Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Poslovni broj: P-2811/2025-12

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu po sucu Josi Puljiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljica: 1) OO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2) RO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Miroslavu Šariću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika: 1) SO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2) ŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3) OOR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4) NO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Anti Kukoču, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 19.ožujka 2026. u nazočnosti tužiteljica i zamjenika punomoćnika stranaka, dana 4.svibnja 2026. na ročištu za objavu odluke,

    p r e s u d i o  j e:

    I. Utvrđuje se da su tužiteljice stekle pravo vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5418 k. o. [katastarska općina], dvor površine 201 m2 i zgrada površine 20 m2, i to svaka za po 1/4 dijela prava vlasništva, a što su tuženici kao isključivi zakonski nasljednici upisanog vlasnika pok. NO SO pok. O dužni priznati te trpjeti da tužiteljice temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti ishode uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime i to svaka za po 1/4 dijela, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena pok. LO pok. O za ukupno 1/2 dijela prava vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, sve u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženicima naknaditi tužiteljicama u roku od 15 dana parnični trošak u iznosu od 10.270,55 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 4.svibnja 2026. pa sve do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena.

    Obrazloženje

    1.Tužiteljice su u tužbi od 12.1.2015. (tj. protutužbi podnesenoj u predmetu br. Pst- 1302/2013) postavile tužbeni zahtjev na utvrđenje suvlasništva č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Potom su u podnesku od 11.2.2020. postavile i podredni (eventualno kumulirani) tužbeni zahtjev na utvrđenje vlasništva točno određenog realnog dijela gore navedene čestice, a ta preinaka nije dopuštena pravomoćnim rješenjem od 1.4.2021.

    Tužba se činjenično temelji na tome: da su tužiteljice u posjedu č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi dvor i pomoćni objekt); da su u predmetu br. P-4078/09 pravomoćno odbijene sa obvezno-pravnim zahtjevom za izdavanje tabularne isprave; da u ovom predmetu zahtjev temelje na stjecanju dosjelošću te po osnovi prava korištenja zemljišta nužnog za redovnu upotrebu zgrade; da su posjednici predmetne nekretnine od 12.1.1977. kad su tužiteljica pod 1) i ĆO od JO kupili

    1/2 kuće i predmetno zemljište.

    2.Tuženici su u odgovoru na tužbu naveli: da prigovaraju kako postoji res iudicata; da pravni prednici tužiteljica nisu nikad stekli sporno zemljište pa vlasništvo nisu mogli prenijeti ni na njih; da im je posjed u svakom slučaju postao nepošten u srpnju 2006. kad su primile odgovor na tužbu; da se vlasništvo ne može steći temeljem osnove korištenja zemljišta nužnog za redovitu upotrebu zgrade; da nisu nikad osporavali pravo prolaska tužiteljica preko spornog zemljišta na dijelu koji vodi od javnog puta do ulaza u njihovu zgradu.

    3.Sud je u dokaznom postupku izveo dokaz pregledom cjelokupne pisane dokumentacije u spisu koja će biti navedena u nastavku obrazloženja te saslušanjem tužiteljica, tuženika pod 2) te svjedoka ROR, VO, ŠO i UO.

    Dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta nije izveden budući da su se stranke suglasile da se u dokazne svrhe koristi skica geodeta iz drugog postupka između istih stranaka pa bi novo vještačenje bilo neekonomično. Također, pribavljanje od Grada Splita podataka o vremenu gradnje zgrade nije provedeno budući da je taj podatak utvrđen drugim dokazima.

    3.1.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

    4.Među strankama nije sporno da su tužiteljice u posjedu predmetnog zemljišta, ali je sporna kakvoća tog posjeda i postojanje osnova za stjecanje vlasništva.

    4.1.U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV), Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" 53/91, dalje: ZOVO) te pravnih pravila austrijskog Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

    5.U postupku je utvrđeno sljedeće:

    U sporazumu od 20.1.1977., sklopljenom između JO te ĆO i OO nakon prethodno sklopljenog kupoprodajnog ugovora od 12.1.1977., ugovoreno je da se supružnici OO obvezuju najkasnije do 15.4.1977. ograditi malim zidićem (odgovarajućom vrtnom ogradom) pripadajući im dio vrta sa istočne i južne strane. Zidovi koji su se trebali sagraditi (i ograditi dio vrta koja bi pripadao supružnicima OO) su označeni na skici koja je sastavni dio tog sporazuma (list 6-7 spisa). Spomenuti dio vrta su supružnici OO kupili od JO ranije spomenutim ugovorom od 12.1.1977. u kojem ugovoru je navedeno da se prodaje stan na polukatu obiteljske kuće (oko koje je ograđeni vrt) izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te prava korištenja dijela vrta.

    5.1.Stranke su se suglasile na ročištu od 6.12.2019. da se u dokazne svrhe koristi skica geodeta Zujića iz drugog postupka vođenog između istih stranaka. U skici navedenog vještaka (list 67-68) č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (površine 221 m2) je označena slovima A-B-G-H-I-J-K-L-M-N-O-E-F-A te se nalazi sa istočne i južne strane kuće oznake [adresa] s tim da se u južnom dijelu nalazi još i objekt (omeđen točkama Đ-Č-G-H). Kad se usporede izgled č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na ovoj skici sa dvjema prostoručno nacrtanim linijama na skici iz 1977. (list 6-7), koje označavaju zidove, onda se može zaključiti da su predmetni zidovi očito izgrađeni i da je kupljeni vrt sa istočne i južne strane zgrade izdvojen u zasebnu parcelu koja sad nosi oznaku č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ostatak okućnice (zapadno i sjeverno od kuće), koji nije prodan supružnicima OO nosi, prema skici vještaka Zujića, drugu oznaku č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    Gore navedeno se navodi kao utvrđenje ovog suda vezano za uputu drugostupanjskog suda da se razjasni predmet kupoprodajnog ugovora.

    5.2.Navedeno zemljište su tužiteljice što osobno (tužiteljica pod 1.) ili putem prednika ĆO posjedovale od 12.1.1977. kad su isto supružnici ĆO kupili od JO (Pine) Čorak. To ni tuženici ne spore, a u iskazima su to potvrdili i svi saslušani svjedoci čijim iskazima nitko nije prigovarao.

    Inače, a što nije ni sporno među strankama, JO (Pina) Čorak se ranije prezivala LO te je bila supruga pok.ĐO pok.O koji je bio brat pravnog prednika tuženika SO pok.O.

    5.3.Prednik tuženika SO pok.O je skupa sa svojim bratom ĐO na predmetnoj nekretnini (zemljištu) bio uknjižen od 1929.g. za po 1/2 dijela svaki što je vidljivo iz povijesnog izvatka koji je priložen pribavljenom i kopiranom spisu br. P- 4078/09 (raniji br. II P-1183/04).

    Potom je presudom br. II P-296/60 od 14.6.1960. (priložena istom spisu, list 30A) u pogledu zgrade č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja zgrada je prema povijesnom izvatku upisana i sagrađena 1932.g.) uknjižen samo ĐO, a prema obrazloženju te presude on je u tužbi naveo da je na zajedničkom zemljištu sam sagradio zgradu, a tuženik SO je to priznao.

    Dakle, prednik tuženika SO je ostao uknjižen na spornom zemljištu za 1/2 od trenutka prve uknjižbe 1929.g.

    5.4. SO pok. SO (rođ.1932.) je od 1946. imao prebivalište na [adresa] što je vidljivo iz MUP-ove evidencije prebivališta koju je sud pribavio 24.5.2017. Dotični SO je u predmetu br. P-4078/09 dana 9.11.2007. dao iskaz u kojemu je spominjao zajedničku gradnju predmetne kuće od strane oca SO i njegovog brata ĐO što je u suprotnosti s priznanjem njegovog oca u predmetu br. II P-296/60. Nadalje, priznao je da u ostavinu iza njegovog oca nije ušla "ova kuća i okućnica" jer ju nitko nije spominjao te da su smatrali da pripada ĐO, a otac im ništa nije govorio.

    6.Prije obrazlaganja merituma odluke, treba reći da je prigovor pravomoćno presuđene stvari pravomoćno odbijen jer nitko nije pobijao rješenje od 5.9.2022.

    6.1.Nadalje, treba reći da ne postoji nijedan pisani dokaz da je pravni prednik tužiteljica ĐO kupio ili na neki drugi način (darovanjem, diobom i sl.) stekao od svog brata SO njegov suvlasnički dio od 1/2 dijela č. zem. [katastarska čestica]. Međutim, u vrijeme kad su se odvijali predmetni pravni odnosi, na snazi su bila pravna pravila OGZ-a koja su omogućavala (a takvo uređenje postoji i u današnjim propisima) da budu valjani usmeno sklopljeni ugovori koji su faktički izvršeni.

    6.2.U tom smislu, treba razmotriti jesu li posjedovanjem od 12.1.1977. do 10.8.2006. (dan prije nego li su tužiteljice primile odgovor na tužbu iz predmeta br. P-4078/09 koju parnicu su pravomoćno izgubile, a što bi mogao biti dan kad bi njihov posjed u smislu čl.18.st.4.ZV mogao postati nepošten) na strani tužiteljica ispunjeni uvjeti za stjecanje dosjelošću predmetne nekretnine. U vezi s tim valja razmotriti i razdoblje posjedovanja od strane pravnih prednika tužiteljica, tj. JO te prije nje ĐO.

    6.3.Paragrafom 418. OGZ bilo je propisano: "Nasuprot, ako je tko gradio od svoje građe na tuđem zemljištu, bez znanja i protiv volje vlasnika, zgrada pripada vlasniku zemljišta. Pošteni gradilac može iskati naknadu troškova potrebnih i korisnih; a s gradiocem nepoštenim postupa se kao s onim koji bez naloga obavlja tuđe poslove. Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, pa ga nije odmah zabranio gradiocu poštenomu, ne može on iskati za zemljište nego općenu cijenu.".

    Pravna teorija (Rušnov-Posilović: Tumač Općemu građanskomu zakoniku, I. knjiga, str. 488) ovu odredbu tumači tako da pošteni graditelj stječe vlasništvo tla (zemljišta) na kojemu je izgrađena zgrada, a vlasnik koji zna za gradnju može od graditelja dobiti jedino iznos koji odgovara vrijednosti zemljišta.

    Imajući u vidu da je SO priznao u parnici 1960. da je njegov brat ĐO na zajedničkom zemljištu sam sagradio zgradu, a to je sigurno mogao znati i u vrijeme gradnje jer su živjeli u istom gradu (štoviše, [adresa] gdje je živio SO nije daleko od [adresa] gdje je predmetna kuća), može se zaključiti da je ĐO na originaran način gradnjom kuće stekao i suvlasnički udio od 1/2 dijela koji je pripadao SO. Uostalom, i iskaz njegovog sina SO pok. SO (vidi toč.5.4.) ukazuje na to da se u obitelji SO tu kuću i okućnicu nije doživljavalo njihovim vlasništvom. Logično bi i sasvim životno bilo da je SO pok. O (koji je umro **.**.1974. prema rješenju br. O- 420/74, priloženo spisu P-4078/09) svojoj djeci nakon što su odrasli spomenuo tu kuću i okućnicu kao svoje (su)vlasništvo ako je istu doista smatrao svojim (su)vlasništvom. Upravo to što nije spominjao kuću i okućnicu kao svoje ukazuje na zaključak da je SO pok. O sa svojim bratom ĐO u pogledu sporne nekretnine na neki način, bez pisanih isprava, tj. usmeno ili konkludentno, regulirao imovinske odnose (npr. primio određeni iznos na ime ustupanja suvlasničkog dijela). Dakle, sve navedeno upućuje na to da je ĐO bio knjižni vlasnik č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1/2 dijela te da je građenjem postao izvanknjižni vlasnik za preostalu 1/2 dijela te nekretnine.

    6.4.Nadalje, nasljeđujući ĐO JO je postala isključivi vlasnik predmetne nekretnine te je osim toga naslijedila i posjed predmetne nekretnine kakav je u trenutku svoje smrti imao ĐO. Stoga, prodajom **.**.1977. JO je svoj posjed prenijela na tužiteljicu pod 1) i pravnog prednika tužiteljice pod 2) te se posjed nastavio dalje, sve do dana zaključenja glavne rasprave.

    6.5.Budući da je kuća na čest. zgr. [katastarska čestica] izgrađena 1932., očito je već tad ĐO počeo posjedovati i okućnicu (dakle, i spornu česticu č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), pa je do 12.1.1977. stečeno vlasništvo predmetne nekretnine dosjelošću. Čak i ako bi se pošlo od pretpostavke da je tek 1960., nakon parnice vođene s SO, ĐO počeo posjedovati predmetnu nekretninu, do dana 10.8.2006. (vidi toč.6.2.) je istekao i najdulji mogući zakonski rok za stjecanje vlasništva dosjelošću propisan ZV-om. Stoga je prihvaćen tužbeni zahtjev u cijelosti.

    7.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154.st.1.Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) i na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/23, dalje: OT) te prema vrijednosti predmeta spora od 201.000,00 kuna određenoj na prvom ročištu 7.3.2017. koji iznos je, prema mišljenju ovog suda, primjeren s obzirom na nekretninu koja je predmet spora i njezinu vrijednost.

    7.1.Tužiteljicama je trebalo priznati sljedeći trošak: po 250 bodova za sastav tužbe i podnesaka od 3.5.2021., 11.3.2026., žalbe protiv presude, te ročišta od 7.3.2017., 8.7.2019., 10.9.2019., 6.12.2019., 21.1.2020., 20.2.2020., 6.7.2022., 19.11.2025., 19.3.2026., 125 bodova za ročište od 24.5.2017. (Tbr.9.toč.2.), 25 bodova za podnesak od 11.2.2020. (Tbr.8.toč.4.), 50 bodova za ročište za objavu, što zbrojeno, pretvoreno u EUR i uvećano za 10% (Tbr. 36 OT) te PDV od 25% iznosi 9.487,50 EUR. Kad se doda 156,61 EUR pristojbe tužbe i 626,44 EUR pristojbe žalbe dobije se iznos od 10.270,55 EUR.

    Zatezne kamate na trošak su dosuđene temeljem čl.151.st.3.ZPP sukladno traženju iz popisa troška predanog 6.7.2022.

    7.2.Tužiteljicama nije priznat kao nepotreban (čl.155.st.1.ZPP) trošak sastava podnesaka od 9.4.2021. (u kojem se raspravlja o obvezi plaćanja pristojbe), 20.4.2021. (žalba protiv rješenja o odbijanju preinake tužbe s kojom žalbom nisu uspjeli). Isto tako, tužiteljicama nije priznat trošak ročišta od 21.1.2026. jer je isto odgođeno iz razloga koji se mogu njima pripisati u krivnju (angažiranje novog punomoćnika na dan ročišta).

    U Splitu, 4.svibnja 2026.

    S U D A C

    Joso Puljić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

    DNA:

    -pun.tužitelja

    -pun.tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.