Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    P Ob-913/2022-91

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ani Vuković, u pravnoj stvari tužitelja ŽŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Kristini Baričević, odvjetnici iz Sesveta, protiv tužene ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], uz sudjelovanje mlt. RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po posebnoj skrbnici ŽŽO, dipl. pravnici u Centru za posebno skrbništvo, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi razvoda braka s mlt. djecom nakon glavne i tajne rasprave održane u prisutnosti tužitelja osobno i njegovog punomoćnika, punomoćnika tužene, a u odsutnosti uredno pozvane tuženice, posebne skrbnice maloljetne djece i Hrvatskog zavoda za socijalni rad Sesvete, 4. svibnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I./ Zajednička djeca stranaka, RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa],stanovat će s ocem ŽŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] , na adresi prebivališta oca.

    II./ Roditelji maloljetnih RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], otac ŽŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i majka ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zajednički i sporazumno će ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na maloljetnu djecu.

    III./ Osobni odnosi maloljetnih RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] s majkom ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] odvijati će se primarno sukladno dogovoru roditelja, uvažavajući obveze i mogućnosti oba roditelja te želje mogućnosti i zdravlje djece, a ukoliko isti izostane, osobni odnosi ostvarivat će se na slijedeći način

    - jednom tjedno u trajanju od tri sata, u terminima koje roditelji međusobno dogovore

    -neizravni osobni odnosi majke s maloljetnom djecom ostvarivati će se svakodnevno posredstvom telefonskog poziva, video poziva ili drugog komunikacijskog sredstva.

    IV./ Roditelji su dužni, u vezi s maloljetnom djecom međusobno razmjenjivati informacije o očuvanju zdravlja djece i dosljednosti u odgoju, te informacije u vezi sa školskim i izvanškolskim obvezama djece, a razmjena informacija mora biti jasna, brza i usmjerena isključivo na djecu, te navedenu dužnost suradnje ne smiju koristiti radi kontrole drugog roditelja.

    V./ Nalaže se tuženoj ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime uzdržavanja maloljetnog RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati iznos od 200,00 eura mjesečno, te za mlt. BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 200,00 eura mjesečno, počevši od podnošenja tužbe pa nadalje, dospijevajuće do 15-og dana u mjesecu za tekući mjesec, sve sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog obroka do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na tekući račun oca i zakonskog zastupnika NŽ, u roku od 15 dana.

    VI./ Svaka stranka snosit će svoj trošak postupka.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj je 14. rujna 2022. podnio tužbu radi razvoda braka, u kojem je rođeno troje zajedničke djece, od kojih je dvoje djece u vrijeme zaključenja ovog postupka i dalje maloljetno, i to maloljetni BŽ rođen **.**.2011. i maloljetni RŽ rođen **.**.2014. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi kako su odnosi njega i tužene ČŽ teško i trajno poremećeni, da nema mogućnosti obnove bračne zajednice, te da sud donese odluku o roditeljskoj skrbi, načinu ostvarivanja osobnih odnosa i s tim u vezi donese odluku o uzdržavanju.

    2. U odgovoru na tužbu od 3. studenog 2022. i tijekom postupka, tuženica je suglasna s razvodom braka, a osporila je osnovu tužebnog zahtjeva glede načina ostvarivanja roditeljske skrbi i s tim u vezi tužbenim zahtjevom predloženog načina ostvarivanja osobnih odnosa i zatraženu osnovu i visinu uzdržavanja.

    3. Rješenjem ovoga suda od 19. rujna 2022. maloljetnoj djeci stranaka radi zaštite njihovih prava i interesa u ovom postupku, imenovana je posebna skrbnica, ČŽO, magistrica prava i djelatnica Centra za posebno skrbništvo.

    4. Tijekom postupka sud je u više navrata pribavljao mišljenje nadležnog Hrvastkog zavoda sa socijalni rad, Područnog ureda Sesvete ( u daljnjem tekstu Zavod) te je izvršio uvid u svu dostavljenu dokumentaciju. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023,146/25), a u vezi s člankom 346. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), te činjenicom da su stranke do zaključenja ovog postupka u bitnom postigle sporazum glede svih spornih točaka a posebna skrbnica maloljetne djece je podržala navedeno, sud je odlučio kao u izreci presude. Budući su stranke tijekom postupka postigle sporazum i glede točke tužbenog zahtjeva koji se odnosi na razvod braka, djelomičnom presudom donesenom u okviru ovog postupka 18. listopada 2024. razveden je brak ovdje tužitelja i tužene. Ista presuda je postala pravomoćna 18. listopada 2024., jer su se stranke odrekle prava na žalbu.

    5. Tijekom postupka od Zavoda je u više navrata zatraženo dostavljanje prijedloga i mišljenje glede spornih stavki ovog postupka, a na traženje suda Zavod je 28. siječnja 2026. dostavio konačni prijedlog i mišljenje ( list 320-321 spisa), iz kojeg u bitnom proizlazi da je Zavod sačinio isti na temelju obavljenih razgovora s roditeljima kada je doznao da je majka u proteklih mjesec dana u više navrata ostvarila osobne odnose s djecom, sukladno prethodnom dogovoru s ocem. Roditelji da su u zavodu istaknuli da se kontakti između djece i majke redovito održavaju i putem telefonske komunikacije. Oboje roditelja su u Zavodu izrazila suglasnost da sud donese odluku prema kojoj bi djeca stanovala s ocem, a s majkom ostvarivala osobne odnose jednom tjedno, u trajanju od tri sata, u terminima koje roditelji međusobno dogovore. Zavod slijedom navedenog smatra se da je u najboljem interesu mlt. djece da se uvaži postignuti dogovor roditelja, osobito imajući u vidu dugotrajnost sudskog postupka, kao i činjenicu da je u prethodnom razdoblju bilo potrebno postupno i stručno vođeno uspostavljanje osobnih odnosa djece s majkom, zbog čega je bila izrečena mjera nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa. Također se uzima u obzir da su djeca u jednom razdoblju iskazivala otpor prema ostvarivanju osobnih odnosa s majkom, što upućuje na važnost postupnog, predvidivog i roditeljskim dogovorom podržanog kontakta. Postignuti dogovor roditelja doprinosi stabilnosti djece, smanjenju roditeljskog konflikta te omogućuje održavanje odnosa s majkom u djeci emocionalno sigurnim i strukturiranim okolnostima. Uvažavanje ovakvog dogovora pruža djeci osjećaj kontinuiteta, sigurnosti i predvidivosti, uz istodobno poticanje roditelja na suradnju i zajedničko preuzimanje odgovornosti za dobrobit djece.

    6. Sud je predmetni prijedlog i mišljenje Zavoda dostavio strankama na očitovanje uz poziv da se na isto očituju u roku od 15 dana, uz upozorenje da će se u protivnom smatrati da u odnosu na isto nemaju primjedbi. Posebna skrbnica u očitovanju na prijedlog i mišljenje Zavoda od 23. veljače 2026. je istaknula kako nema primjedbi na isto, a budući je iz prijedloga i mišljenja razvidno da su roditelji suglasni oko načina uređenja roditeljske skrbi. Tužitelj je na ročištu od 18. ožujka 2026. iskazao da nema primjedbi na prijedlog i mišljenje Zavoda od 28. siječnja 2026., a tužena se do zaključenja glavne rasprave nije očitovala u odnosu na isto.

    7. Odredbom čl. 413. st. 1. točka 1. Obiteljskog zakona("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23- dalje u tekstu Obz), navedeno je da će sud po službenoj dužnosti odlučiti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanje djeteta i to odlukom kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi te u drugim slučajevima razdvojenog života roditelja. U konkretnom stranke su suglasne da maloljetna djeca stranaka stanuju s ocem, te su suglasne oko načina ostvarivanja osobnih odnosa maloljetne djece s majkom, kao i da roditeljska skrb bude zajednička. Nadalje, ddredbom čl. 104. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a stavkom 4. određeno je da su roditelji dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja rješavati sporazumno. Nadalje, odredbom čl. 92. Obiteljskog zakona propisano je što čini temeljni sadržaj roditeljske skrbi. Treba reći da po odredbi čl. 105. st. 1. Obiteljskog zakona jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje obiteljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Po stavku 2., jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum. Po stavku 4. toga članka, roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.

    Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje glede roditeljske skrbi, sud je pri odlučivanju o zahtjevima rukovodio najboljim interesima djece stranaka i pravilima o zaštiti djece koja su, između ostalog, propisana odredbom čl. 3., 9. i 12. Konvencije o pravima djeteta (usvojena na 44. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine (rezolucija br. 44/25), stupila na snagu 2. rujna 1990. godine), a stranke su također pred Zavodom pokazale roditeljsku zrelost, osobni odnosi maloljetne djece se odvijaju bez poteškoća, u skladu s dogovorima majke s djecom, o čemu se otac djece obavještava. Pri tome se dodaje da roditeljska skrb obuhvaća odgovornost, dužnost i pravo roditelja u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i dobrobiti pa tako je roditelj dužan skrbiti o zdravlju, razvoju, njezi i zaštiti djeteta, njegovom odgoju i obrazovanju, ostvarivanju osobnih odnosa i drugo

    8.Odlučujući o visini doprinosa uzdržavanja, sud je također uzeo u obzir svu dokumentaciju koja prileži spisu uključujući i očitovanja stranaka. Nadalje, prema čl. 281. Obiteljskog zakona uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova, srodnika u ravnoj lozi te pastorka i maćehe i očuha, kad je to predviđeno Obiteljskim zakonom. Prema čl.282. Obiteljskog zakona osobe iz čl. 281. međusobnom uzdržavanju pridonose prema svojim mogućnostima i potrebama uzdržavane osobe, uz uvjete i na način određen ovim Zakonom. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje je sadržano u čl. 307. Obiteljskog zakona te je u stavku 1. toga članka propisano da će u sporu o uzdržavanju sud utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Prema stavku 2., pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Prema stavku 3., pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja. Prema čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu, dok je čl. 310. Obiteljskog zakona propisano izjednačivanje svakodnevne skrbi o maloljetnom djetetu i novčanog uzdržavanja. Na temelju čl. 311. Obiteljskog zakona ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge slične troškove djeteta (stavak 1.) i to prema životom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja (st. 2.). Člankom 313. Obiteljskog zakona propisano je da ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode u imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje (stavak 1.), te da roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja (stavak 2.), dok je sud kod utvrđivanja mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan osim prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja (stavak 4.), a novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba (stavak 5.). Prema čl. 314. st. 2. i 3. Obiteljskog zakona, propisano je da se minimalni iznos određuje u pos totku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, dok se od navedenoga iznimno mogu potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje propisano je čl. 307 Obiteljskog zakona, prema kojem će sud u sporu o uzdržavanju utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, te procijeniti potrebe uzdržavane osobe, kao i procijeniti mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati.

    Prema odredbi čl. 310. st. 1. Obiteljskog zakona, roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje sa djetetom – obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Odredbom čl. 317. Obiteljskog zakona je propisano da odluku o uzdržavanju sud u parničnom postupku donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja. Dakle, sud mora voditi računa o ukupnim materijalnim potrebama djeteta kako je navedeno u čl. 311. Obiteljskog zakona, no isto tako i o ukupnim mogućnostima roditelja obveznika uzdržavanja, kako je propisano odredbom čl. 313. i 314. Obiteljskog zakona. S tim u vezi, ukazuje se i na odredbu čl. 311. st. 2. Obiteljskog zakona da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Tijekom postupka je tužitelj naveo da pristaje da tužena uzdržavanje plaća u iznosu od 200,00 eura, a koji iznos je s obzirom na dob maloljetne djece minimalan, a tužitelj je učinio nespornim da tuženica i plaća navedeni iznos, te je sud imajući u vidu činjenicu dugotrajnosti ovog postupka, glede uzdržavanja donio odluku na temelju činjeničnog stanja ne provodeći daljnji dokazni postupak, a navedeni iznosi predstavljaju iznose koji su niži od minimalno propisanih

    Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta („Narodne novine“, broj 75/2025) i Odlukom o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“, broj 75/2025) donesenim od strane nadležnog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

    Stranke se ujedno upozoravaju da ako se okolnosti ponovo bitno promijene, uvijek mogu ponovo tražiti povišenje/smanjenje obveze uzdržavanja u skladu s odredbama Obiteljskog zakona. Prema odredbi čl. 29. st. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) odlučeno je o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene iznose uzdržavanja.

    9. Sud je o troškovima postupka odlučio sukladno odredbi čl. 366. ObZ-a, vodeći računa o okolnostima slučaja te kako niti jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka, niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, odnosno odlučeno je kao pod

    U Zagrebu, 4. svibnja 2026.

    S u d a c:

    Ana Vuković

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka. O žalbi odlučuje Županijski sud.

    DNA :

    1. Tužiteljici po pun.

    2. Tuženici

    ¸

    3. Posebnoj skrbnici

    4.HZSR, Područni ured Sesvete

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.