K-256/2020

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordana Tonkovića kao predsjednika vijeća te Biserke Perkušić i Dijane Radić kao sudaca porotnika uz sudjelovanje zapisničarke Helene Škomrlj, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika GB, zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1., 2. i 6. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 – dalje KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, broj: K-DO-2295/2018 izmijenjene na raspravi 24. ožujka 2026., nakon javno provedene rasprave, održane u prisutnosti okrivljenika GB, branitelja Josipa Mrklića i zamjenika Općinske državne odvjetnice u Splitu CB, **.**.2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik: GB, zvani " G", OIB: [osobni identifikacijski broj], sin C i Đ rođene Ć, rođen **.**.1975. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, strojobravar, zaposlen, sa završenom SSS, oženjen, otac četvero djece od toga troje maloljetne djece, lošeg imovnog stanja, bez čina, neodlikovan, kazneno neosuđivan,

k r i v  j e

što je dana 29. studenog 2018. oko 10,25 sati, u [adresa], na državnoj cesti D-8, dionici 18 km 11, upravljao motociklom marke "Suzuki Burgman 400" registarskih oznaka [registarska oznaka], sjevernom prometnom trakom iz smjera istoka u smjeru zapada te postupio protivno odredbama članka 38. stavak1. i stavak 3. i članka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17), time što nije prilagodio brzinu kretanja motocikla osobinama, stanju i preglednosti ceste, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, lakomisleno smatrajući da takvom vožnjom neće ugroziti druge sudionike u prometu, a što se dogodilo, jer nije obratio dužnu pažnju na pješaka ĐB (rođenog 1943.) niti je prilagodio brzinu kretanja motocikla od najmanje 48 km/h tako da može pravodobno zaustaviti motocikl i propustiti imenovanog pješaka koji je prelazio kolnik krećući se s autobusnog u ugibališta iz pravca juga u pravcu sjevera pod kutom od 80° u odnosu na uzdužnu os kolnika, uslijed čega je u nastavku vožnje, u sjevernoj prometnoj traci, unatoč poduzetom intenzivnom kočenju i otklonu volanom u desno, prednjom više lijevom stranom motocikla udario u bočnu desnu stranu tijela pješaka ĐB, od kojeg udarca je pješak ĐB pao na kolnik i zadobio oguljotine i krvni podljev kože gornjih i donjih udova s desne strane, razderno-gnječnu ranu glave, krvni podljev mekog oglavka, krvarenje u meke moždanice s krvlju u moždanim komorama, nagnječenje mozga, prijelom baze lubanje i krv u desnom srednjem uhu a uslijed kojih povreda teške naravi je imenovani pješak preminuo,

dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio smrt jedne osobe, a kazneno djelo je počinjeno iz nehaja,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavak 1., 2. i 6. KZ/11.

II. Temeljem članka 227. stavak 6. KZ/11 okrivljeni se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

pa se temeljem članka 56. KZ/11 okrivljeniku

izriče

UVJETNA OSUDA

na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 godine na koju je okrivljenik osuđen, neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

III. Na temelju članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26 dalje: ZKP/08) nalaže se okrivljeniku da nadoknadi troškove kaznenog postupka u iznosu od 1.800,00 eura u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je ovom sudu optužnicu, broj: K-DO-2295/2018 protiv okrivljenika GB zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1., 2. i 6. KZ/11.

2. Na raspravi održanoj 24. ožujka 2026. predstavnik optužbe izmijenio je činjenični opis optužnog akta.

3. Očitujući se o optužbi i o izmijenjenoj optužbi, okrivljeni GB izjavio je kako se ne smatra krivim za inkriminirano kazneno djelo. S obzirom na takvo očitovanje o optužbi, sud je pristupio izvođenju dokaza.

4. U dokaznom postupku na raspravi održanoj 24. ožujka 2026. suglasnošću stranaka u smislu članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08 pročitani su i pregledani sljedeći dokazi: zapisnik o očevidu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj: KR- DO-1338/18 od 29. studenog 2018. godine (list 2-3 spisa), prometno-tehničko vještačenje stalnog sudskog vještaka za strojarstvo, promet i motorna vozila Nevena Kralja, dipl. ing. (list 10-21 spisa), optički medij s fotografijama očevida prometne nesreće (list 29 spisa), službena bilješka PU SD, Postaje prometne policije Split broj:

511-12-36-KU-98/2018 od 29. studenog 2018. godine (list 31-32 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu GB PU SD, Postaje prometne policije od 29. studenog 2018. godine serijskog broja [serijski broj] (list 37 spisa), prijava KBC-a Split o ozljedama GB (list 38 spisa), analiza alkohola u krvi i mokraći za GB sačinjena od strane Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list 63-68 spisa), analiza alkohola u krvi i mokraći za ĐB sačinjena od strane Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list 69-75 spisa), zapisnik o obdukciji pok. ĐB sačinjen od strane KBC-a Split, Odjela za sudsku medicinu broj: 186/18 od 30. studenog 2018. godine (list 82-84 spisa), toksikološko vještačenje bioloških uzoraka uzetih od GB Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" KLASA: NK-235-01/19-01/51, Urbroj: 511-01-114-19-44 od 31. siječnja 2019. godine (list 103-108 spisa), dopis dr. ĆB od 26. ožujka 2019. godine (list 116 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje PB od 9. travnja 2019. godine (list 119 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka LB od 11. travnja 2019. godine (list 120 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje SB od 17. travnja 2019. godine (list 121 spisa), ispis iz sustava elektronskog zdravstvenog kartona liječnice obiteljske medicine GBU od 13. studenoga 2025. koja je nastavila voditi ordinaciju dr. ĆB (list 178), liječnička potvrda od 30. siječnja 2025. i karton pacijenta izdane od strane dr. GBU (list 183-198), zapisnik o ispitivanju vještaka Nevena Kralja sa rasprave od 17. prosinca 2025. (list 180-181), zapisnik o vještačenju s mišljenjem vještaka izrađen od strane Centra za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 2. siječnja 2026. (list 206-208), ratni put Ministarstva obrane i oružanih snaga Republike Hrvatske od 11. prosinca 2024., potvrda Ministarstva obrane od 13. ožujka 2012. Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika od 24. ožujka 2026.

5. Potom se pristupilo uzimanju obrane okrivljenika.

U svojoj obrani na raspravi održanoj 24. ožujka 2026. okrivljeni GB u bitnome je kazao kako mu se teško vratiti u ovaj događaj, odnosno u stanje koje je nastalo. Taj događaj promijenio je njegov život. Kada je ovo analizirao u sebi nije pronašao dozu krivnje i to je razlog zbog kojeg nije priznao počinjenje ovog kaznenog djela. Vozio je normalno, kretao se dozvoljenom brzinom kretanja, a pješak je prelazio cestu. U jednom trenutku je pješak zastao i nastavio sa prelaskom ceste i tu je došlo do kontakta. Prethodno je svirao i upozoravao pješaka, pita se što je mogao napraviti, mogao je samo skrenuti u suprotnu prometnu traku i udariti u automobil iz suprotnog smjera. Na upit suda kada je prvi puta uočio pješaka na cesti rekao je da je riječ o cesti gdje se izlazi iz blage okuke, a on je pješaka prvi puta primijetio u trenutku kada je zagazio u njegovu prometnu traku, dakle pješak je bio na sredini kolnika. Tada mu je počeo trubiti, u trenutku kada ga je ugledao on je šetao. Pješak se kretao jako sporo, s noge na nogu, u jednom trenutku je podigao glavu i to u trenutku kada je svirao, zbog čega je mislio da će se zaustaviti, ali pješak je spustio glavu i nastavio hodati te je došlo do kontakta. Imao je dva kontakta sa obitelji preminulog. Jedan odmah nakon događaja kada ga je kontaktirao sin od oštećenog P i kazao mu da ga želi vidjeti. Pozvao ga je kod sebe kući te su obavili razgovor u nazočnosti posinka L. Drugi kontakt je bio nakon nekoliko mjeseci, kada je osobno otišao do kuće oštećenog i primila ga je supruga od pokojnog te su razgovarali i plakali, a ona mu je kazala kako oni neće njega privatno tužiti. Na upit predstavnika optužbe kazao je kako su se u suprotnoj prometnoj traci nalazili automobili, bila je kolona od dva do tri automobila. Neposredno prije prošao je i autobus. Kolona se nalazila iza pješaka, odnosno pješak je bio prvi ispred njega, a iza pješaka je bila kolona. Na upit je li vikao te prigode rekao je da se možda je zaderao na oštećenog u panici da stane kada je vidio da on ne zaustavlja svoje kretanje.

6. Imajući u vidu obranu okrivljenika nije sporno da je predmetnog dana došlo do prometne nesreće između motocikla kojim je upravljao okrivljenik GB i pješaka. Nije sporno da je pješak prelazio kolnik, a da je prije sraza okrivljenik uočio pješaka te da je pješak u prometnoj nesreći zadobio teške tjelesne ozljede uslijed kojih je preminuo.

Sporno je, je li okrivljenik GB u konkretnim uvjetima pravodobno uočio pješaka, je li brzinu kretanja motocikla prilagodio osobnima i stanju prometne situacije i je li mogao izbjeći nalet na pješaka, odnosno jeli propust okrivljenika u vidu nedovoljne pažnje i neprilagođene brzine u uzročnoj vezi s nastankom prometne nesreće. Sporno je, isključuje li ponašanje pješaka odgovornost okrivljenika.

7. Iz zapisnika o očevidu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj: KR- DO-1338/18 od 29. studenog 2018. godine (list 2-3 spisa), u bitnome proizlazi kako je očevid obavljen danju, da je vrijeme sunčano i vidljivost dobra, a kolnik asfaltni, suh i čist. Mjesto događaja je u [adresa], na kolniku ceste D-8, dionice 18, km 11, ograničenje brzine kretanja gledano iz pravca kretanja motocikla okrivljenika iznosi 50 km/h. U prometnoj nesreći da je sudjelovao motocikl marke Suzuki Burgman 400, registarske oznake [registarska oznaka], pješak ĐB, dok je motociklom upravljao GB. Svjedoci događaja da su FB i SB. Očevidu je prisustvovao stalni sudski vještak za cestovni promet Neven Kralj.

7.1 Iz prometno – tehničkog vještačenja stalnog sudskog vještaka za strojarstvo, promet i motorna vozila Nevena Kralja, dipl. ing. (list 10-21 spisa), u bitnome proizlazi kako se motocikl Suzuki Burgman prije naleta kretao brzinom od oko 51,2 km/h, a u trenutku naleta i neposredno prije njega da se kretao brzinom oko 45,3 km/h. Pješak ĐB da je neposredno prije naleta kolničku površinu ceste D8 prelazio iz pravca juga u pravcu sjevera, pod kutom od oko 80 stupnjeva u odnosu na uzdužnu os kolnika i giba se brzinom od oko 4 km/h. Nalet je definiran kao potpuni čeoni ulazni nalet pješaka unutar gabarita prednjeg dijela motocikla Suzuki. Kolnik navedene dionice neposredno prije mjesta naleta, omogućava vozaču motocikla mogućnost uočavanja na udaljenosti većoj od 100 metara u pravcu zapada. Kritični trenutak za vozača motocikla Suzuki da nastaje, kada pješak u fazi prelaska kolnika, započinje sa prelaskom sjeverne prometne trake, sa kojom se gibao motocikl Suzuki. Vozač motocikla Suzuki da je reagirao na volan i kočnicu vremenski gledano 1,23 sekunde prije naleta, odnosno kada je od mjesta naleta bio udaljen 17,3 metra, a tada je pješak od mjesta naleta bio udaljen oko 1,3 metra. Kada pješak u svom gibanju započinje sa prelaskom središnje crte, da je motocikl Suzuki od mjesta naleta udaljen 33,5 metara i nalazi se položen na svom sjevernom prometnom traku. Na udaljenosti od oko 80,9 metara prije mjesta naleta u pravcu istoka, a gdje se nalazio motocikl Suzuki vremenski gledano 5,7 sekundi prije naleta, a kada je pješak započeo sa prelaskom kolnika uz poduzimanje intenzivnog kočenja i prosječno usporenje od 7 m/s2, zaustavio bi se do mjesta naleta da se giba sa brzinom od oko 98,5 km/h, a na udaljenosti od oko 33,5 metara prije mjesta naleta u pravcu istoka, a gdje se nalazio motocikl Suzuki vremenski gledano 2,6 sekundi prije naleta, a kada je pješak u fazi prelaska kolnika prešao središnju kolničku crtu, vozač motocikla Suzuki da ga je mogao uočiti uz poduzimanje intenzivnog kočenja i prosječno usporenje od 7 m/s2, zaustavio bi se do mjesta naleta da se giba sa brzinom od 56,73 km/h ili 15,7 m/s.

Prilikom ispitivanja na raspravi 17. prosinca 2025. vještak Neven Kralj na upit suda kolika je bila točna brzina kretanja motocikla rekao je da je u pisanom nalazu napisano da se motocikl kretao brzinom od oko 51,2 km/h, a prilikom izračuna kinematičkih parametara postoji mogućnost odstupanja od +, - 5% iz čega bi proizlazilo da se predmetne prigode motocikl kretao dozvoljenom brzinom kretanja. Kada je napisao da bi se motocikl zaustavio do mjesta naleta i da je poduzeo radnju intenzivnog kočenja, pojasnio je da u slučaju poduzimanja intenzivnog kočenja je postojala mogućnost ugrožavanja i samog vozača motocikla da se tako kretao. Na daljnji upit kazao je da osim poduzimanja radnji intenzivnog kočenja od strane vozača motocikla da je postojala i mogućnost da u trenutku kada se pješak nalazi na sredini kolnika vozač započne radnju prikočivanja, obaranja brzine oko 4-5 m/s2. Takvim prikočivanjem ne bi trebalo doći do destabilizacije motocikla te da se poduzela ta radnja došlo bi do kašnjenja motocikla odnosno pješak da bi prošao ispred motocikla te bi se izbjegla prometna nesreća. Kada se pješak nalazio na središnjoj kolničkoj crti odnosno na mjestu gdje je ugrožavao vozača motocikla, vozač motocikla da je morao objektivno vidjeti pješaka te da je poduzeo radnju intenzivnog kočenja ili prikočivanja izbjegao bi se nalet. Iz stanja spisa vidio je da je vozač motocikla pješaku davao zvučni signal, a da je tek naknadno poduzeo radnju intenzivnog kočenja, pa bi se ovdje zapravo radilo o zakašnjeloj reakciji vozača motocikla. Na upit predstavnika optužbe naveo je da kada se uzmu u obzir parametri odstupanja prilikom izračuna brzine da je motocikl vozio najmanjom mogućom brzinom od oko 48 km/h. Na upit branitelja kazao je da je on u ovom predmetu bio nazočan na očevidu i kritična točka događaja je trenutak kada se pješak nalazi na središnjoj crti kolnika. Što se događalo prije trenutka kada je pješak krenuo prelaziti cestu sa središnje crte da ne može objasniti, niti raspolaže bilo kakvim dokazima i tragovima kojima bi se to moglo utvrditi. Teoretski ukoliko je pješak zastao na središnjoj crti da postoji mogućnost da se vozač motocikla dovede u zabludu, ali opet to je sve pretpostavka. Na daljnji upit je li koeficijent trenja u iznosu 7 koji je uzet u obzir prilikom izrade nalaza mogao biti manji, kazao je da ne. Naime, sudska praksa da je zauzela svoje stajalište još prije petnaest i više godina po tom pitanju, a osim toga na Prometnom fakultetu u Zagrebu izrađena su testiranja usporenja sa gumama starim pet godina te niti jedno prosječno usporenje nije bilo ispod 8,5. Napominje sudska praksa je uzeta prije 15 godina, danas se situacija dosta izmijenila te zapravo koeficijent trenja od 7 ide u prilog okrivljeniku jer danas više ne postoje vozila koja usporavaju brzinom od 7 m/s.

7.2 Iz zapisnika o obdukciji pok. ĐB sačinjen od strane KBC-a Split, Odjela za sudsku medicinu broj: 186/18 od 30. studenog 2018. godine (list 82- 84 spisa), proizlazi da su na pokojnom ĐB utvrđene oguljotine i krvni podljevi kože gornji i donjih udova s desne strane, razderno-gnječna rana glave, krvni podljev mekog oglavka, krvarenje u meke moždanice s krvlju u moždanim komorama, nagnječenje mozga, prijelom baze lubanje, krv u desnom srednjem uhu, a da je uzrok smrti jaka koštano moždana trauma glave.

7.3 Svjedok PB prilikom ispitivanja 9. travnja 2019. u bitnome je kazala kako se ona predmetnog dana u svojstvu patronažne sestre nalazila u obiteljskoj kući na adresi [adresa] i da je u jednom trenutku u kuću došla gospođa koja joj je rekla da se dogodila prometna nesreća i pozvala ju da dođe pomoći. Na cesti je ugledala čovjeka kako leži, a iz uha mu je tekla krv i davao je još neke znakove života. Na pločniku do njega nalazio se drugi čovjek koji je također bio ozlijeđen, držao se za nogu, bio je blijed, te je u ruci držao kacigu. Pitala ga je kako ovaj drugi nije imao kacigu kao i on, a da je taj čovjek odgovorio da nisu bili zajedno na motoru, već da ga je on oborio na kolnik. Taj čovjek da je izjavio da mu je 30tak metara prije svirao u više navrata i kako ga očito nije čuo. Ona mu je odgovorila kako ga onda nije uspio izbjeći sa motorom već ga je oborio. Potom je došla supruga od unesrećenog koju su odveli u kuću, a ona je usput pokupila stvari koje su bile razasute po kolniku, motocikl se nalazio u sjevernoj traci u smjeru Omiša udaljen oko 10tak metara od unesrećenog.

7.4 Svjedok LB prilikom ispitivanja 11. travnja 2019. u bitnome je kazao kako je okrivljenik GB nakon prometne nesreće kontaktirao s obitelji pokojnog i da oni nisu zainteresirani za kazneni progon protiv okrivljenika.

7.5 Svjedok AB prilikom ispitivanja 17. travnja 2019. u bitnome je kazala kako se ona tog dana nalazila ispred kuće, kada je začula škripu guma, a potom i udarac nakon čega je izašla na cestu i vidjela susjeda kako leži na kolniku, a motociklist je bio na nogostupu. Odmah je rekla susjedi da zove policiju. U tom trenutku je iz suprotnog smjera nepoznati muškarac se zaustavio sa vozilom i rekao da je pješak preminuo, a potom je došla i patronažna sestra.

7.6 Iz ratnog puta Ministarstva obrane i oružanih snaga Republike Hrvatske od 11. prosinca 2024. i potvrde Ministarstva obrane od 13. ožujka 2012. proizlazi kako je okrivljenik GB bio pripadnik ratne postrojbe tijekom Domovinskog rata u razdoblju od 30. siječnja 1995. do 2. kolovoza 1995., ukupno 6 mjeseci i 2 dana.

8. Analizirajući provedene dokaze i dovodeći ih u međusobnu vezu vijeće je utvrdilo kako je okrivljeni GB počinio kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1., 2. i 6. KZ/11 i to na način kako je činjenično i pravno opisano u izreci presude.

Vijeće je u cijelosti prihvatilo pisani nalaz i mišljenje, kao i dopunsko očitovanje na raspravi stalnog sudskog vještaka Nevena Kralja budući je isto dano određeno, jasno i precizno, na temelju pravila struke, znanosti i iskustva, a niti jedna okolnost nije dovela u pitanje nalaza i mišljenje vještaka. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio kako se okrivljenik GB kritične prigode sa svojim motociklom kretao brzinom od najmanje 48 km/h, odnosno u granicama dopuštene brzine od 50 km/h. Međutim, činjenica da se okrivljenik kretao motociklom u granicama dopuštene brzine ne oslobađa ga i obveze iz članka 38. stavak 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a sukladno kojoj odredbi je okrivljeni bio u obvezi obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik, a na dijelu ceste po kojem se kreću starije osobe je dužan voziti takvom brzinom da vozilo može pravodobno zaustaviti u slučaju potrebe.

Naime, iz zapisnika o očevidu utvrđeno je kako je konkretne prilike bio sunčan dan, dobra vidljivost, a asfalt suh i čist, dok je iz provedenog prometno tehničkog vještačenja utvrđeno da je okrivljenik imao mogućnost vidljivosti veću od 100 metara u smjeru svog kretanja. U takvim uvjetima, a kada se ima u vidu da se pješak ĐB kretao brzinom od oko 4 km/h što je utvrđeno provedenim prometno tehničkim vještačenjem, prema stavu suda okrivljenik je bio dužan na vrijeme uočiti pješaka i odgovarajuće reagirati. Iz provedenog prometno tehničkog vještačenja utvrđeno je kako je kritični trenutak nastupio u trenutku kada je pješak prešao središnju kolničku crtu i ušao u sjevernu prometnu traku, odnosno u traku kojom se kretao motocikl. Provedenim vještačenjem utvrđeno je kako je okrivljenik u tom trenutku objektivno mogao i morao uočiti pješaka i da bi poduzimanjem radnje intenzivnog kočenja motocikl pravodobno zaustavio do mjesta naleta i da se kretao brzinom do 56,73 km/h, što je više od brzine kojom se okrivljenik stvarno kretao. Osim toga, vještak Neven Kralj pojasnio je da bi radnja prikočivanja motocikla, koja se mogla napraviti bez rizika od destabilizacije motocikla bila dovoljna da ne dođe do naleta. Stoga, okrivljeni je imao mogućnost objektivnog izbjegavanja prometne nesreće.

Provedenim vještačenjem utvrđeno je kako je okrivljenik reagirao tek 1,23 sekunde prije naleta, kada je od mjesta naleta bio udaljen samo 17,3 metra, a pješak 1,3 metra, iz čega je razvidno da je riječ o zakašnjeloj reakciji okrivljenika, a kako je to i kazao vještak Neven Kralj. Umjesto pravodobnog kočenja/prikočavanja okrivljenik je prema svojim navodima davao zvučne signale i tek kada je shvatio da se pješak ne zaustavlja poduzeo je radnju intenzivnog kočenja. Kada se analizira obrana okrivljenika GB, sud utvrđuje da je i sam okrivljenik kazao da je pješaka prvi puta primijetio tek u trenutku kada je zagazio u njegovu prometnu traku. Kada se ima u vidu da je provedenim vještačenjem utvrđeno da je preglednost ceste bila veća od 100 metara, da su bile dobre vremenske prilike, upravo ovakva obrana okrivljenika potvrđuje da je okrivljenik propustio obratiti dovoljnu pažnju. Naime, pješak ĐB kretao se brzinom od oko 4 km/h, dakle nije naglo iskoračio na kolnik, već je kolnik prelazio sporo i kontinuirano, a to je iskazao i sam okrivljenik, a upravo navedena činjenica obvezuje okrivljenika na dodatan oprez.

Obrana je tijekom postupka pokušala prikazati da je okrivljeni GB postupanjem pješaka bio doveden u zabludu glede smjera kretanja. Međutim, vještak Neven Kralj takvu mogućnost kvalificirao je kao pretpostavku za koju u sudskom spisu nema nikakvih tragova ni dokaza te koja se javila tek kao naknadna konstrukcija obrane. Pritom treba imati u vidu i navode svjedoka PB koja je prva pristupila na mjesto događaja. PB je navela da joj je okrivljenik kazao da je pješaku svirao tridesetak metara prije i kako ga pješak očito nije čuo. Navedeno dodatno potvrđuje tezu o zakašnjeloj reakciji okrivljenika za sprečavanje prometne nesreće. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu svjedoka PB, naime riječ je o patronažnoj sestri koja je prva pristupila na mjesto događaja koja nema razloga lažno iskazivati na teret okrivljenika. Da je predmetna nesreća uzrokovala smrt pješaka NB utvrđeno je temeljem zapisnika o obdukciji.

Osim što je okrivljeni svojom radnjom prekršio odredbu iz članka 38. stavak 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, okrivljenik je prekršio i odredbu članka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji članak obvezuje okrivljenika/vozača da je brzinu kretanja vozila dužan prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

Stoga, okrivljeni GB je kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa na cestama članak 38. stavak 1. i 3. i članka 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a čime je prouzročio smrt jedne osobe. Eventualni doprinos pješaka ĐB ne isključuje kaznenu odgovornost okrivljenika iz razloga što se načelo povjerenja u konkretnoj situaciji ne može primijetiti i to iz razloga što je vidljivost bila veća od 100 metara, pješak starije životne dobi se kretao sporo, a okrivljeni je imao dovoljno vremena za pravovremenu reakciju kojom bi se izbjegao nalet. Zbog navedenog eventualni doprinos oštećenika koji se ogleda u prelasku ceste na dijelu na kojem se ne nalazi pješački prijelaz se može cijeniti kao olakotna okolnost prilikom odmjeravanja kazne.

9. Nakon što je utvrđeno da je okrivljeni GB počinio kazneno djelo iz izreke presude, trebalo je odlučiti i o krivnji okrivljenika.

Temeljem članka 23. KZ/11 kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.

Ubrojivost okrivljenika nije bila upitna, pa ga je vijeće smatralo ubrojivim počiniteljem. Prilikom počinjenja kaznenog djela okrivljenik je postupao sa svjesnim nehajem. Svijest okrivljenika proizlazi iz njegovog postupanja konkretne prilike, naime okrivljeni je konkretne prilike davao zvučne signale pješaku, a što upućuje na činjenicu da je isti uočio pješaka i bio svjestan opasne situacije, odnosno svjestan da bi prelazak pješaka preko kolnika u uvjetima neprilagođene brzine i izostanka pravodobne radnje kočenja / prikočavanja moglo dovesti do prometne nesreće. Međutim, unatoč tome okrivljeni GB olako je držao da do prometne nesreće neće doći, vjerujući da će pješak na zvučni signal reagirati.

10. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti na strani okrivljenika.

Olakotnim je vijeće okrivljeniku cijenilo njegov prijašnji život, odnosno činjenicu da je riječ o kazneno neosuđivanoj osobi. Olakotnim je vijeće okrivljeniku cijenilo i doprinos pješaka predmetnoj nesreći budući da je cestu prelazio na mjestu gdje nema obilježenog pješačkog prijelaza, činjenicu da je nakon nesretnog slučaja kontaktirao obitelj preminulog te nezainteresiranost obitelji za kaznenim progonom okrivljenika što je utvrđeno iz iskaza LB sina pokojnika. Olakotnim je vijeće okrivljeniku cijenilo i njegov status hrvatskog branitelja.

Otegotne okolnosti nisu pronađene.

11. Kaznenopravnu sankciju je potrebno odmjeriti tako da se njome izrazi društveni prijekor zbog počinjenog kaznenog djela, a istovremeno da se ostvari i retribucija prema počinitelju. Isto tako bitno je da se izrečenom kaznom ostvari i generalna i specijalna prevencija.

Uzimajući u obzir utvrđene olakotne i otegotne okolnosti kao i stupanj krivnje i visinu propisane kazne, jačinu ugrožavanja i povrede zaštićenog dobra te svrhu kažnjavanja, vijeće je okrivljenika osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, a potom je prema istom izreklo uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora u trajanju od 1 godine na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko u vremenu provjeravanja od 4 godine ne počini novo kazneno djelo.

Vijeće smatra da se u konkretnom slučaju svrha kažnjavanja može postići ovako odmjerenom kaznom. Po stavu suda postići će se cilj specijalne prevencije na način da se utječe na okrivljenika da uskladi svoje ponašanje s pravnim poretkom i kloni se od ponovnog činjenja kaznenih djela. Osim, toga, ovakva sankcija jača društveni moral i odvraćat će buduće moguće počinitelje kaznenih djela.

12. Odlučujući o troškovima kaznenog postupka, okrivljeniku je naloženo u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude nadoknaditi trošak postupka u iznosu od 1.800,00 eura. Trošak kaznenog postupka sastoji se od izrade prometno tehničkog vještačenja u iznosu od 398,17 eura, troška analize alkohola u kriv i urinu uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti za GB u iznosu od 99,54 eura, analize alkohola u krvi i urinu uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti za ĐB u iznosu od 99,54 eura, trošak toksikološkog vještačenja bioloških uzoraka uzetih od GB u iznosu od 152,63 eura, trošak obdukcije pokojnika u iznosu od 348,40 eura, trošak toksikološkog vještačenja u iznosu od 50,40 eura, trošak saslušanja vještaka na raspravi u iznosu od 150,00 eura, dok preostali iznos od 501,32 eura predstavlja paušalni trošak postupka primjeren duljini i složenosti istog.

U Splitu 4. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća

Gordan Tonković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude, stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

- Općinsko državno odvjetništvo Split,

- okrivljeni,

- branitelj,

- u spis.