Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: Pp-103/2026-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Heleni Štuc, na temelju prijedloga sudske savjetnice Matee Bačić, uz sudjelovanje zapisničarke Petre Čulina, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ĆČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog prekršaja iz čl. 53. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024, dalje: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), povodom prigovora okrivljenika izjavljenog na prekršajni nalog Policijske uprave zadarske, Postaje prometne policije Zadar, Klasa: 211-07/25- 1/22387 od 6. prosinca 2025. nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 29. travnja 2026. u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja te u prisutnosti okrivljenika i zamjenika braniteljice okrivljenika, 4. svibnja 2026. u odsutnosti tužitelja i okrivljenika objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin RČ i Ć, djev. F, rođen **.**.1998. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa mjestom stanovanja u [adresa], SSS, elektroinstalater, zaposlen, s primanjima od otprilike 1.800,00 Eura, oženjen, otac jednog maloljetnog djeteta, čeka rođenje drugog djeteta, dobrog imovnog stanja, prekršajno neosuđivan,

k r i v  j e

I. što je dana 6. prosinca 2025. u 19:27 sati, u mjestu Bibinje, D-08, kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), isti upravljao sa gore navedenim osobnim automobilom, iz smjera jugoistoka u smjeru sjeverozapada, uporabom uređaja Fama Laser 01106 kod istog izmjerena brzina kretanja 124 km/h, umanjeno za 10% što iznosi 111,6 km/h, gdje je na navedenoj dionici ograničenje brzine 50 km/h, dakle kretao se brzinom koja je za 61,6 km/h veća od dopuštene,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 53. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 53. stavku 3. cit. Zakona,

pa se okrivljeniku na temelju članka 53. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 1.320,00 EUR (tisućutristodvadeseteura).

II. Na temelju odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018, 114/2022, dalje: Prekršajni zakon), okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 (devedeset) dana od dana primitka ove presude u korist Državnog proračuna, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

III. Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine naprijed izrečene novčane kazne u roku od 90 (devedeset) dana od dana primitka ove presude u korist Državnog proračuna.

IV. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 15,00 EUR (petnaesteura) u roku od 90 (devedeset) dana od dana primitka ove presude u korist Državnog proračuna.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zadarska, Postaja prometne policije Zadar, izdala je 6. prosinca 2025. prekršajni nalog protiv okrivljenika, KLASA: 211-07/25-1/22387, zbog prekršaja u bitnom činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, sud je utvrdio da je prigovor izjavljen u zakonskom roku te je prekršajni nalog stavio izvan snage temeljem odredbe članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona i proveo redovni postupak.

2.1. Tijekom postupka predstavnik tužitelja je uredio činjenični opis optužnog akta u odnosu na mjesto počinjenja prekršaja na način da umjesto [adresa], stoji Bibinje, D-08, u skladu sa Zapisnikom o izmjerenoj brzini kretanja vozila.

3. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj za koji se tereti, okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim.

4. Okrivljenik ispitan na raspravi održanoj 17. veljače 2026. (list spisa 14-16), iskazao je kako se ne smatra krivim onako kako mu se to prekršajnim nalogom stavlja na teret te da ne zna je li mjesto gdje je zatečen kao mjesto predmetnog prekršaja spada u Bibinje, međutim ističe da se to dogodilo na ulazu u grad [adresa], stotinjak metara prije semafora, odnosno na mjestu koje po njemu nije naselje Bibinje i da je policijsko vozilo bilo parkirano sa strane ceste, uvučeno, da ga uopće nije primijetio, a da je policajka doslovno izletjela ispred njega te da se radilo o neoznačenom policijskom vozilu, crni Ford. Okrivljenik je iskazao da se vozio prema [adresa] i da se vozio u koloni od više vozila i da mu je nejasno brzinu kojeg vozila je policajka utvrdila. Navodi da se vraćao kući i da se našao u koloni vozila koji su bili ukrašeni kao da idu na pir i da su imali upaljena sva četiri svjetla, a da je ta kolona skrenula prema zoni Lonići te on nastavio u smjeru [adresa] u koloni sa još nekoliko vozila i da mu nije jasno kako je prilikom mjerenja brzine utvrđena brzina baš njegovog vozila, a ne onog vozila koje se kretalo ispred i iza njegovog vozila. Okrivljenik je iskazao da kako su došli do dijela gdje se jedna traka prestrojava u dvije, on da je ostao u desnoj traci, a ostala vozila da su otišla u lijevu traku, pa da pretpostavlja da je zbog toga policajka iskočila ispred njega, istaknuo je i da mu je poslodavac rekao kako će mu dati otkaz ako ostane bez vozačke dozvole i da se bavi prijevozom brodova pa da mu je vozačka dozvola neophodna.

4.1. Okrivljenik je na raspravi održanoj 29. travnja 2026. naveo da ostaje kod obrane iznijete na raspravi održanoj 17. veljače 2026., a zamjenik branitelj ice okrivljenika je naveo kako obrana drži da okrivljenik nije vozio prekomjernom brzinom kako mu se to stavlja na teret u činjeničnog opisu prekršajnog naloga, što da je razvidno iz dostavljenih fotografija lica mjesta koje da ukazuju na to da se ne radi o naseljenom mjestu Bibinje, pa da u optužnom aktu mjesto počinjena nije ispravno označeno, a ukoliko bi sud proglasio okrivljenika krivim da se predlaže uzeti u obzir olakotne okolnosti, činjenicu da okrivljenik nije osoba sklona činjenju bilo kaznenih bilo prekršajnih djela, roditelj koji čeka drugo dijete te istaknuo ne svrsishodnost izricanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom.

5. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedoke policijskog službenika CČ (list spisa 28-30) i policijsku službenicu RČ (list spisa 31-32), pregledao fotografije prometnice (list spisa 41-43), pročitao zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja vozila (list spisa 10), Uvjerenje o osposobljavanju za policijskog službenika CČ (list spisa 19), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme (list spisa 23 - 24), Aneks osnovnom ugovoru o radu na neodređeno vrijeme (list spisa 25) i Aneks ugovora o radu na neodređeno vrijeme (list spisa 26). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz PE Ministarstva pravosuđa za okrivljenika (list spisa 44-45).

6. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se optužnim aktom stavlja na teret.

7. Materijalnom odredbom članka 53. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.

8. Kaznenom odredbom članka 53. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kazniti za prekršaj vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.

9. Prema odredbi članka 179. stavka 3. Prekršajnog zakona, presuda se može odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optužni prijedlog i proveden postupak i samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proširenog optužnog prijedloga.

10. Radi razjašnjenja spornih odlučnih činjenica, sud je u dokaznom postupku ispitao svjedoka policijskog službenika službenika CČ (list spisa 28-30), koji je iskazao da su predmetnu večer vršili nadzor kretanja brzine vozila za mjesto Bibinje, ulazak u poduzetničku zonu Lonići te da je dolazilo vozilo iz pravca Bibinja u samom raskrižju brzinom kretanja od 124 km/h, što da je utvrđeno opremom za nadzor brzine vozila Famma Laser 01106, da je vozilo snimljeno, zaustavljeno i da je priopćeno gospodinu ĆČ, kojem da je potom uručen administrativni dio, a da je tom prigodom s njim bila prisutna njegova kolegica policijska službenica LČ, predmetni događaj da je bio između 18 ili 19 sati, misli da je predmetno vozilo bilo džip i da je na njemu pisalo „transport Novak“ ili nešto slično, da se okrivljenik kretao u koloni vozila, da su bili svatovi, a nakon što je kolona vozila skrenula za zonu Lonići da se okrivljenik kretao brzinom kako je ranije iskazao, da je imao neposredan kontakt i razgovor sa okrivljenikom, ne može se sjetiti u kojem vozilu je bio sa kolegicom, a da je brzina kretanja izmjerena dok su bili izvan automobila te da su ispunili propisani način postupanja i da je okrivljenik bio udaljen od mjesta ulaska u zonu Lonići oko 250-300 metara u smjeru grada [adresa], a da se na tom mjestu nije nalazio znak prestanak naselja Bibinje. Svjedok je također iskazao da njegova suradnica prati njegov rad, da je okrivljeniku ponuđeno da dobije uvid u videozapis izmjerene brzine kretanja vozila, što da je okrivljenik odbio te da je on obučen za sve mjerne uređaje već dugi niz godina i da je prošao obuku za više mjernih uređaja, a i za konkretni uređaj.

11. Sud je nadalje ispitao svjedokinju policijsku službenicu RČ (list spisa 31-32) koja je iskazala da su ona i kolega CČ predmetnog dana radili zajedno, misli da je bila noć, a kako kolega ima tečaj, a ona ne, da je on snimao brzinu kretanja vozila i da je okrivljenik rekao da se kretao u koloni vozila, a kada je izašao iz kolone da je dao gasa i da ga je ona zaustavila i tražila dokumente, objasnila o čemu se radi i da je ona pisala prekršajni nalog te da su okrivljenika zaustavili na izlazu iz Bibinja, da mu je omogućeno izvršiti uvid u izmjerenu brzinu kretanja vozila te da je okrivljenik to odbio, a da je njezin kolega izmjerio brzinu kretanja vozila laser uređajem. Svjedokinja je također iskazala da je ona razgovarala sa okrivljenikom, a njezin kolega držao laser uređaj, a da je potom ona s kolegom provjerila visinu novčane kazne nakon čega da je kolega pristupio okrivljeniku i objasnio mu novčani iznos kazne te da je mjesto zaustavljanja okrivljenika bilo nakon ulaska u zonu Lonići, da je to bilo autobusno ugibalište u smjeru [adresa], da je vozilo u kojem su se nalazili bilo civilno vozilo marke Ford, službeno policijsko vozilo te da se ne može sjetiti točnog vremena zaustavljanja okrivljenika.

12. Sud je iskaze ispitanih svjedoka CČ i RČ u cijelosti cijenio istinitim jer su iskazivali životno i uvjerljivo o onome o čemu su imali saznanja odnosno neposredna opažanja, dok je razumno za očekivati da se zbog prirode posla policijskih službenika u pogledu kontrole prometa, kao i proteka vremena od učina predmetnog prekršaja, policijski službenici nisu mogli sjetiti pojedinih detalja događaja.

13. U pročitanom Zapisniku o izmjerenoj brzini kretanja vozila (list spisa 10), navodi se da je dana 6. prosinca 2025. u 19,27 sati, u mjestu Bibinje, D-08, u naselju, gdje je najveća dopuštena brzina u području mjerenja ograničena na 50 km/h, uređajem za mjerenje brzine Fama laser 01106 koji je prethodno ispitan na propisani način, izmjereno da se osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] kretao brzinom od 124 km/h, kojim je upravljao vozač FČ, rođen **.**.1998., posebnosti mjerenja čelno, mjerenje je obavljeno u dolasku vozila, a izmjerena brzina je umanjena za sigurnosnu razliku od 10 posto te iznosi 111,6 km/h, dok se u pročitanom Uvjerenju o osposobljavanju za policijskog službenika CČ (list spisa 19), navodi da je policijski službenik CČ pohađao od 1. listopada 2001. do 5. listopada 2001. te prema ocjeni Ispitnog povjerenstva s uspjehom završio Tečaj za mjerila i uređaje u nadzoru cestovnog prometa.

14. Sud je pročitanu materijalnu dokumentaciju u cijelosti cijenio vjerodostojnom. Naime, temeljem članka 158. st. 5. Prekršajnog zakona, ako je ovlaštena službena osoba tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora neposredno opažala radnju počinjenja prekršaja ili to neposredno utvrdila odgovarajućim tehničkim dokazima i o tome sačinila službenu zabilješku ili tehničku snimku, službena zabilješka i tehnička snimka dokazi su u prekršajnom postupku. Kao dokaz u prekršajnom postupku mogu se koristiti i zapisnici koje su tijela nadzora sačinila obavljajući nadzor prema posebnim propisima, ako su ti zapisnici sačinjeni prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku ili posebnim propisima kojima se uređuje nadzor.

15. Sud je pregledao fotografije prometnice dostavljene od strane okrivljenika (list spisa 41-43), a budući da se radi o privatnim fotografijama bez oznake dana i vremena u kojem su sačinjene, iste ne mogu poslužiti za utvrđivanje spornih činjenica u ovom postupku.

16. Sukladno svemu navedenom, sud nije prihvatio navode okrivljenika da je navedene prigode zaustavljen na mjestu koje nije naselje Bibinje, niti da bi zbog kretanja u koloni vozila bilo nejasno na koji način je utvrđena brzina baš njegovog vozila, a ne vozila koje se kretalo ispred ili iza njega, s obzirom da na to da je iskaz okrivljenika u suprotnosti sa rezultatima drugih provedenih dokaza te je kao takav očigledno umjeren ka izbjegavanju prekršajnopravne odgovornosti.

17. Kako je po provedenom dokaznom postupku nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik dana 6. prosinca 2025. u 19:27 sati, u mjestu Bibinje, D-08, upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] iz smjera jugoistoka u smjeru sjeverozapada te da je uporabom uređaja Fama Laser 01106 kod istog izmjerena brzina kretanja 124 km/h, umanjeno za 10% što iznosi 111,6 km/h, gdje je na navedenoj dionici ograničenje brzine 50 km/h, čime su se u njegovom ponašanju ostvarila sva obilježja djela prekršaja iz članka 53. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, to ga je sud proglasio krivim za počinjenje predmetnog djela prekršaja te mu je izrečena novčana kazna kao u izreci ove presude.

18. Sud je intervenirao u činjenični opis na način da je jasnije navedeno kako se okrivljenik kretao brzinom koja je za 61,6 km/h veća od dopuštene, dok je iz činjeničnog opisa ispustio oznaku marke vozila „Volkswagen“ kao suvišnim, uzimajući u obzir da iz rezultata dokaznog postupka ne proizlazi nedvojbeno marka vozila kojim se kretao okrivljenik, a u tom smislu nije prekoračio optužbu s obzirom da činjenični opis iz optužnog prijedloga sadrži sve bitne elemente prekršajnog djela te su stoga intervencije u činjeničnom opisu ostale unutar granica kriminalnog događaja. Naime, iz citirane zakonske odredbe članka 53. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama proizlazi da su bitna obilježja odnosno bitni elementi predmetnog djela prekršaja mjesto počinjenja prekršaja, ograničenje brzine i brzina kojom se kretao okrivljenik. Takav je stav i prihvaćene sudske prakse, izražen u presudi Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske posl. br. Ppž-9378/2023-2 od 15. svibnja 2025. godine.

19. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na okrivljenika ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona.

20. Sud je okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio raniju prekršajnu neosuđivanost, dok otegotnih okolnosti nije utvrdio te je cijeneći sve okolnosti okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u visini zakonskog minimuma propisane novčane kazne za to djelo prekršaja, smatrajući da je izrečena novčana kazna primjerena težini djela i stupnju krivnje okrivljenika i da će se njome postići svrha prekršajnog kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

21. Sud prema okrivljeniku nije primijenio zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije iz razloga što je uzeo u obzir njegovu dosadašnju prekršajnu neosuđivanost, a kako navedena mjera nije propisana kao obligatorna, to je sud mišljenja da će se i bez izricanja propisane zaštitne mjere okrivljenik ubuduće kloniti činjenja navedenog prekršaja držeći da je isti svjestan težine samog prekršaja.

22. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik u roku određenom ovom presudom plati dvije trećine izrečenog iznosa novčane kazne.

23. S obzirom na to da je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka koji su odmjereni u paušalnom iznosu od 15,00 EUR, imajući u vidu trajanje i složenost postupka, a sve u skladu s člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona.

24. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Zadar, 4. svibnja 2026.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Matea Bačić

Helena Štuc

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presudu dostaviti:

1. Tužitelju: PU zadarska, Postaja prometne policije Zadar

2. Okrivljeniku: FČ

3. Branitelju okrivljenika: Klaudia Šopić, odvjetnica u Zadru

4. U spis