je PDV od 25% u iznosu od 184,37 eura i troškovi financijskog vještačenja u iznosu od 765,45 eura pa je tužitelju na ime parničnog troška ukupno dosuđeno 1.687,32 eura.

36. Tužitelju je temeljem članka 151 stavak 3 ZPP-a dosuđena zatezna kamata na parnični trošak.

37. Tužitelju nije priznata nagrada za zastupanje na ročištu za objavu presude 4. svibnja 2026. jer punomoćnik tužitelja nije pristupio na navedeno ročište.

38. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci presude.

U Zagrebu 04. svibnja 2026.

Sudac:

Jasminka Galešić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 5 (pet) istovjetnih primjeraka, putem ovog suda.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženiku, putem OGDO u Zagrebu