REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Stalna služba u Donjoj Stubici

Matenačka cesta 3/1

Posl.br. P-552/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, po sutkinji Vesni Posavec, u pravnoj stvari tužitelja LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Davoru Škudaru, odvjetniku u Donjoj Stubici, protiv tuženika CR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi prava vlasništva nekretnine, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 03. travnja 2026. u prisutnosti tužitelja i njegovog punomoćnika, te tuženika, dana 04. svibnja 2026.god.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj LR suvlasnik 1029/2072 dijela k. č. br. [katastarska čestica] oranica Ribnjak, površine 4144 m2 ( prije BZP-a Hora od 1152 čhv), upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] ( prije BZP-a upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška]), k. o. [katastarska općina], te je tuženik CR dužan trpjeti upis prava suvlasništva na ime tužitelja u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Stalne službe u Donjoj Stubici Općinskog suda u Zlataru.

II. Nalaže se tuženiku CR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.978,10 eura uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate - uvećanjem kamatne stope po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Stalne službe u Donjoj Stubici Općinskog suda u Zlataru brisanje Zabilježbe spora upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela u Donjoj Stubici posl.br. Z-9623/2025-2 od 31.07.2025., po pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu u kojoj navodi da je tuženik dana 4. srpnja 2024. kod ovog suda podnio prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka za k. č. br. [katastarska čestica] oranica Hora od 1152 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo više osoba. Rješenjem suda posl. br. Z-8328/2024 od 18. listopada 2024., k. č. br. [katastarska čestica] oranica Hora od 1152 čhv prenesena je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tuženika.

Tuženik je u prijedlogu za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka pod III. točka 2. neistinito naveo kako se nalazi u nesmetanom, zakonitom i poštenom posjedu cijele k. č. br. [katastarska čestica] oranica Hora od 1152 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naime, tuženik je u posjedu dijela navedene nekretnine, dok je u drugom dijelu posjednik tužitelj. Tužitelj je suposjed stekao nasljeđivanjem iza svoga oca, UR, koji je preminuo 2019. te majke ĆR koja je preminula 2021. godine. Jedan od suvlasnika upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ČR, bio je tužiteljev djed, a tužiteljev otac UR 1995. godine je kupio od dotadašnje posjednice BR dio k. č. br. [katastarska čestica]. Tužitelj je samostalno, a i preko svojih pravnih prednika u dugogodišnjem točno određenog dijela predmetne nekretnine koja se nalazi u neposrednoj blizini obiteljske kuće u kojoj živi, a to je nešto malo manje od polovice k. č. br. [katastarska čestica] (2058 m2 od sveukupnih 4144 m2) te je na jednom dijelu svojeg posjeda nekretnine ogradio vrt. Tuženik je u posjedu drugog dijela predmetne nekretnine, u naravi zapuštena livada.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, Tuženik navodi da se u prijedlogu za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka za k. č. br. [katastarska čestica] oranica Hora od 1152 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vodio valjanim pravnim temeljem, Menbenom izjavom sklopljenom dana 17. listopada 1954.god. između KR rođ. UR iz [adresa], s jedne strane i njegovog posvojitelja L LRR iz [adresa], s druge strane.

KR rođ. L iz [adresa] mijenjala je svoju oranicu Hora za oranicu LRR zvanu „Pod Kamenjak”.

Stranke su se međusobno dogovorile da će gruntovne promjene oranica prenijeti u zemljišnim knjigama kasnije, s time da jedan drugome neće činiti nikakve smetnje. Od dana 17. listopada 1954.god. njegovi posvojitelji LRR i njegova supruga CRR nalaze se u zakonitom, poštenom i nesmetanom posjedu i vlasništvu čitave k. č. br. [katastarska čestica] ORANICE HORA.

Nakon smrti posvojitelja URR po oporuci što se jasno vidi iz zapisnika od 14. ožujka 1968. god. u predmetu R2-57/68 i rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Donjoj Stubici 0-335/69 od 16. siječnja 1970. god. sva njegova imovina u naravnim dijelovima pripada njegovoj supruzi, posvojiteljici CRR i njemu, kao njihovom posvojeniku MR, s napomenom da je supruzi CRR ostavljeno i pravo doživotnog uživanja na cijelom dijelu nasljeđa koje je pripalo posvojeniku CR, ovdje tuženiku. Posvojiteljica CRR do 1980.god. živjela je kod tuženika i imovinu obrađivali su zajedno, pa tako i čitavu k. č. br. [katastarska čestica].

Međutim, 1980.god. narušili su se obiteljski odnosi i ista je otišla je živjeti u svoju staru kuću.

Nakon smrti posvojiteljice CRR vođen je ostavinski postupak te je rješenjem o nasljeđivanju 0-361/07 0d 26.02.2008.god. njezinim univerzalnim nasljednikom proglašen ŠR iz [adresa], nećak ostaviteljice. Druga polovica sveukupne imovine pripadala je njemu. ŠR je sve to vrijeme imao pravo obrađivati čitavu zajedničku imovinu. Nekoliko godina prije nego što je umro, a umro je 05. srpnja 2022.god., rekao je da je dio HORE dao na korištenje TR da si na njoj radi vrt. Nakon postignutog dogovora sa ŠR o raspodjeli zajedničke imovine, kojim je dogovorio s ŠR da mu pripadne Hora, pokrenuo je otvaranje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka prema vlasničkom pravu posvojitelja URR i posvojiteljice CRR, a koji su nakon Menbene izjave od 17. listopada 1954.god. obrađivali i bili vlasnici čitave kč. br. [katastarska čestica] oranice Hora.

Nakon pravomoćnosti zk. ispravnog postupka na k. č. br. [katastarska čestica] obnovio je međašne oznake, koje mu je tužitelj razbacao, tvrdeći da je ušao u njegovo vlasništvo. Tužitelj bi trebao potvrditi da mu je predložio dogovorno rješenje nastalog nesporazuma.

Tuženik napominje da kad bi tužiteljev djed ČR bio stvarni vlasnik dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] oranice HORA, uknjižene u zl. ul. 167 K. O. [katastarska općina] onda bi se nakon njegove smrti u zemljišnu knjigu uknjižio njegov sin UR, otac tužitelja.

Od kada je posvojiteljica Milica Krušelj-Posavec 1980.god. otišla od tuženika živjeti u svoju staru kuću pa sve do sporazuma s danas pokojnim ŠR, tuženik kao nasljednik 1/2 imovine nije imao pravo obrađivati svoju nasljednu polovicu, jer je to pravo po oporuci za života pripadalo CRR, a po njezinoj smrti to pravo je pripalo ŠR.

Tek kada su se VR i tuženik sporazumjeli o podjeli imovine, a sa čime je upoznata i Željkova obitelj, tuženik drži da je dobio pravno valjani temelj za pokretanje zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i zatražio uknjižbu svojeg nasljednog prava.

3. Tijekom dokaznog postupka proveden je očevid uz geodetskog vještaka, proveden je uvid u dokumentaciju u spisu, saslušane su stranke i ispitani predloženi svjedoci: OR, DR, FR i GR.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Ispitan na glavnoj raspravi u svrhu utvrđivanja točnog i potpunog činjeničnog stanja tužitelj LR je naveo da je podnio tužbu obzirom je tuženik pokrenuo zemljišnoknjižni ispravni postupak temeljem kojeg je oranica Hora, k. č. br. [katastarska čestica], površine 1152 čhv upisana u z. k. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana u cijelosti na ime i za korist tuženika, ali ukupno 2058 m2 odnosno suvlasnički dio 1029/2072 dijela ove kat.čestice je u njegovom posjedu jer je isto naslijedio iza pok. oca UR, koji je preminuo **.**.2019. i od tada je on nasljednik ove imovine, a sve po rješenju o nasljeđivanju posl.br. O-910/2019 javnog bilježnika Jadranke Kramar od 11.07.2019. Suvlasnički dio je upisan u rješenju o nasljeđivanju iz dva posjedovna lista kao što se može utvrditi u isti stoga što je jedan dio dijela čestice pokojni otac naslijedio iza svoga oca, a drugi dio je kupio od sestrične BR i stoga je to upisano u drugi posjedovni list. Otac je bio u posjedu cijelog dijela čestice i obzirom da su roditelji imali nešto stoke cijeli dio se obrađivao kao oranica za sadnju kupusa, stočnog kelja i slično, a u posljednje vrijeme odnosno jedan dio svog posjeda obrađuje kao vrt, a drugi dio kosi dva puta godišnje da ne bi bilo zapušteno. Na satelitskoj snimci prije dvije godine, ne zna kojeg portala cijela zemljišna čestica bila je prikazana na ime pok. oca UR, a nešto veći dio čestice na ime ŠR koji je, koliko mu je poznato poslije taj dio čestice dao ovdje tuženiku. Tuženik CR je u posjed ušao prije dvije do tri godine, a u međuvremenu je njegov odnosno Rožmanov dio bio zapušten, pretpostavljm da ju je ŠR trebao obrađivati. Nije bio pozvan na očevid u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, ali je primio rješenje, donijeto temeljem provedenog postupka i tada je vidio da je na predmetnoj k.č. upisano samo vlasništvo tuženika. U posjedu svojeg dijela čestice uključujući i njegove prednike nalazi se više desetljeća i nitko ga nije smetao kao ni njegovog oca, odnosno nikada nije bilo problema u posjedovanju ovog dijela čestice.

6. Tuženik CR, izjavio je da je dobio oranicu Hora površine 1152 čhv odnosno nešto više od 4144 m2, od ZR koju je istome ostavila u nasljedstvo tuženikova posvojiteljica Milica Krušelj Posavec 2008.god. koja je ostavila sve svoje nekretnine ŠR, zbog dohrane. S ŠR je sklopio sporazum o diobi nasljedstva 2017.god. u kojem mu je pripala oranica Hora u naprijed navedenoj veličini. No, nije bio u posjedu oranice Hora dok nije dobio rješenje temeljem z.k. ispravnog postupka 2024.god., jer mu je posjed zabranila posvojiteljica CRR 1970.god.

7. Dakle, iz tužbe i odgovora na tužbu, te iz iskaza stranaka, slijedi da:

- tužitelj je u dugogodišnjem posjedu (preko oca UR i dijela čestice preko djeda ČR) dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 2058 m2 što odgovara suvlasničkom dijelu 1029/2072 k. č. br. [katastarska čestica], dok je u preostalom dijelu vlasnik tuženik, koji je u tom dijelu u posjedu od prije 2-3 godine, a prije njega je taj dio čestice imao u posjedu ŠR;

-posjed tužitelja nije nikad smetan, održava ga, odnosno na dijelu obrađuje vrt više godina;

- svoj posjed stekao je nasljeđivanjem iza oca UR ostavinskim rješenjem posl.br. O-910/19 od 11.7.2019. (1/2 on, a drugu polovicu majka), te potom iza majke ĆR **.**.2022. kada je naslijedio i drugu polovicu dijela k. č. br. [katastarska čestica], a koja se vodila kao izvanzemljišnoknjižno vlasništvo u PL.br. 157 i Pl br.2523 k. o. [katastarska općina], u dva posjedovna lista, jer je u jednom Pl bio upisan dio koji je još posjedovao djed, a u drugom PL upisan je dio koji je otac 1995.g. kupio od sestrične BR;

-tuženik temelji pravo na vlasništvo cijele k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica Hora na Menbenoj izjavi od 17.10. 1954. g. kada je njegov posvojitelj HR zamjenom dobio od KR "njezinu oranicu zvanu "HORA" te da su istu u cijelosti obrađivali njegovi posvojitelji i on kao dijete;

-drugi temelj po navodima tuženika jest sporazum iz 2017.g. sa ŠR, koji je naslijedio oranicu Hora, kao nećak, iza smrti tuženikove posvojiteljice i obrađivao istu, ali mu je tim sporazumom ŠR oranicu predao u posjed;

-tuženik nije priložio nijedan službeni dokument ( izvadak iz zemljišne knjige , posjedovni list) u koji bi bile upisane volje stranaka izražene u sporazumima iz 1954.g. i 2017.g., a glede posjeda tuženik opetovano izjavljuje da nije bio u posjedu nijednog dijela predmetne nekretnine jer da je njegova posvojiteljica još za života njemu to izričito zabranila, i oranicu je koristio njezin nećak ŠR, kao i poslije njezine smrti po ostavinskom rješenju, sve do sporazuma s tuženikom;

-u posjed je ušao ( ne na dijelu koji koristi tužitelj) prije 2-3 godine.

8. Nadalje, sud je proveo uvid u dokumentaciju koju su priložili:

Tužitelj: Zapisnik o održanom očevidu od 10.10.2024.(list 7-9), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. ĆR, posl.br. O-61722 od 8.2.2022. (list 10-11), rješenje o nasljeđivanju iza pok.UR, posl.br. O-910/19 od 11.7.2019. (list12-14), pridlog tuženika za pokretanje zemljišnoknjižnog ispravnog postupkav(15- 18), menbena izjava (list 19) i u Zk.izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- povijesni prikaz (list 20-25);

Tuženik: Menbena izjava (list 34), Zapisnik o sastavljanju oporuke SR od 14.3.1968. (list 35), Rješenje o nasljeđivanju iza L C **.**.1970. (list 36), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. CRR od 26.2.2008.(list 37-38) i Rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŠR (list 39-42), dok nije uzeto u obzir digitalni ortofoto predan na očevidu, kao dokument bez pravnog značaja za ovaj postupak i predan nakon zaključenja prethodnog postupka.

9/1.Uvidom u prethodno navedenu dokumentaciju koja prileži spisu, sud je utvrdio da je u zk. izvatku za oranicu Hora k. č. br. [katastarska čestica] prije upisa prava vlasništva tuženika po rješenju donijetom nakon provedenog zemljišnoknjižno ispravnog postupka 10.10.2024., bili upisani suvlasnici (ove čestice i desetak drugih u istom zk.izvatku):

RR, PR, IR, ŽR, ĐR, ER, JR, NR, AR, LE, ČR, CE i ŠR, svi u dijelovima od 1-12/54. Među suvlasnicima jest ČR u 9/54 dijela, djed tužitelja, dok od navodnih prednika tuženika upisani su ER i ŠR u 4/54 dijela.

9/2. Iako je tuženik priložio rješenja o nasljeđivanju, u nijednom se ne navodi kao nasljednik k. č. br. [katastarska čestica]. Iza pok. L UE naslijedio je ½ imovine, ali nije navedeno da nasljeđuje nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] ( tada zk. ul. [broj ZK uloška]), a posvojitelj nije ni bio suvlasnik, a nije navedeno ni da se raspoređuje izvanknjižna imovina. Iza pok. posvojiteljice ER imovinu je naslijedio nećak ŠR, pa u 8/108 dijela k. č. br. [katastarska čestica], a iza istoga naslijedio je njegov sin OR, dakle, u nijednom slučaju, tuženik.

9/3. Naprotiv, u Rješenju o nasljeđivanju iza UR od 11.7.2019. (oca tužitelja) navodi se kao ostavinska imovina nekretnine upisane u PL br. 157 i br. 2523 k. o. [katastarska općina] po dio k. č. br. [katastarska čestica], što se naziva oranica ribnjak, svaka od 1029 m2 kojom prilikom je tužitelj naslijedio polovicu te imovine, a 2022.g. u Rješenju o nasljeđivanju iza pok. majke ĆR tužitelj je naslijedio i njezinu polovicu navedenih nekretnina. Dakle, tužitelj ima pravni temelj za upis prava vlasništva na dio k. č. br. [katastarska čestica], ali isto nije proveo, a razloge nije objasnio.

9.4. Menbena izjava( list 34) iz 1954.g. o zamjeni zemljišta ne govori o kojoj k.č. se radi niti o površini iste već se spominje oranica "HORA". Sporazum o diobi nasljedstva na koji se poziva tuženik da ga je sačinio s ŠR (list 48-49) nije potpisan ni s jedne strane. Na listu 47 je rukom pisana Suglasnost o zemljištu između ŠR i tuženika iz 2017. i ista je popisana te se spominje zemlja Hora, bez navođenja katastarskog broja i bez površine. Dakle, dokumenti na koje se poziva tuženik kao osnovu za pravo vlasništva cijele k. č. br. [katastarska čestica] nisu bili provedeni nakon potpisivanja ( 1954.g. i 2017.g.) u nijednom službenom registru, a ne sadrže ni podatke o površini.

10. Proveden je očevid na mjestu spora uz prisustvo ovlaštenog sudskog geodetskog vještaka. Tužitelj je pokazao svoj posjed, a tuženik je ostao kod navoda da je cijela čestica njegova, iako je iskazivao i želju za dogovorom, ako tužitelj posjeduje "papire". Vještak Marko Mlinarić izradio je Nalaz i mišljenje (list 64-79) u kojem navodi da u arhivi katastarskog operata nalazi da su 1994.g. evidentirana dva posjednika (u međuvremenu je k.č. prevedena u BZP) i to: sa istočne strane upisan je kao posjednik ĆE, [adresa], a oblik i navedene dimenzije pokazuju kako je to gotovo isti posjed koji u ovom postupku pokazuje tužitelj. Na zapadnoj strani upisana je kao posjednica CRR, [adresa], te oblik i dimenzije upućuju kako je to gotovo isti posjed koji odgovara današnjom zapadnom dijelu predmetne nekretnine koja se uživa kao pašnjak. Nadalje, 1977.g. revizijom na temelju provedenog postupka terenskog uspoređivanja podataka izmjere i katastra zemljišta sa stvarnim stanjem posjeda u posjedovnom listu, predmetna k. č. br. [katastarska čestica] upisana je u dijelovima u tri posjedovna lista i to: u PL br.157 i 2523 upisan ĆRR, [adresa] ukupne površine 2058 m2, za kojeg tužitelj izjavljuje da mu je otac. U preostalom posjedovnom listu br.161 upisan je ( prije BZP- a) ŠR s površinom od 2086 m2.

11. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, a prihvaća ga i sud jer je utemeljen na stručnom znanju sudskoga vještaka te u skladu s relevantnom dokumentacijom u sudskom spisu, osim što je tuženik ponovio ranije tvrdnje o pravu vlasništva na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Ispitani su i svjedoci iz obitelji ŠR, a koje su predložile obje stranke. OR, koji je naslijedio ostavinu iza pok. ŠR izjavio je da stanuje u susjedstvu tužitelja, a poznaje i tuženika koji je udaljen cca 2 km od moje kuće. Oranica Hora udaljena je od njegove kuće cca 400 m, a poznata mu je od malih nogu, 40-tak godina. Sve do prije nekoliko godina njegova obitelj je obrađivala oranicu Hora koja je bila u posjedu ER i koju je ista dala da je obrađuju, mogao bi reći da je to bilo 500 do 600 čhv. U nastavku te oranice bila je ledina koju je koristio za košnju trave neki U. Tuženika CR nije vidio da bi bio ili obrađivao bilo koji dio u susjedstvu te oranice koju su oni obrađivali. LR je cijelo to vrijeme odnosno njegovi roditelji obrađivali su oranicu gdje je danas vrt, te komad do šume. Dio koji je naslijedio iza oca, on ne obrađuje jer je neisplativo. Kada se gleda s javne ceste posjed LR je s lijeve strane u odnosu na dio koju je moja obitelj obrađivala, a s lijeve strane LR je šuma. Zna da je LR ogradio svoj vrt zbog zaštite od divljači prije cca 10-tak godina

12/2.Svjedok DR, drugi sin ŠR iskazao je suglasno izjavi brata OR navodeći da su brat i on zajedno obrađivali oranicu Hora, kako su je zvali, ali ne može reći točno kolika bi bila površina te oranice, ali smatra da je to svakako manje od 1000 hvati. Prvi susjed s lijeve strane te oranice je bio LR kao što je i danas, a s desne strane je također oranica, a obrađivao ju je neki U. Nije mu bilo poznato da se oranica Hora u katastarskom planu vodi kao velika čestica, bila mu je samo poznata međa s LR.

12/3.Svjedokinja GR (supruga DR), izjavila je da joj je poznato da je suprug obrađivao oranicu koju je obitelj zvala Hora. Vidjela bi ponekad suprugu LR ovdje tužitelja na vrtu, koja je susjedna parcela oranice koju je obitelj DR obrađivala. Na pitanje tuženika da li se sjeća da je pisala rukom pismeno vezano za podjelu između svekra ŠR i tuženika CR, ista navodi da se sjeća da je pisala, ali ne zna koji je bio sadržaj dokumenta i ne može reći koji su dijelovi parcela bili obuhvaćeni.

12/4. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka kao vjerodostojne, životne i logične, a koji govore o dugogodišnjem posjedu tužitelja na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] i potvrđuju navode tužitelja. Sud je odustao od ispitivanja svjedokinje FR ( supruge pok. ŠR), koja zbog invalidnosti nije mogla pristupiti na raspravu, a predložena je od strane tuženika radi potvrđivanja njegovih navoda o podjeli oranice između ŠR i tuženika 2017.g., a koji navodi su pravno bez značaja, jer je ŠR bio posjednik i vlasnik samo dijela predmetne k. č. [katastarska čestica] i stoga nije ni mogao prepustiti tuženiku više od toga dijela. Isto su potvrdili ispitani svjedoci.

13. Prema odredbi čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14. – dalje: ZVDSP) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

14. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da je u istinitom, zakonitom i poštenom posjedu predmetnog dijela čestice više desetljeća (preko oca i djeda), iza roditelja naslijedio i nitko nikada nije ga ometao u posjedu, osim tuženika koji se nakon provedenog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka u predmetu posl. br. Z-8328/24 upisao kao vlasnik u 2024.g. Dakle, navodi da je stekao pravo vlasništva nasljeđivanjem i temeljem zakona.

15. Odredbom čl. 120. st. 1. ZVDSP-a propisano je da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu. Također, odredbom čl. 36. st. 1. ZVDSP-a propisano je da ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.

16. Primjenjujući gore citirane odredbe ZVDSP-a, sud je donio odluku kao u toč.I. izreke.

17. Kako je tuženik u cijelosti izgubio spor, valjalo je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, tuženiku naložiti da naknadi parnični trošak tužitelju.

Tužitelju su, kao potrebni priznati troškovi zastupanja po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koji se sastoje od: sastava tužbe po Tbr. 8/1 u iznosu od 200,00 eura (100 bodova), zastupanje na ročištima dana 12.06.2025., 22.10.2025., 22.01.2026. i 03.04.2026. po Tbr. 9/1 za svako ročište 200,00 eura ( 100 bodova za svako ročište), što ukupno iznosi 1.000,00 eura, što uvećano za 25% PDV u iznosu od 250,00 eura, ukupno iznosi 1.250,00 eura.

Također je tužitelju priznat i trošak očevida i rada sudskog vještaka u iznosu od 675,00 eura, te trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 eura i pristojbe na presudu od 26,55 eura, što ukupno iznosi 1.978,10 eura.

Na trošak je dosuđena i zakonska zatezna kamata koja teče od presuđenja. Stoga je riješeno kao pod toč. II. izreke.

18. Po pravomoćnosti ove presude Zemljišnoknjižni odjel izbrisat će zabilježbu o vođenju ovoga spora.

U Donjoj Stubici, 04. svibnja 2026.god.

S U T K I NJ A:

Vesna Posavec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana po primitku prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

-pun. tužitelja

-tuženiku