Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-332/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Goranu Škugoru, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Tanji Poklepović, odvjetnici u Splitu, protiv 1. tuženika VD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. tužene ČDA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Mladenu Oštro, odvjetniku u Splitu i 3. tuženika AD, vlasnika [obrt], [adresa], radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Psp-15/2023-25 od 28. siječnja 2026., 4. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja ČD kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Psp-15/2023-25 od 28. siječnja 2026.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja ČD za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Time što su sredinom ožujka 2023.g. tuženici od 1. do 3. izvršili iskope na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te u izvršeni iskop položili cijevi u dužini cca 7m u smjeru zapad-istok, sve sukladno Skici mjesta očevida od 8. svibnja 2024.g. sudskog vještaka dipl. ing. geod. ID koja skica je sastavni dio ove odluke, koja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je suvlasništvo i posjed tužitelja, zasmetali su tužitelja u zadnjem mirnom posjedu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa su isti dužni u roku od 8 dana od pravomoćnosti ove odluke uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da vrate u prvobitno stanje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vađenjem cijevi i zatrpavanjem kanala te da se kane svakog takvog ili sličnog smetanja posjeda tužitelja na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ubuduće, sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Dužni su tuženici pod 1), 2) i 3) tužitelju solidarno nadoknaditi parnični trošak, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja pa do namirenja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja Banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena. "

II. Nalaže se tužitelju ČD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tuženicima 1. VD OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. ČDA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], plati trošak parničnog postupka u iznosu od 625,00 eura zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 8 dana."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak i odluku uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom koji zahtjev temelji na tvrdnji da je posjednik i suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj su tuženici sredinom ožujka 2023. bez njegova odobrenja i suglasnosti izvršili iskop na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini 7 metara i dubini cca 1,5 m i postavili plastične cijevi. Tvrdi da su izvođenjem iskopa na njegovoj nekretnini na opisani način tuženici izvršili smetanje njegova zadnjeg mirnog posjeda opisane nekretnine.

5. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku odluku u okviru istaknutog žalbenog razloga počinjenja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. u svezi s odredbom čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nalazi da nije ostvarena navedena bitna povreda zakona. Rješenje naime, ima jasne razloge o odlučnim činjenicama koje ne proturječe izvedenim dokazima te ne sadrži nejasnoće i proturječnosti zbog kojih se ne može ispitati.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda tuženika , ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bitnu povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 12. u svezi s odredbom čl. 381. ZPP, jer tužitelj svoje navode o počinjenju navedene bitne povrede ne obrazlaže, a niti isti proizlaze iz spisa.

7. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku odluku po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u svezi s odredbom čl. 381. ZPP, utvrđeno je da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja raspravio i utvrdio sve odlučne činjenice relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, a što žalbenim navodima nije dovedeno u sumnju.

9. No, iz tako izvedenih dokaza osnovano tužitelj u žalbi ukazuje kako iz iskaza samog 1. tuženika jasno proizlazi da je tužitelj predmetni put koristio za pristup svojoj nekretnini na temelju odobrenja oca 1. tužitelja.

10. Nadalje iz iskaza samog tužitelja jasno proizlazi kako se navedenom česticom za prolaz služe i treće osobe, a iz iskaza 1. i 2. tuženika jasno proizlazi kako se spornom česticom i oni služe kao putem za dolazak do svoje garaže, dok iz očevida provedenog tijekom postupka jasno proizlazi kako je nakon ukopavanja cijevi izvršen iskop u tu svrhu odmah i zatrpan te se predmetna nekretnina i dalje može koristiti u svoju dotadašnju svrhu, kao put svih osoba koji su se istim služile za pristup svojim nekretninama.

11. Slijedom navedenog iz izvedenih dokaza po utvrđenju ovog suda jasno proizlazi kako tužitelj nije dokazao svoj isključivi posjed predmetne nekretnine, ali ne iz razloga koji su navedeni u pobijanom rješenju, već iz razloga koje je utvrdio ovaj drugostupanjski sud iz izvedenih dokaza, utvrđujući kako su stranke bile u suposjedu sporne nekretnine u naravi puta.

12. Tužitelj kao jedan od suposjednika u odnosu na tuženike koji su također suposjednici sporne nekretnine, radnjom tuženih (ukopom cijevi kojima je njihova nekretnina spojena na odvodnju i istovremenim zatrpavanjem postavljene cijevi) nakon koje je sporna nekretnina vraćena u prvobitno stanje, nije u potpunost isključen od dotadašnjeg suposjeda, niti su mu bitno ograničeni dotadašnji načini izvršavanja faktične vlasti, zbog čega nije ispunjena pretpostavka iz čl. 24. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst, 94/17

- ispravak pročišćenog teksta i 52/25 – dalje: ZVDSP) za pružanjem posjedovne zaštite u ovom postupku.

13. Na žalbene navode tužitelja kojima se tužitelj poziva na odluke sudova donesene u postupcima koji su među istim strankama proizašli vezano uz njihove pravne odnose na istoj nekretnini, valja odgovoriti kako raspravljanje o istima nije dopušteno u smislu odredbe čl. 24. st. 2. ZVDSP.

14. Na žalbene navode kako je prvostupanjski sud propustio izvesti dokaze i utvrditi na koji način je 3. tuženik bio zadnji mirni posjednik, valja odgovoriti kako je u postupku utvrđeno da je 3. tuženik postupao po nalogu 1. i 2. tuženika te izvršio radnju iskopa, postavljanja cijevi i zatrpavanja iskopa te je stoga u konkretnom slučaju, kada nije utvrđena protupravnost u postupanju 1. i 2. tuženika, posljedično navedenom pravilno odbijen i tužbeni zahtjev u odnosu na 3. tuženika.

15. Na žalbene navode tužitelja kako je 1. tuženik kod svoje garaže nabacao kamenje i pijesak kako bi ga isključio od dotadašnjeg posjeda, valja odgovoriti kako isto nije navedeno kao činjenica na kojoj se temeljio zahtjev tužitelja u ovoj pravnoj stvari te stoga predstavlja iznošenje novih činjenica u žalbi, a što nije dopušteno u smislu odredbe čl. 352. st. 1. ZPP u svezi s odredbom čl. 381. st. 1. ZPP.

16. Tužitelj žalbu u pogledu dosuđenog troška ne obrazlaže. Prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP sud drugog stupnja ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima parničnog postupka, pa je stoga kao opravdan iznos troškova postupka dosuđen 1. i 2. tuženicima uzet iznos koji je kao opravdan priznao sud prvog stupnja pod točkom II. izreke.

17. Slijedom svega navedenog, a primjenom odredbe čl. 380. st. 2. ZPP žalbu tužitelja valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

18. Temeljem odredbe čl. 166. st. 1. ZPP i čl. 154. st. 1. ZPP odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe, jer sa istom nije uspio.

U Velikoj Gorici 4. svibnja 2026.

Sudac

Goran Škugor