P-4690/2023-34
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ul. Ivana Gundulića 27
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sutkinji Branki Šolić u pravnoj stvari tužitelja AV CONSULTING j.d.o.o., Mali Lipovec, Mali Lipovec 23E, OIB:35826150360 zastupan po punomoćnici Valentini Bakarić, odvjetnici u Zagrebu protiv tužene pod 1. ĆI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćniku Borku Bebiću, odvjetniku u [adresa] i tužene pod 2. FI, [adresa] zastupana po zakonskoj zastupnici majci ĆI radi pobijanja pravnih radnji nakon provedene javne i usmene rasprave zaključene dana 19.ožujka 2026. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja, punomoćnika tužene pod 1., zakonskog zastupnika tužene pod 2. , na ročištu za objavu dana 04.svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Ugovor o darovanju nekretnine od dana 13. studenog 2020. godine, ovjeren dana 19. studenog 2020. godine od javnog bilježnika Mirjane Popovac iz Splita, broj: OV-7881/2020, kojim je I. tuženica prenijela na II. tuženicu vlasništvo nekretnine upisane u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel Split, čest. zgr. [katastarska čestica] ZGRADA, RUĐERA BOŠKOVIĆA 15 i čest. zgr. [katastarska čestica] ZGRADA, SMRDEČAC, sveukupne površine 1353 m², 55. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-55) poslovni prostor u prizemlju-galerija, označen P1 G15, koji se sastoji od poslovnog dijela, sanitarnog čvora, ukupne površine 12,41 m², te pripadajućih zajedničkih dijelova i instalacija, [adresa], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], gubi pravni učinak prema tužitelju u dijelu koji je potreban za ispunjenje tužiteljeve tražbine prema I. tuženiku u iznosu 3.760,81 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana 19. srpnja 2020. godine do dana 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 1. siječnja 2023. godine pa do 29.prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30.prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine.
II. I. tuženica i II. tuženica dužne su trpjeti da tužitelj svoju tražbinu prema I. tuženici u iznosu od 3.760,81 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana 19. srpnja 2020. godine do dana 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 1. siječnja 2023. godine pa do 29.prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30.prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine namiri prodajom nekretnine upisane u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel Split, čest. zgr. [katastarska čestica] ZGRADA, RUĐERA BOŠKOVIĆA 15 i čest. zgr. [katastarska čestica] ZGRADA, SMRDEČAC, sveukupne površine 1353 m², 55. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-55) poslovni prostor u prizemlju-galerija, označen P1 G15, koji se sastoji od poslovnog dijela, sanitarnog čvora, ukupne površine 12,41 m², te pripadajućih zajedničkih dijelova i instalacija, [adresa], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].
III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi :
'' I. Ugovor o darovanju nekretnine od dana 13. studenog 2020. godine, ovjeren dana 19. studenog 2020. godine od javnog bilježnika Mirjane Popovac iz Splita, broj: OV-7881/2020, kojim je I. tuženica prenijela na II. tuženicu vlasništvo nekretnine upisane u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel Split, čest. zgr. [katastarska čestica] ZGRADA, RUĐERA BOŠKOVIĆA 15 i čest. zgr. [katastarska čestica] ZGRADA, SMRDEČAC, sveukupne površine 2512 m², 55. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-55) poslovni prostor u prizemlju-galerija, označen P1 G15, koji se sastoji od poslovnog dijela, sanitarnog čvora, ukupne površine 12,41 m², te pripadajućih zajedničkih dijelova i instalacija, [adresa], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], gubi pravni učinak prema tužitelju u dijelu koji je potreban za ispunjenje tužiteljeve tražbine prema I. tuženiku u iznosu 5.515,82 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana 19. srpnja 2020. godine do dana 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 1. siječnja 2023. godine pa do 29.prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30.prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine.
II. I. tuženica i II. tuženica dužne su trpjeti da tužitelj svoju tražbinu prema I. tuženici u iznosu od 5.515,85 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana 19. srpnja 2020. godine do dana 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 1. siječnja 2023. godine pa do 29.prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30.prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine namiri prodajom nekretnine upisane u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel Split, čest. zgr. [katastarska čestica] ZGRADA, RUĐERA BOŠKOVIĆA 15 i čest. zgr. [katastarska čestica] ZGRADA, SMRDEČAC, sveukupne površine 1353 m², 55. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-55) poslovni prostor u prizemlju-galerija, označen P1 G15, koji se sastoji od poslovnog dijela, sanitarnog čvora, ukupne površine 12,41 m², te pripadajućih zajedničkih dijelova i instalacija, [adresa], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].
IV. Nalaže se tuženoj pod 1. i tuženoj pod 2. isplatiti tužitelju u roku od 15 dana iznos od 857,84 EUR na ime parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine dok se zahtjev za više zatraženo u iznosu od 1.661,76 EUR odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1.1.Dana 11.studenog 2023. pred ovim sudom zaprimljena je tužba AV CONSULTING j.d.o.o., Mali Lipovec kojom se pobija besplatno pravno raspolaganje odnosno ugovor o darovanju dužnika tužitelja, tužene pod 1. koje izvršeno u korist tužene pod 2., kćerke tužene pod 1.
1.2.U dijelu tužbe u kojem izlaže činjenice na kojima temelji svoj zahtjev tužitelj navodi da su tužitelj i I. tuženica sklopili dana 7. svibnja 2019. godine Ugovor o zajmu 04/05/19 kojim je tužitelj tuženici pozajmio iznos od 1.141,42 EUR (8.600,00 kn), a koji iznos se člankom 2. predmetnog Ugovora I. tuženica obvezala vratiti tužitelju do dana 7. lipnja 2019. godine. Dana 24. svibnja 2019. godine tužitelj i I. tuženica sklapaju Aneks Ugovora o zajmu 04-1/05/19 kojim tužitelj pozajmljuje I. tuženici dodatni iznos te je sklapanjem ovog Aneksa dugovanje I. tuženice prema tužitelju koje se člankom 2. predmetnog Aneksa obvezala podmiriti iznosilo 3.722,87 EUR (28.050,00 kn).
1.3.Zatim, dana 17. lipnja 2019. godine tužitelj i I. tuženica sklopili su Ugovor o zajmu 05/06/19 kojim je tužitelj I. tuženici pozajmio iznos od 1.659,04 EUR (12.500,00 kn) te je dugovanje I. tuženice prema tužitelju koje se člankom 2. predmetnog Ugovora obvezala podmiriti iznosilo 3.649,88 EUR (27.500,00 kn). Naposljetku, dana 19. srpnja 2019. godine tužitelj i I. tuženica sklopili su Ugovor o zajmu 06/07/19 kojim je tužitelj I. tuženici pozajmio iznos od 1.592,67 EUR (12.000,00 kn) te je dugovanje I. tuženice prema tužitelju koje se člankom 2. predmetnog Ugovora obvezala podmiriti iznosilo 3.503,88 EUR (26.400,00 kn),
1.4.Od ukupnog dugovanja (10.876,63 EUR) I. tuženice temeljem svih Ugovora o zajmu i Aneksa tužbe I. tuženica je podmirila iznos od 1.061,78 EUR pa je sveukupno I. tuženica dužna tužitelju podmiriti još iznos od 9.814,85 EUR.
1.5.Kao sredstvo osiguranja povrata pozajmice I. tuženica je predala tužitelju dvije bjanko zadužnice, svaka do 6.636,14 EUR (50.000,00 kn), i to zadužnicu posl. br.: OV-2819/2019 potvrđenu od javnog bilježnika Ante Šuška dana 23. svibnja 2019. godine i zadužnicu posl. br.: OV-3754/2019, potvrđenu od javnog bilježnika Ante Šuška dana 16. srpnja 2019. godine.
1.6.Nakon što I. tuženica o dospijeću nije tužitelju izvršila povrat pozajmice, tužitelj je aktivirao zadužnice i pokušao se naplatiti s računa I. tuženice, no pokušaj naplate do danas je ostao bezuspješan jer I. tuženica nema dovoljno sredstava na računu, tražbina tužitelja je na 17. mjestu i ispred njega je ukupno 44.925,80 EUR vrijednosti tražbina. Tužitelj je pokušao naplatu i ustegom plaće kod poslodavca I. tuženice, no od strane poslodavca obaviješten je kako I. tuženica više nije u radnom odnosu.
1.7.Potom tužitelj saznaje, nakon što je provjerom utvrdio kako I. tuženica nema druge imovine iz koje bi mogao namiriti svoju tražbinu, da je dana 13. studenog 2020. godine I. tuženica svojoj kćeri darovala nekretninu upisanu u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel Split, čest. zgr. [katastarska čestica] ZGRADA, RUĐERA BOŠKOVIĆA 13, čest. zgr. [katastarska čestica] ZGRADA, RUĐERA BOŠKOVIĆA 15 i čest. zgr. [katastarska čestica] ZGRADA, SMRDEČAC, sveukupne površine 2512 m², 55. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-55) poslovni prostor u prizemlju-galerija, označen P1 G15, koji se sastoji od poslovnog dijela, sanitarnog čvora, ukupne površine 12,41 m², te pripadajućih zajedničkih dijelova i instalacija, [adresa], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Dana 20. studenog 2020. godine pod brojem Z-36885/2020 II. tuženica se temeljem sklopljenog Ugovora o darovanju uknjižila kao vlasnica predmetne nekretnine.
1.8.Navedeno raspolaganje I. tuženice kao dužnika tužitelj kao vjerovnik pobija temeljem čl. 66. u vezi s čl. 67. st. 3. Zakona o obveznim odnosima, a prema kojem se predmnijeva da je I. tuženica znala da se tim raspolaganjem tužitelju kao vjerovniku nanosi šteta te se za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je II. tuženici to bilo poznato ili moglo biti poznato. Iako, budući da se radi o kćerki I. tuženice, nije vjerojatno da II. tuženici isto nije bilo poznato. Navodi da tužbu podnosi u zakonskom roku od 3 godine računajući od 20.studenog 2020.
2.U odgovoru na tužbu tužene su osporile tužbeni zahtjev i tužbene navode ističući i prigovor zastare. Protivile su se preinaci tužbe po podnesku od 23.studenog 2023.. Navode da u trenu raspolaganja tužene nisu djelovale sa namjerom počinjenja štete prema tužitelju. Tužena ĆI je kao instrument osiguranja predala bjanko zadužnicu. Osporava da bi tužitelj dokazao da se ne može namiriti iz imovine dužnika na drugi način, a svakako se ne može namiriti ni iz vrijednosti nekretnine tužene obzirom da svaka pojedina tražbina tužitelja je manja od 40.000,00 kn ( 5.308,91 EUR) sukladno čl.80b. Ovršnog zakona. U nastavku postupka istaknuto je da se radi o lihvarskom ugovoru sklopljenom zlouporabom teškog i nezavidnog imovinskog stanja tužene pod 1. osobito imajući u vidu da se radi o prekomjernim ugovornim kamatama čime da je tužitelj za sebe ugovorio zelenašku korist. Jednako tako navodi se da tužitelj nije objasnio nacrt ugovor te da tužena pod 1 . nije razumjela bitne elemente ugovora tj da je bila u zabludi odnosno da nije razumjela da mjesečnim plaćanjima plaća samo kamatu ne i glavnicu duga te da je zadnja rata tako visoka.
3.U dokaznom postupku sud je izveo dokaz čitanjem i pregledom spisu priložene dokumentacije i to Ugovor o zajmu 04/05/19 od dana 7. svibnja 2019. godine, Aneks Ugovora o zajmu 04-1/05/19 od dana 24. svibnja 2019. godine, Ugovor o zajmu 05/06/19 od dana 17. lipnja 2019. godine, Ugovor o zajmu 06/07/19 od dana 19. srpnja 2019. godine, bjanko zadužnice OV-2819/2019 i OV-3754/2019, e-mail od dana 4. siječnja 2023. godine i obrazac odjave, Ugovor o darovanju nekretnine od dana 13. studenog 2020., OV-7881/2020, povijesni i aktivni e-izvadak iz zemljišne knjige, Potvrda FINA-e od 26. siječnja 2024. godine, izvadak iz zemljišne knjige broj ZU 15060, k. o. [katastarska općina] na dan 25.listopada 2024. Saslušan je zakonski zastupnik i tužena pod 1.
4. Nakon provedenog dokaznog postupka , a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku ( NN 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
4.Predmet spora jest zahtjev tužitelja radi pobijanja pravne radnje tužene pod 1. na štetu tužitelja kao vjerovnika tuženika pod 1. i to ugovora o darovanju nekretnine od 13.studenog 2020. kojim je tužena pod 1. raspolagala u korist svoje kćerke, tužene pod 2. nekretninom koja u naravi predstavlja poslovi prostor (E-55) zgrade u [adresa] oznake čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 15060, k. o. [katastarska općina].
5.Među strankama je sporno je li tražbina radi koje se pobija pravno raspolaganje tužene pod 1. proizlazi iz ništetnih ugovora o zajmu te jesu li ispunjene pretpostavke za pobijanje pravnih radnji.
6.1.Mjerodavno pravo sadržano je u odredbama čl.66.,67.,69., 70. i 71. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine br.35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO).
6.2.Opće pretpostavke za pobijanje sadržane su u članku 66.ZOO- a. Naime, svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastala može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. Smatra se da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako zbog nje dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine.
6.3.Dakle, opće pretpostavke za pobijanje su postojanje i dospjelost tražbine, pravna radnja dužnika te oštećenje vjerovnika koji zbog radnje dužnika kojom je umanjena imovina dužnika do mjere nedostatnosti ne može namiriti svoju tražbinu.
6.4.Posebne pretpostavke odnose se na narav pravne radnje. S obzirom da je predmet konkretnog pobijanja ugovor o darovanju to je relevantna odredba čl.67.st.3.ZOO- a prema kojoj se kod besplatnih raspolaganja smatra se da je dužnik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, i za pobijanje takvih radnji ne zahtijeva se da je trećoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato.
7. 1.Ugovor o darovanju kojim je tužena pod 1. darovala svojoj kćerki tuženoj pod 2 poslovni prostor (E-55) u zgradi u [adresa], ZU 15060, k. o. [katastarska općina] sklopljen je dana 13.studenog 2020., dok je potpis darovateljice ovjeren od strane javnog bilježnika dana 19.studenog 2020. pod brojem OV-7881/20. Prijenos prava vlasništva u zemljišnoj knjizi izvršen je dana 20.studenog 2020. pod brojem Z- 36885/2020.
7.2.Tužba radi pobijanja navedenog besplatnog raspolaganja podnijeta je dana 11.studenog 2023., dakle unutra trogodišnjeg roka zakonskog roka iz čl.67.st.3. ZOO- a.
8.1.U konkretnom slučaju tužitelj postojanje dospjelog potraživanja temelji na ugovorima o zajmu čiji sadržaj se izlaže u nastavku.
8.2.Iz ugovora o zajmu 04/05/19 od 07.svibnja 2019. razvidno je da su tužitelj, kao zajmodavac i tužena pod 1. kao zajmoprimac ugovorili zajam u iznosu od tadašnjih 7.500,00 kn. Tužena se obvezala vratiti navedeni iznos uvećan za pristojbu do 07.lipnja 2019. Člankom 2.st.4. ugovoren je otplatni plan rate pristojbe, obrade pozajmice i glavnice pozajmice te su iskazani iznos obrade pozajmice ( 350,00 kn), I.rata pristojbe (750,00 kn) i pozajmica ( 7.500,00 kn). Člankom 2.st.6. zajmoprimac se obvezao ukupan iznos od 8.600,00 kn vratiti najkasnije do 07.lipnja 2019. Ujedno je i ugovoreno izdavanje zadužnice kao sredstva osiguranja.
8.3.Dana 24.svibnja 2019. stranke su sklopile Dodatak ugovoru od 07.svibnja 2019. kojim je tužitelj kao zajmodavac osigurao tuženoj pod 1. kao zajmoprimatelju dodatni iznos zajma od 5.000,00 kn na već pozajmljenih 7.5000,00 kn te je određeno da ukupan iznos pozajmice po ugovoru od 07.svibnja i dodatku od 24.svibnja 2019. iznosi 12.500,00 kn. U odnosu na tu glavnicu tužena pod 1. obvezala se je izvršili povrat do 24.svibnja 2020. uvećan za rate pristojbe. Člankom 2.t.1.4. ugovoren je otplatni plan rate pristojbe i pozajmice na način da je ugovorena otplata kroz 12.mjesečnih obroka pri čemu se u prvoj rati pristojbe nalazi obračunati iznos od 550,00 kn rate pristojbe na iznos pozajmice od 7.500,00 kn iz ugovora od 07.svibnja 2019., sljedećih 10 rata sadrži iznos od 1.250,00 kn po rati na ime pristojbe dok posljednja, dvanaesta rata uz iznos pristojbe od 1.250, 00 kn sadrži i iznos glavnice od 12.500,00 kn ( čl.2.t.5.). Prva rata u iznosu od 1.800,00 kn dospijeva 24.lipnja 2019., svaka sljedeća 24- tog u mjesecu, a posljednja dana 24.svibnja 2020. Time je u čl.2.t.6. utvrđeno da se tužena kao zajmoprimac obvezuje najkasnije do 24.svibnja 2020. vratiti zajmodavcu rate sa pristojbom u iznosu od 15.550,00 kn te ukupan iznos pozajmice od 12.500,00 kn što sveukupno iznosi 28.050,00 kn .
8.4.Dana 17.lipnja 2019. stranke su sklopile novi ugovor o zajmu br 05/06/19 za iznos od 12.500,00 kn uvećan za pristojbe. U članku 2.t.4. dan je plan otplate kroz 12 mjesečnih rata na način je u prvih 11 mjesečnih rata sadržan iznos pristojbe ( 1.250,00 kn mjesečno) sa dospijećem prve rate 17.svibnja 2019. te svake sljedeće 17-tog u mjesecu, dok posljednja rata iznosi 13.750,00 kn (čl.2.t. 4. i 5.) i sadrži uz iznos pristojbe i iznos glavnice 12.250,00 kn i dospijeva 17.lipnja 2020. U članku 2.t.6. zajmodavac se obvezao najkasnije do 17.lipnja 2020. vratiti ratu s pristojbom u iznosu od 15.000,00 kn te glavnicu u iznosu od 12.500,00 kn, što sveukupno iznosi 27.500,00 kn.
8.5.Sljedeći ugovor o zajmu br. 06/07/19 stranke su sklopile dana 19.srpnja 2019. kojim su ugovorile iznos zajma od 12.000,00 kn uz obvezu povrata najkasnije do 19.srpnja 2020. uvećan za pristojbe. Na isti način kao u ranijim ugovorima ugovoren je otplatni plan kroz 12 mjesečnih rata, 11 mjesečnih rata sadrži iznos pristojbe ( 1.200,00 kn ) sa rokom dospijeća 19- tog u mjesecu počevši sa kolovozom 2019., dok posljednja rata iznosi 13.200,00 kn, a sadrži uz pristojbu i iznos glavnice od 12.000,00 kn i dospijeva 19.srpnja 2020. Ukupan iznos od 26.400,00 kn tužena pod 1. obvezala se vratiti najkasnije do 19.srpnja 2020., a sadržan je u čl.2.t.6.ugovora na način da je iskazan kao zbroj glavnice (12.000,00 kn) i mjesečnih pristojbi (14.400,00 kn).
9.1.Saslušana kao parnična stranka tužiteljica je navela da se je 2017. godine preselila iz Šibensko-kninske županije u Split. Financijska i materijalna situacija je tada bila poprilično teška. Po dolasku u Split zaposlila se je u jednom učilištu, ali su joj primanja bila puno manja nego na ranijem poslu gdje je radila kao profesor u Ekonomskoj školi u Šibeniku. U tom periodu imala je dva nenamjenska kredita koja ni dan danas nisu otplaćena. Mjesečna rata jednog kredita iznosila je 2.500,00 tadašnjih kuna, a mjesečna rata drugog kredita oko 900,00 kuna. Tadašnja plaća je bila 5.000,00 kuna neto. Jedan kredit je bila podignula kod Zagrebačke banke u iznosu oko tadašnjih 50.000,00 kn za potrebe renoviranja očevog stana u [adresa] jer se namjeravala vratiti u Splitu, a drugi kredit je podignula kod tadašnje Sberb banke sa svrhom da se zatvori raniji kreditu Croatia banci. Osim tih financijskih tereta, plaćala je i privatni vrtić svojoj kćerki oko 900,00 kuna. Suprug je, kako tada, tako i danas nezaposleni branitelj.
8.2.U Splitu se je uselila u očev stan koji je po nasljedstvu pripao njoj i sestri odnosno kasnije po darovanju njenoj kćerki FI. S obzirom da su je navedena dugovanja financijski opterećivala, a kako se nije više mogla zadužiti kod banaka zbog kreditne nesposobnosti tako se je odlučila obratiti tužitelju čiji je oglas vidjela online.
8.3.Čula se je za zaposlenicima tužitelja kroz proces realizacije pozajmica telefonskim putem te su bili profesionalni i korektni, ali s njima nije ulazila u razgovor vezan uz njen osobni razlog i motiv za uzimanje pozajmica. Od tužitelja je uzela tri pozajmice, jedna je aneksirana glede iznosa. Samo sklapanje ugovora realizirano je tako da joj je ugovor poslan poštom, nakon što ga je potpisala i ovjerila zadužnicu kao sredstvo osiguranja sve zajedno je poštom vratila tužitelju.
8.4.Naglasila je da, iako je ekonomist po struci uz 18 godina rada u banci da joj zapravo iz teksta ugovora nije bilo jasno kolike su točno kamate jer nije bio naveden njihov iznos niti postotak već je samo bio naveden ukupan iznos duga. Međutim, zbog nezavidne teške životne i materijalne situacije na koncu je pozajmice potpisala jer joj je novac hitno trebao za osnove potrebe svakodnevnog života i tekućih troškova. Da se radi o pretjerano visokim kamatama da je osvijestila tek kada ju je tužitelj tužio pri čemu navodi da u početnoj fazi postupka nije imala pomoć kvalificiranog punomoćnika po osnovi besplatne pravne pomoći. Od pozajmljenog iznosa uspjela je vratiti negdje oko 1.600,00 EUR.
8.5.Što se tiče imovinskog stanja danas navela je da je račun u blokadi, u redoslijedu naplate se nalaze potraživanja po kreditima koje su banke u međuvremenu prodale društvima za otkup. Osim tužitelja u redoslijedu naplate je i još jedna agencija koja se bavi davanjem sitnih pozajmica a kojoj se je obratila za zajam sitnog iznosa nakon što joj je tužitelj dao zajam, ali se detalja u vezi visine i kamata nije mogla sjetiti.
8.6.Današnja financijska situacija se je donekle malo poboljšala, zaposlena je kao trgovac sa mjesečnom neto plaćom oko 1.050,00 EUR u odnosu na koju se vrši obustava u mjesečnom iznosu od 200,00 EUR te se naplaćuju osnove koje su zavedene u očevidniku. Kćerka FI još uvijek je maloljetna te ju uzdržava, a suprug je i dalje nezaposlen. Od imovine nema ništa značajno što bi se moglo unovčiti i namiriti potraživanja vjerovnika, time i tužitelja.
8.7.Što se tiče poslovnog prostora čije raspolaganje je predmet pobijanja navela je da je u trenu ugovora o darovanju bila vlasnica istog, a kupila ga je 2017. dijelom iz vlastitih sredstava dijelom iz sredstva nenamjenskog kredita kojeg je ranije bila podignula u Croatia banci. Pojašnjava da se radi o poslovnom prostoru površine 12m2 koji se nalazi na predjelu Split 3 te je jedno vrijeme bio dan u zakup za kancelarijske potrebe te potrebe uslužnih djelatnosti. Danas je navedeni prostor prazan odnosno nije dan u zakup. Kao razlog darovanja predmetnog poslovnog prostora kćeri, tuženoj pod 2., tužena pod 1. iskazala je da je odlučila cijelu svoju imovinu dati kćeri, konkretno auto staro 20-ak godina, čamac, stan u [adresa], poslovni prostor na Splitu 3 i stan u [adresa], i to kao čin osobne i intime odluke nipošto sa namjerom oštećenja vjerovnika.
9.1.Saslušan kao zakonski zastupnik tuženika prokurist DI naveo je da je društvo osnovano 2019. od kada je ujedno i prokurista društva. Temeljna djelatnost društva je bila tada consulting, s tim da se je društvo jedno kratko vrijeme negdje do 2020. godine bilo bavilo i davanjem kratkoročnih pozajmica i manjih iznosa do 5.000,00 EUR maksimalno, sa kraćim rokom povrata, a što je bilo u okviru tada registrirane djelatnosti društva. Navedene usluge pružali su na području cijele Hrvatske. Primaran način oglašavanja bio je putem Internet oglasa, nakon čega bi se zainteresirane osobe javile te bi im poslali konkretne uvjete. Tako je i bilo sa tuženom pod 1. s tim da joj se izašlo u susret da ne mora dolaziti u Zagreb pa joj je dokumentacija poslana poštom, i to prvo nacrt ugovora, a nakon što se s istim suglasila, potom i sam ugovor na potpis kojeg je potpisanog vratila putem pošte. Poslan je i jedan upitnik sa rubrikama o osobnim podacima te imovnom stanju. Također u odnosu na predmetne pozajmice tužena pod 1. je poslala i dvije osobne zadužnice. Što se inače tiče provjere solventnosti klijenata obično se traži podatak je li osoba blokirana, traži se izdavanje trajnog naloga za plaću… Svi uvjeti objašnjeni su tuženoj pod 1. te nije imala nikakvih daljnjih pitanja. Sva komunikacija i korespondencija bila je uredna. Tužena pod 1. je neko vrijeme uistinu i vraćala zajam, međutim nakon par mjeseci je prestala te više nisu uspijevali doći do nje. Slali su joj e-mailove, ali na iste nije odgovarala. Poslali su na prisilnu naplatu dane zadužnice tijekom 2020. godine, ali iste nisu naplaćene te se još uvijek nalaze u redoslijedu naplate. Međutim, čak i tad su bili spremni izaći u susret te dogovoriti nekakav reprogram, međutim sa tuženom pod 1. nisu uspjeli stupiti u kontakt. U 2024. godini krenuli su provjeravati imovinu tužene pod 1. kako bi pokušali naplatiti potraživanje te su angažirali odvjetnicu Bakarić koja je utvrdila da je tužena pod 1. svoju imovinu darovala tuženoj pod 2.
9.2.Pojašnjavajući ekonomski interes tužitelja u vezi davanja kratkoročnih pozajmica, uključujući i konkretne, prokurist je naveo da su zauzvrat kao naknadu za korištenje danog zajma ugovarali jedan iznos od 10% danoga zajma na mjesečnoj razini, a što je zapravo predstavljao njihov prihod odnosno korist od tog pravnog posla. Navedeno bi bilo u ugovoru o zajmu uglavljeno kroz odredbu o takozvanoj pristojbi, a tako je bilo i u konkretnom slučaju. Svakako, u svakom ugovoru u zajmu pa tako i u ovom konkretnom jasno je bilo navedeno koliki je iznos glavnice, koliki je iznos ovih pristojbi te eventualno, ako ih je bilo, i iznos troškova u vezi davanja zajma. S tim u vezi baš u konkretnom slučaju u prvom ugovoru u zajmu bilo je ugovoreno isplata iznos od 350,00 kuna na ime obrade pozajmice, a u suštini se radi o troškovima primjerice ovjere kod javnog bilježnika, troškovi same obrade potrebne papirologije i slično. Konkretni ugovori o zajmu nisu javnobilježnički ovjereni već samo vlastoručno potpisani od strane tužene pod 1. te poslani poštom. Javnobilježnički su ovjerene samo zadužnice čiji trošak ovjere je snosila sama tužena pod 1. Naglasio je da se ovdje ne radi o nikakvoj zlouporabi li zelenaškom ugovoru na koji upire tužena pod 1. jer su vrlo jasno i transparentno naveli u ugovoru točno na što se odnosi cijela struktura duga, a da su htjeli izvršiti ikakve zlouporabe onda sigurno ne bi tako transparentno ugovarali, već bi jednostavno naveli jedan cjelokupan iznos povrata. Isto tako tužena pod1. nije imala nikakvih nejasnoća ili pitanja u trenu sklapanja ugovora te joj je bilo jasno koji iznos uzima na ime zajma kao i koji iznos treba vratiti jer je sve jasno bilo navedeno u ugovoru, a i prvo je poslan tekst nacrt ugovora te, nakon što se je tužena pod 1. suglasila, poslan je tekst ugovora istovjetan nacrtu teksta ugovora koji je tužena potpisala. Posebno upitan naveo je da društvo ne bi davalo pozajmice ukoliko se je radilo o blokiranim i nezaposlenim osobama bez prihoda. Pojasnio je i to da u konkretnom slučaju prezentirane rate kredita nisu ugovorene u istom mjesečnom iznosu iz razloga što su smatrali da je bolje krenuti sa manjim financijskim opterećenjem te najveći dio opterećenja ostaviti za posljednji dio otplate pri čemu je uvijek odabir broja rata bio na samom korisniku. Kamata u konkretnom slučaju ugovorena je u iznosu od 10% mjesečno, ne više.
10.1.S obzirom na navode tužene pod 1. da bi se radilo o zelenaškom ugovoru koji je zaključila uslijed teškog materijalnog stanja u stanji nužde uz nedovoljno znanje radi procjene učinaka ugovora osobito po pitanju kamate za istaći je sljedeće.
10.2.Imajući u vidu te navode tužene pod 1. da bi se ugovor mogao okvalificirati kao zelenaški potrebno je da je druga ugovorna strana za sebe ugovorila korist koja je u očitom nerazmjeru sa onim što je ta strana dala, a to je učinila koristeći se stanjem nužde, teškim materijalnim stanjem ili nedovoljnim iskustvom oštećene strane (čl.329.ZOO).
10.3.U prvom redu za navesti je da je tužena pod 1. raspolaže adekvatnim znanjem i iskustvom da bi mogla razumjeti značaj ugovora o zajmu uz koji se redovito vežu ugovorne kamate kao prihod davatelja zajma. Naime, tužena pod 1. kako je sama iskazala ima dugogodišnje iskustva rada u banci, a ujedno je i bila zaposlena kao predavač ekonomskih predmeta u školi. Svakom konkretnom ugovoru o zajmu priložena je otplatna tablica iz koje je jasno vidljivo koliki je iznos glavnice, koji je na koncu tuženoj pod 1. i isplaćen na račun te je vidljivo koliko iznosi kamata Iako je je ista nazvana pristojba tuženoj je s obzirom na stručno obrazovanje i iskustvo moglo niti jasno da se radi o kamati. Također, tužena je sa istim tužiteljem sklopila 4 uzastopna ugovora o zajmu što zasigurno ne bi učinila da je kako kaže bila prevarena odnosno zabluđena.
10.4.Tužena pod 1. ukazuje na teško materijalno stanje kao razlog uzimanja pozajmica. Međutim, već iz samog njenog iskaza proizlazi da je ista besplatno raspolagala značajnom imovinom (stan u [adresa], polovina stana u [adresa], vozilo, čamac, poslovni prostoru Splitu) te iako je možda bila nelikvidna zbog ranijih kredita, ista nije bila nesolventna radi čega sud zaključuje da nije bila u takvoj materijalnoj situaciji da je uzimanje pozajmica bio je jedini izlaz iz te situacije.
10.5.Slijedom navedenog sud zaključuje da nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl.329.ZOO-a da bi se konkretni ugovori o zajmu okvalificirali kao zelenaški ugovori u cjelini.
11.1.Time potraživanje na ime dospjele dane glavnice odnosno pozajmljenih sredstava ostaje egzistirati na valjanoj pravnoj osnovi. Međutim, isto ne znači da su sve odredbe konkretnih ugovora valjane, a što je sud ovlašten ispitati kroz dužnost kontrole ništetnosti ex offo.
11.2.Jedno od temeljnih načela obveznog prava je sloboda stranaka uređivati obvezne odnose, ali uz zakonski imperativ poštivanja Ustava Republike Hrvatske, prisilnih propisa i morala društva (članak 2. ZOO).
11.3.Zakonska odredba čl. 26.st.1.ZOO-a predstavlja konkretizaciju tog osnovnog načela, a glasi : '' Stopa ugovornih kamata između osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je za te odnose vrijedila na dan sklapanja ugovora uvećana za polovinu te stope . '' Stopa zakonskih zateznih kamata određena je č.29.st.2. ZOO-a koji glasi : '' Stopa zateznih kamata u ostalim odnosima određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.''
11.4. Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine (čl.26.st.5.ZOO-a).
11.5.Ugovori o zajmu iz kojih tužitelj derivira svoje potraživanje sadržavaju odredbu po kojoj je tužena pod 1. kao dužnik uz povrat glavnice dužna vratiti i određeni novčani iznos na ime pristojbi. Imajući u vidu da se radi u ugovoru o zajmu, kao i dio iskaza zakonskog zastupnika tužitelja kada pojašnjava da bi pristojbe predstavljale naknadu za korištenje pozajmljenog novca, bez ikakve dileme jasno je da se radi u ugovornim kamatama.
11.6.Iz Ugovora o zajmu br.04/05/19 od 07.svibnja 2019. proizlazi da je na iznos glavnice od 7.500,00 kn obračunata pristojba u iznosu od 750,00 kn.
11.7.Aneksom Ugovora o zajmu od 24.svibnja 2019. pored već danog zajma ugovorom o zajmu od 07.svibnja 2019. ugovoren je zajam za dodatni iznos glavnice od 5.000,00 kn te je tim Aneksom definiran ukupan dug od 12.500,00 kn na ime glavnice ( 7.500,00 kn + 5.000,00 kn) te iznos od 15.550.00 kn na ime pristojbi u vezi glavnice koje se tužena pod 1.obvezala vratiti kroz 12.rata pri čemu zadnja dospijeva dana 24.svibnja 2020.
11.8.Iz uglavljene dinamike plaćanja koja je jasno razvidna iz tablice sadržane u ugovoru proizlazi da dužnik prvo otplaćuje pristojbe te u zadnjoj rati glavnicu sa posljednjom ratom pristojbe. Jednako tako razvidno je da iznos pristojbe na mjesečnoj razini iznosi 10 % dane glavnice ( pri čemu je u prvoj rati sadržan i iznos od 550,00 kn na ime dijela pristojbe iz ugovora od 07.svibnja 2019.).
11.9.Imajući u vidu da se pozajmljeni iznos zajedno sa kamatama ima vratiti kroz 12 mjesečnih rata te da je ukupan iznos pozajmljene glavnice 12.500,00 kn ,a iznos pristojbi odnosno ugovornih kamata koje dužnik ima vratiti 15.550,00 kn proizlazi da je kamata ugovorena u iznosu od 124,4 % godišnje.
11.10.Ugovorom o zajmu od 17.lipnja 2019. ugovoren je zajam od 12.500,00 kn, kamata u iznosu od 1.250,00 kn, dakle, 10 % mjesečno odnosno 15.000,00kn, dakle 120% godišnje.
11.12.Ugovorom o zajmu od 19.srpnja 2019. ugovoren je zajam od 12.000,00 kn, kamata u iznosu od 1.200,00 kn dakle, 10 % mjesečno odnosno 14.400,00 kn, dakle 120% godišnje.
11.13.Prosječna kamatna stopa za referentno razdoblje od 1. svibnja 2019. do 31. listopada 2019. iznosi 3,11%. ( Narodne novine broj 1/2020) uvećanjem koje za 3 postotna poena se dobiva iznos zakonske zatezne kamate od 6,11 %.
11.14.Najveća dopuštena godišnja stopa ugovorene kamate važeća na dan sklapanja konkretnih ugovora o zajmu iznosi 9,165 % ( 6,11%+50%) što je daleko manje nego li su ugovorene kamate u predmetnim zajmovima. Dakle, u dijelu u kojem konkretna ugovorena kamata prelazi najveću dopuštenu stopu kamate ugovorne odredbe ovih ugovora o zajmu su ništetne budući su protivne prisilnom propisu iz članka 26.st.1. ZOO.
11.15.Pravna konzekvenca odstupanja od čl.26.st.1. ZOO- a sadržana je u članku 26.st.4. ZOO- a: koji glasi : '' Ako su ugovorene više kamate od dopuštenih, primijenit će se najviša dopuštena kamatna stopa.''
11.16.Primjenjujući navedenu odredbu u konkretnom slučaju i polazeći od utvrđene najviše dopuštene godišnje stope ugovorene kamate od 9,165 % utvrđuje se da
- na iznos glavnice od 12.500,00 kn po ugovoru o zajmu od 07.svibnja i aneksu od 24.svibnja 2019., ugovorena kamata iznosi ukupno 1.145.63 kn
- na iznos glavnice od 12.500,00 kn po ugovoru o zajmu od 17.lipnja 2019. ugovorena kamata iznosi ukupno 1.145.63 kn
- na iznos glavnice od 12.000,00 kn po ugovoru o zajmu od 19.srpnja 2019., ugovorena kamata iznosi ukupno 1.099,80 kn.
12.Time sveukupno potraživanje tužitelja po osnovi pozajmljene glavnice i ugovornih kamata iznosi 40.931,06 kn odnosno 5.360,81 EUR.
13.U tužbi je navedeno da je tužena od dugovanih 10.876,63 EUR podmirila iznos od 1.061,78 EUR te je tražbina istaknuta za iznos od 9.814,85 EUR da bi u podnesku od 31.prosinca 2025. navedeno da je tužena podmirila od dugovanog iznosa od 10.876,63 EUR iznos od 1.600, 00 EUR te je tražbina istaknuta u novouređenom zahtjevu za iznos od 9.276,63 EUR.
14.Slijedom svega iznijetog, uzimajući u obzir da je tužena pod 1. podmirila iznos od 1.600,00 EUR sud utvrđuje postojanje dospjele tražbine tužiteljice po danim zajmovima u ukupnom iznosu od 3.760,81 EUR. Radi se o tražbinama po danim zajmovima pri čemu je posljednji zajam dospio na naplatu 19.srpnja 2020.
15.1.Kako je ranije navedeno, osim postojanja dospjele tražbine za uspješno pobijanje pravne radnje dužnika potrebno je da dužnik zbog poduzetog raspolaganja nema više dovoljno imovine iz koje bi se vjerovnik mogao namiriti.
15.2.Iz prijave o prestanku osiguranja HZMO proizlazi da je tuženoj pod 1. prestao radni odnos istekom ugovora o radu na određeno vrijeme koji radni odnos je trajao od 05.prosinca 2022. do 04.siječnja 2023. dok iz životopisa tužene pod 1 proizlazi da je zasnovala radni odnos u travnju 2024., dakle nakon poduzetog pravnog raspolaganja ( 13.studenog 2023.)
15.3.Kao sredstvo osiguranja po navedenim zajmovima dana je zadužnica broj OV- 2819/19 od 23.svibnja 2019. i broj OV-3754/2019 od 16.srpnja 2019. Nadalje, razvidno je da je prva zadužnica predana na naplatu kod FINA-e, a prema potvrdi od 26.siječnja 2024. nalazi se u 17.mjestu u redoslijedu naplate dok je iznos obveza evidentiranih prije te osnove 44.925,80 EUR.
15.4.Na koncu, sama tužena je u iskazu navela da od imovine nema ništa značajnije što bi se moglo unovčiti i namiriti vjerovnike te da je zapravo cijelu svoju imovinu ( stan u [adresa], stari automobil, čamac, stan u [adresa] i predmetni poslovni prostor) darovala svojoj kćerki.
15.5.Iz iznijetog jasno je vidljivo da tužena pod 1. kao dužnik tužitelja uslijed darovanja predmetnog stana nema dovoljno sredstava za namiriti tražbinu tužitelja čime je tužitelj poduzetom pravnom radnjom oštećen.
16.Kako se radi o besplatnom pravnom raspolaganju to se smatra da je tužena pod 1. znala da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, dok znanje o tome tužene pod 2. je pravno irelevantno budući da se ne zahtijeva da je to njoj bilo ili moglo biti poznato.
17.Polazeći od utvrđenog činjeničnog stanja zaključuje se da je tužena pod 1. darovanjem poslovnog prostora u zgradu u [adresa],15 svojoj kćerki, tuženoj pod 2., oštetila tužitelja kao vjerovnika tužene pod.1. čija dospjela tražbina u osnovanom dijelu iznosi 3.760,81 EUR, a koju ne može naplatiti zbog nedostatnosti imovine nastale uslijed navedenog pravnog raspolaganja tužene pod 1.Time su ispunjene zakonske pretpostavke iz čl.66., 67.st.3. ZOO-a za osnovanost pobijanja pravne radnje.
18.Slijedom navedenog, a polazeći od propisanog pravnog učinka pobijanja pravnih radnji u čl.70. ZOO-a sud je prihvatio tužbeni zahtjev kojim se traži konstitucija gubitka pravnog učinka ugovora o darovanju od 13.studenog 2020. prema tužitelju u dijelu potrebnom za namirenje tražbine tužitelja u iznosu od 3.760,81 EUR te posljedično, tužbeni zahtjev po kojem su tužena pod 1. i tužena pod 2. dužne trpjeti namirenje tražbine tog iznosa prodajom predmetnog poslovnog prostora. Dio tako postavljenog integralnog tužbenog zahtjeva koji se odnosi na iznos preko iznosa od 3.760,81 EUR odbijen je kao neosnovan.
19.Slijedom navedenog odlučeno je kako je istaknuto u točki I., II. i III. izreke presude.
20.1.U odnosu na dokazni prijedlog tužene pod 1. za provođenjem financijskog vještačenja radi utvrđenja visine ugovorene kamate stope i dopuštene kamatne stope sud je isti odbio budući je isti istaknut u fazi postupka kada nije moguće predlaganje novih dokaza pri čemu sud nije našao da bi postojali razlozi za primjenu iznimke od tog procesnog pravila dok sud nije ovlašten po službenoj dužnosti odrediti izvođenje dokaza pa niti u odnosu na ništetnosti na koju pazi ex offo već o istoj prosuđuje temeljem raspoložive dokazne građe formirane stranačkom dispozicijom. Iz pisane dokumentacije bilo moguće utvrditi činjenice u odnosu na koje je takvo vještačenje predloženo, a što je već obrazloženo. Jednako tako sud nije prihvatio prijedlog tužene pod 1. radi prekida postupka do donošenja odluke po tužbi podnijetoj 17.veljače 2026. kojom tužena pod 1. traži utvrđenje ništetnosti ugovora o zajmovima radi nerazmjerne i zelenaške prekomjernosti ugovorene kamatne stope budući je o tom pitanju sud odlučio riješiti u ovom postupku u okviru utvrđenja postojanja odnosno visine tražbine tužitelja.
20.2.U odnosu na prigovore tužene pod 1. da se tužitelj ne smije odnosno ne može namiriti iz vrijednosti poslovnog prostora budući je svaka pojedinačna tražbina tužitelja manja od 40.000,00 kn ( 5.308,91 EUR) sve pozivom na odredbu čl.80b. Ovršnog zakona, za istaći je da se ne radi o prigovoru koji ima značaj u parničnom postupku te se isti može isticati u eventualnom ovršnom postupku u kojem će ovršni sud odlučiti o osnovanosti istog.
20.3.Također, tužena pod 1. protivila se preinaci tužbe predlažući da se ista ne dozvoli. S tim u vezi za istaći je da podneskom od 23.studenog 2023. tužitelj iz tužbe izostavio čest. zem. [katastarska čestica] jer je naknadno otpisana iz uloška ZU 15060, k. o. [katastarska općina] dok je podneskom 15.prosinca 2025. zahtjev uređen na način da je traženje zateznih kamata usklađeno sa aktualnim zakonskim određenjem sve imajući u vidu da je tužba podnijeta 11.studenog 2023. Polazeći od odredbe čl.191.3.ZPP-a sud ne cijeni da se radi o preinaci tužbu slijedom čega nema osnove odlučivati o istom u smislu odredbe čl.190.st.3.ZPP-a.
20.4.U postupku je istaknuto da bi tužena pod 2., maloljetna kćerka tužene pod 1. trebala biti zastupana po posebnom skrbniku. Međutim, za istaknuti je da tuženu pod 2. zastupa kao zakonski zastupnik njena majka tužena pod 1. koja ima pravo i dužnost zastupati svoje dijete. Kako njihovi interesi u ovom postupku međusobno ne kolidiraju to nema zakonske osnove imenovati posebnog skrbnika za tuženu pod 2., a niti je sud našao da postoje drugi razlozi određeni Obiteljskim zakonom za imenovanje posebnog skrbnika.
20.5.Istaknuti prigovor zastare tražbine također je neosnovan. Naime, tražbine povrata pozajmljenog iznosa dospijevaju u 2020. te do podnošenja tužbe nije protekao petogodišnji zastarni rok iz čl.225.ZOO-a.
21.1.Odluka o parničnom postupku donijeta je temeljem čl.154.st.2. i čl.155.ZPP-a uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( NN 137/23, 107/25, dalje OT). Uspjeh tužitelj je djelomičan i to za 70% ( (100 +40) : 2) pa je tužitelju od troškova koje je sud cijenio opravdanim za vođenje parnice trebalo priznati 40% istih. Troškove koje je sud cijenio svrsishodnim za vođenje parnice su troškovi u iznosu od 2.000,00 EUR ( troškove odvjetničkog zastupanja i to : sastav tužbe 250,00 EUR, podnesak od 23.studenog 2023. 250,00 EUR, podnesak od 29.veljače 2024. 250,00 EUR, ročišta od 05.studenog 2024., 03.prosinca 2024., 16.prosinca 2025., 18.veljače 2026. i 19.ožujka 2026. , po 250,00 EUR) te trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu 144,60 EUR. Trošak podneska od 27.veljače 2024. nije priznat budući da u spisu nije evidentiran podnesak s tim nadnevkom. Konačno priznati trošak na koji tužitelj ima pravo iznosi 857,84 EUR dok je za više zatraženo za iznos od 1.661,76 EUR zahtjev odbijen kao neosnovan.
U Splitu, 04.svibnja 2026.
SUDAC
Branka Šolić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU : protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od primitka. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a istoj odlučuje nadležni županijski sud.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
Dostaviti:
- Punomoćniku tužitelja
- Punomoćniku tužene pod 1.
- zakonskoj zastupnici tužene pod 2.
- u spis
