Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Kapucinski trg 5

Poslovni broj: Pp-2477/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sucu pojedincu Nadi Šumiga, po nacrtu odluke više sudske savjetnice-specijalistice Ide Labaš, uz sudjelovanje Mire Zagorec kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe DOXAKEY d.o.o., sa sjedištem u [adresa], koje brani Danijel Pribanić, odvjetnik iz Zagreba, zbog povrede odredbe iz čl. 95. st. 1. Zakona o strancima (Narodne novine broj: 133/2020, 114/2022., 151/2022 i 40/2025), povodom prigovora okrivljene pravne osobe izjavljenog protiv obaveznih prekršajnih naloga Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Varaždin, Klasa: 211-07/25-4/98908, Urbroj: 511-14-05-25-1 od 25. rujna 2025. i Klasa: 211-07/25-4/98828, Urbroj: 511-14-05-25-1 od 25. rujna 2025., na temelju čl. 183. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) u žurnom postupku, 4. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Okrivljena pravna osoba: DOXAKEY društvo s ograničenom odgovornošću za montažu, proizvodnju i usluge, OIB: 14245947539, sa sjedištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana

k r i v a j e

I. 1. što do 8. srpnja 2025. u Varaždinu, kao poslodavac - pravna osoba nije u propisanom roku od 5 (pet) radnih dana obavijestila Policijsku upravu varaždinsku o prestanku ugovora o radu za državljanina Brazila LEB (OIB: [osobni identifikacijski broj]), na temelju kojeg ugovora je izdana dozvola za njegov boravak i rad, pošto mu je radni odnos prestao s danom 30. lipnja 2025., a što je bila dužna učiniti najkasnije do 8. srpnja 2025., već je isto učinila 28. srpnja 2025.,

2. što do 17. srpnja 2025. u Varaždinu, kao poslodavac – pravna osoba nije podnijela zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad za državljanina treće zemlje LEBT (OIB: [osobni identifikacijski broj]) u istom zanimanju, što je bila dužna učiniti najkasnije 30 (trideset) dana prije isteka važenja dozvole za boravak i rad u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta državljanina treće zemlje, koja i odlučuje o produljenju, te je uvidom u dozvolu za boravak državljanina treće zemlje utvrđeno da je ista bila važeća do 17. kolovoza 2025., već je isto učinila 24. srpnja 2025.. a zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad za državljanina treće zemlje zaprimljen je 24. srpnja 2025. u Policijskoj upravi varaždinskoj, dok je krajnji rok za podnašanje zahtjeva za produljenje dozvole za boravak i rad bio s danom 17. srpnja 2025., čime je prekoračen propisani zakonski rok od najkasnije 30 (trideset) dana,

II. čime je okrivljena pravna osoba počinila prekršaj pod točkom:

1. iz članka 251. stavak 1. toč. 1. Zakona o strancima,

2. iz članka 251. stavak 4. toč. 2. Zakona o strancima,

radi čega joj se na temelju citiranih propisa i članka na temelju članka 37. Prekršajnog zakona

III.

i z r i č e

za prekršaj pod točkom 1:

novčana kazna u iznosu od 1.100,00 (tisuću sto) eura

za prekršaj pod točkom 2:

novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiristo) eura

odnosno, ukupna novčana kazna od 1.500,00 (tisuću petsto) eura

Okrivljena pravna osoba je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od dana primitka ove presude.

Okrivljena pravna osoba se upozorava sukladno čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene kazne, smatrat će se da je izrečena novčana kazna uplaćena u cijelosti. Ukoliko okrivljena pravna osoba u određenom roku izrečenu novčanu kaznu ne plati, ista će se na temelju odredbe čl. 34. Prekršajnog zakona, izvršiti prisilnim putem. Ako se novčana kazna u cijelosti ili djelomično ne naplati ni prisilno u roku od 2 godine od kad je nadležno tijelo za prisilnu naplatu primilo za to zahtjev, ista će se zamijeniti posebnim rješenjem, a u skladu s odrednom čl. 34. Prekršajnog zakona. Okrivljena pravna osoba je dužna novčanu kaznu uplatiti putem priložene uplatnice.

IV. Trošak prekršajnog postupka utvrđen je u iznosu od 26,00 (dvadeset šest) eura, a isti se odnosi na trošak prekršajnog postupka, temelji se na odredbi čl. 139. st. 3. u vezi sa čl. 152. ZKP-a i toč. I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka i dužna ga je uplatiti okrivljena pravna osoba u istom roku kao i novčanu kaznu putem priložene uplatnice.

Obrazloženje

1. PU varaždinska, Policijska postaja Varaždin izdala je obavezne prekršajne naloge Klasa: 211-07/25-4/98908, Urbroj: 511-14-05-25-1 od 25. rujna 2025. i Klasa: 211-07/25-4/98828, Urbroj: 511-14-05-25-1 od 25. rujna 2025. zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

Na navedene obavezne prekršajne naloge okrivljena pravna osoba je pravodobno putem branitelja izjavila prigovore, stoga su obavezni prekršajni nalozi stavljeni izvan snage te je nastavljen žurni prekršajni postupak.

Budući da se u isto vrijeme protiv okrivljene odgovorne osobe vode dva postupka za iste prekršaje, sud je na temelju članka 99. stavak 8. Prekršajnog zakona spojio oba postupka i proveo jedinstveni postupak.

2. Na okolnosti podnijetog optužnog prijedloga zaprimljena je pisana obrana okrivljene pravne osobe u kojoj njezin zakonski zastupnik BEB u bitnom navodi da smatra kako djela koja se društvu stavljaju na teret nisu prekršaji. Nadalje navodi kako činjenični opisi djela u prekršajnim nalozima ne sadrže jasno i određeno naznačeno vrijeme počinjenja prekršaja, što predstavlja bitan nedostatak. Nadalje navodi kako u odnosu na obvezni prekršajni nalog od dana 25. rujna 2025. godine, KLASA: 211-07/25-4/98908, URBROJ: 511-14-05-25-1, u slučaju da je radni odnos stranog državljanina prestao s danom 30. lipnja 2025. godine, kako se to navodi u obveznom prekršajnom nalogu, tada je krajnji rok za obavijest o prestanku radnog odnosa bio 7. srpnja 2025. godine. Sukladno tome, eventualni prekršaj mogao je nastupiti tek protekom toga roka, odnosno najranije dana 8. srpnja 2025. godine. Unatoč tome, ovlašteni tužitelj kao vrijeme počinjenja navodnog djela navodi dan 24. rujna 2025. godine u 10:40 sati, ne obrazlažući na koji je način upravo taj datum relevantan za ostvarenje obilježja prekršaja. Taj datum očito ne predstavlja dan isteka roka za podnošenje obavijesti, niti dan koji proizlazi iz zakonske konstrukcije konkretnog prekršaja kao djela propuštanja vezanog uz protek roka. Navedeni datum ne može predstavljati vrijeme počinjenja djela, jer se kod prekršaja propuštanja odlučna činjenica veže isključivo uz protek zakonskog roka, a ne uz naknadno utvrđivanje od strane nadležnog tijela. U odnosu na obavezni prekršajni nalog od dana 25. rujna 2025. godine, KLASA: 211-07/25-4/98828, URBROJ: 511-14-05-25-1, u slučaju da je dozvola za boravak i rad za konkretnog radnika bila važeća do dana 17. kolovoza 2025. godine, kako se to navodi u prekršajnom nalogu, tada je krajnji rok za podnošenje zahtjeva za produljenje bio 17. srpnja 2025. godine. Sukladno tome, eventualni prekršaj mogao je nastupiti tek protekom toga roka, odnosno najranije dana 18. srpnja 2025. godine. Unatoč tome, ovlašteni tužitelj kao vrijeme počinjenja navodnog djela navodi dan 24. rujna 2025. godine u 9:55 sati, ne obrazlažući na koji je način upravo taj datum relevantan za ostvarenje obilježja prekršaja. Taj datum očito ne predstavlja dan isteka roka za podnošenje zahtjeva, niti dan koji proizlazi iz zakonske konstrukcije konkretnog prekršaja kao djela propuštanja vezanog uz protek roka. Navedeni datum ne može predstavljati vrijeme počinjenja djela, jer se kod prekršaja propuštanja odlučna činjenica veže isključivo uz protek zakonskog roka, a ne uz naknadno utvrđivanje od strane nadležnog tijela. Budući da je iz činjeničnih opisa obaveznih prekršajnih naloga razvidno da u istima nije jasno i nedvojbeno naznačeno vrijeme navodnog počinjenja prekršaja, ističe da takav nedostatak predstavlja bitan propust. U situaciji kada u činjeničnom opisu izostaje jasno određeno vrijeme počinjenja navodnog djela, a koje je u konkretnom slučaju odlučna činjenica jer je prekršaj vezan uz protek zakonskog roka, izostaje jedan od bitnih elemenata bića prekršaja. Slijedom toga, navedena djela koja se Društvu stavlja na teret, opisana na takav način, ne sadrže sva zakonom propisana obilježja prekršaja, pa se ne mogu smatrati prekršajima u pravnom smislu. Zbog nedostatka odlučnih činjenica u činjeničnom opisu obaveznih prekršajnih naloga nisu ostvarene pretpostavke za prekršajnu odgovornost Društva, te pobijane prekršajne naloge treba ukinuti i Društvo osloboditi krivnje u cijelosti. Podredno, u slučaju da nadležni sud utvrdi kako se u konkretnom slučaju ipak radi o prekršajima, kao zakonski zastupnik Društva ističe kako slijedi: U konkretnom slučaju nije postojala ni namjera, niti bilo kakve okolnosti koje bi upućivale na svjesno izbjegavanje zakonskih obveza, niti na poduzimanje nezakonitih radnji poput skrivenog rada ili nezakonitog zapošljavanja stranih državljana. Riječ je isključivo o administrativnom propustu — zakašnjenju u pravodobnoj odjavi radnika nakon prestanka ugovora o radu, odnosno zakašnjenju u pravodobnom podnošenju zahtjeva za produljenje dozvole za boravak i rad. Radnici su tijekom cijelog trajanja radnog odnosa bio uredno prijavljeni, obavljali poslove zakonito, primali plaću i ostvarivali sva prava iz radnog odnosa, dok je Društvo kao poslodavac uredno podmirivalo sve doprinose i druge zakonske obveze prema državi. Dakle, predmetni propust nije imao nikakve negativne posljedice ni za radnike, ni za državu, ni za poslodavca. Iz okolnosti konkretnog slučaja proizlazi da se radi o propustu isključivo administrativne naravi, koji nije prouzročio nikakvu štetu ni jednom subjektu — radnici nisu bili lišeni nijednog prava, poslodavac nije ostvario nikakvu protupravnu korist, a državi nije nastala nikakva šteta. Opisani propust se dogodio u mjesecu srpnju, razdoblju u kojem većina zaposlenika koristi godišnje odmore, što u praksi dovodi do smanjene dostupnosti kadrovskih službi i otežane interne koordinacije. U takvim okolnostima povećanog organizacijskog i kadrovskog opterećenja došlo je do zakašnjenja u odjavi radnika, odnosno podnošenju zahtjeva za produljenje dozvole, što dodatno potvrđuje da nije bilo nikakve namjere, već je riječ isključivo o nenamjernom previdu. Sudska praksa redovito razlikuje situacije u kojima poslodavac svjesno i s namjerom krši zakon od onih, poput ove, u kojima se radi o nenamjernom, formalnom zakašnjenju u administrativnoj proceduri, bez štetnih posljedica i s minimalnim stupnjem društvene opasnosti. U konkretnom slučaju radi se o minimalnom prekoračenju zakonskog roka, od svega nekoliko radnih dana, koje nije imalo nikakve materijalne posljedice. Društvo, čim je uočilo propust, odmah je poduzelo sve potrebne radnje kako bi ga ispravilo i uskladilo svoje postupanje sa zakonom, čime je iskazalo punu volju za zakonito i odgovorno postupanje. Sukladno odredbi članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, pri izboru vrste i mjere kazne osobito se cijeni stupanj krivnje, opasnost djela te svrha kažnjavanja, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, kako otegotne tako i olakotne. U ovom slučaju, postoji niz olakotnih okolnosti: nepostojanje namjere, neznatan stupanj opasnosti, promptno ispravljanje propusta i suradnja s nadležnim tijelima, kao i činjenica da Društvo do sada nije prekršajno kažnjavano, što jasno ukazuje na dosadašnje. zakonito i odgovorno poslovanje. Počinjenim prekršajem nije nastala nikakva šteta. Nije postojala nikakva namjera Društva za počinjenje prekršaja ili zaobilaženje zakonskih obveza, a eventualno minimalno prekoračenje nije utjecalo na ispunjenje zakonskih obveza Društva kao poslodavca. Budući da je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da Društvo bude kažnjeno, moli da se pobijani prekršajni nalog ukine i Društvo oslobodi kazne. Ukoliko navedeno nije moguće, sve gore navedeno jasno upućuje na izuzetno nizak stupanj društvene opasnosti, pa moli da se Društvu izrekne opomena sukladno članku 43. Prekršajnog zakona, ili eventualno uvjetna osuda, odnosno smanji novčana kazna ispod zakonom propisanog minimuma, uzimajući u obzir sve olakotne okolnosti. Naglašava da Društvo, kojeg je on zakonski zastupnik, u potpunosti poštuje zakonske propise te kontinuirano poduzima mjere za unaprjeđenje administrativnih procedura, kako se slični propusti ne bi ponavljali.

3. U tijeku postupka izvršen je uvid i pročitano je: podnesak okrivljenika od 2. srpnja 2025., prijava o prestanku osiguranja s lista 13 spisa, zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad od 15. srpnja 2025. s lista 28 i 29 spisa, rješenje o produljenju dozvole za boravak i rad od 8. kolovoza 2024. s lista 30 spisa, te izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije na ime okrivljene pravne osobe od 26. veljače 2026.

4. Na temelju provedenog postupka, analizirajući i ocjenjujući pisanu obranu okrivljene pravne osobe i podnijete u spis materijalne dokaze, pojedinačno i u međusobnoj vezi, nedvojbeno proizlazi zaključak da je predmetne zgode inkriminirana djela iz izreke ove presude svojim ponašanjem počinila okrivljena pravna osoba.

5. Odlučne činjenice za koje se okrivljena pravna osoba tereti – neobavještavanje nadležne policijske uprave odnosno policijske postaje o prestanku ugovora o radu na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad te propuštanje pravovremenog podnošenja zahtjeva za produljenje dozvole za boravak i rad za državljanina treće zemlje - nalaze se dokazane na temelju pisane obrane okrivljene pravne osobe u kojoj obrani ista zapravo priznaje počinjenje predmetnih prekršaja, a kojoj obrani u svezi odlučnih činjenica sud nije imao razloga ne povjerovati jer se odlučne činjenice podudaraju i nadopunjuju s podnijetim u spis materijalnim dokazima – prijavom o prestanku osiguranja s lista 13 spisa, zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad od 15. srpnja 2025. s lista 28 i 29 spisa, te rješenjem o produljenju dozvole za boravak i rad od 8. kolovoza 2024. s lista 30 spisa iz kojih je razvidno da okrivljena pravna osoba nije u zakonom propisanom roku obavijestila nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad državljanine treće zemlje.

6. Okolnosti koje okrivljena pravna osoba iznosi u svojoj obrani ne mogu je ekskulpirati za učinjene prekršaje te iskazane okolnosti nisu od bitno odlučujućeg značaja za isključenje prekršajne odgovornosti i krivnje budući da je okrivljena pravna osoba kao odgovorna osoba u pravnoj osobi bila dužna postupati u skladu s odredbama Zakona o strancima. Naime, 24. rujna 2025. koji ovlašteni tužitelj navodi u činjeničnom opisu nije datum počinjenja prekršaja već je to datum kada je ovlašteni tužitelj utvrdio prekršaj, dok je dalje u činjeničnom opisu zapravo naveden datum prekršaja 8. srpanj 2025. kao datum počinjenja prekršaja iz članka 251. st. 1. toč. 1., te 17. srpanj 2025. kao datum počinjenja prekršaja iz članka 251. st. 4. toč. 2. Zakona o strancima, tako da je ovlašteni tužitelj naveo datum prekršaja kao i zakonom propisani rok od 5 radnih dana od dana prestanka ugovora o radu za prekršaj iz članka 251. st.1. toč 1. Zakona o strancima, te rok od 30 dana prije isteka važenja dozvole za boravak i rad za prekršaj iz članka 251. st. 4. toč. 2. Zakona o strancima, odnosno činjenični opis oba prekršaja sadrži sve konstitutivne elemente.

7. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljena pravna osoba postupila protivno odredbi čl. 95. st. 1. Zakona o strancima u kojem je decidirano propisano da u slučaju prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad poslodavac ili državljanin treće zemlje dužan je obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju u roku od pet radnih dana od dana nastupa tih okolnosti. Budući da je okrivljena pravna osoba postupila suprotno navedenom članku, propust okrivljene pravne osobe rezultat je njezine krivnje te prekršaj opisan u točki I./1. izreke ove presude, za koji prekršaj je odredbom članka 251. st. 1. Zakona o strancima propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac - pravna osoba koja nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu ili o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 95. stavak 1.).

8. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja nedvojbeno je da je okrivljena pravna osoba postupila protivno odredbi članka 92. stavka 1. Zakona o strancima u kojem je decidirano propisano da zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje u istom zanimanju podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka važenja dozvole za boravak i rad u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta državljanina treće zemlje, koja odlučuje o produljenju. Budući da je okrivljena pravna osoba postupila suprotno navedenom članku, svojim ponašanjem ostvarila je sva bitna obilježja prekršaja iz članka 251. stavak 4. točka 2. Zakona o strancima opisan u točki I./2. izreke ove presude za koji prekršaj je za poslodavca – pravnu osobu propisana novčana kazna u iznosu od 500,00 do 1.500,00 eura.

9. Slijedom iznijetog odlučeno je okrivljenu pravnu osobu proglasiti krivom jer je ponašanje okrivljene pravne osobe rezultat njezine krivnje te joj se za počinjene prekršaje izriču primjenom članka 37. Prekršajnog zakona ublažene novčane kazne imajući u vidu da učinjenim prekršajima nisu nastale teže posljedice, a također imajući u vidu u skladu s čl. . 2. Prekršajnog zakona sve olakotne okolnosti, a što je sve imalo utjecaja na visinu izrečene novčane kazne.

10. Kao olakotno kod okrivljene pravne osobe uzelo se u obzir što je naknadno ispunila propisane obveze te činjenica dosadašnjeg prekršajnog nekažnjavanja, dok osobito otegotnih okolnosti nije pronađeno.

11. Kazna je individualizirana, primjerena je djelu i počinitelju imajući u vidu objektivne i subjektivne okolnosti slučaja, stoga se smatra da će ista postići svrhu kažnjavanja te da će ista utjecati na počinitelja kao i ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

12. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. . 3. u vezi čl. . 1. Prekršajnog zakona, u svezi s čl. 152. ZKP-a i toč. I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka te su isti odmjereni u paušalnom iznosu srazmjerno složenosti postupka.

U Varaždinu 4. svibnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Mira Zagorec, v.r.

Nada Šumiga, v.r.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica-specijalistica

Ida Labaš

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude na temelju čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona žalba nije dopuštena.

Presuda se dostavlja:

1. okrivljenoj pravnoj osobi: DOXAKEY d.o.o. [adresa]

2. branitelju: Danijel Pribanić, Zagreb, Ulica kneza Branimira 29

3. tužitelju: PU varaždinska, Policijska postaja Varaždin, Augusta Cesarca 18

4. za spis

Nakon pravomoćnosti:

PU varaždinska, Policijska postaja Varaždin, Augusta Cesarca 18 – PE