REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
21000 Split
Povrv-267/2025-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JAVNI BILJEŽNIK »izvan službe«, LK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Ani Franić, odvjetnici u [adresa], protiv tužene IK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Ani Marinović – Tarabarić, odvjetnici u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 24. travnja 2026. u nazočnosti punomoćnika stranaka, izvanraspravno dana 04. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Održava se u cijelosti na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mirjane Popovac, Split, posl. br. OVRV-9708/2018 od 12.12.2018. godine, te se u cijelosti prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
»Nalaže se tuženoj IK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe tužiteljici Javni bilježnik »izvan službe«, LK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], namiriti tražbinu u iznosu od 216,07 € (1.628,00 kn), s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od
- 214,60 € (1.616,90 kn) teče počev od 28.12.2016. godine pa do isplate – račun br. 3568/1/1,
- 1,47 € (11,10 kn) počev od 19.01.2017. godine pa do isplate – račun br. 19/1/1, a koja kamata na navedene iznose teče za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.«
II Nalaže se tuženoj IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici Javni bilježnik »izvan službe«, LK, OIB [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 776,54 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 04. svibnja 2026. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1. Dana 10. prosinca 2018. kod javnog bilježnika Mirjane Popovac iz Splita zaprimljen je prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelja LK, protiv ovršenika IK, radi radi naplate novčane tražbine, u kojem se prijedlogu navodi kako na temelju:
- računa br. 3568/1/1 od 19. prosinca 2016 g. ovršenik duguje ovrhovoditelju iznos od 1.616,90 kn,
- računa br. 19/1/1 od 10. siječnja 2017.g. ovršenik duguje ovrhovoditelju iznos od 11,10 kn,
- kako ovršenik nije do danas podmirio ovrhovoditelju predmetno dugovanje.
2. Dana 12. prosinca 2018. javni bilježnik Mirjana Popovac iz Splita pod posl. brojem OVRV-9708/2018 donijela je rješenje o ovrsi kojim je u cijelosti prihvaćen prijedlog ovrhovoditelja.
3. Dana 30. siječnja 2019. kod javnog bilježnika Mirjane Popovac iz Splita, zaprimljen je prigovor ovršenika protiv prethodno citiranog rješenja o ovrsi u kojem se prigovoru navodi:
- kako ovršenik ovrhovoditelju ne duguje sporno potraživanje te je navedeno i potvrđeno od strane ovrhovoditelja u sudskom postupku koji se je vodio pred Općinskim sudom u Splitu posl.br. Povrv-2506/2018.,
- kako su navodi ovrhovoditelja kako se povlačenje dogodilo greškom, neosnovani u cijelosti i usmjereni na ostvarenje nepripadajuće imovinske koristi, a očiti razlozi pokretanja ovog postupka biti će objašnjeni u nastavku.
- kako ovršenik posebno ističe kako je ovrhovoditelj javni bilježnik i pri tom ima punomoćnika te je jasno da ukoliko ima osnovano potraživanje prema dužniku, postupak radi naplate će voditi do potpunog ostvarenja svojih prava, no odustati će od takvog postupka kada potraživanja prema dužniku nema,
- kako je upravo to ovrhovoditelj i učinio, zbog nepostojanja potraživanja prema ovršeniku odustao je od postupka.
- da se radilo o pogrešci kojom je povučena tužba kao što se to navodi u ovršnom prijedlogu, ovrhovoditelj bi se zasigurno bio žalio na rješenje o povlačenju, iznio svoje razloge i opravdao pogrešku koja se je dogodila, međutim, ovrhovoditelj na to rješenje nije reagirao, niti se je imao namjeru ili razloga žaliti jer potraživanja prema ovršeniku nema. Rješenje o povlačenju je postalo pravomoćno,
- kako ovaj postupak ovrhovoditelj pokreće očito revoltiran što je dana 22.studenog 2018. godine Općinski sud u Splitu u predmetu posl.br. Povrv-2506/2018 donio rješenje kojim se nalaže tužiteljici, ovdje ovrhovoditeljici da naknadi tuženoj, ovdje ovršeniku trošak parničnog postupka.
- nadalje, pregledom isprava koje dostavlja ovrhovoditelj uz ovaj ovršni prijedlog jasno je za utvrditi kako se radi o bitno prepravljenim ispravama u odnosu na prvotno dostavljene ovršeniku, što će biti predmetom provjere i utvrđenja u posebnom postupku.
- kako slijedom svega navedenog ovršenik predlaže pobijano rješenje o ovrsi staviti izvan snage te u nastavljenom postupku potraživanje ovrhovoditelja odbiti u cijelosti.
4. Dana 06. studenoga 2019. kod ovog suda zaprimljen je podnesak tužitelja u kojem se navodi:
- kako se prvenstveno ističu relevantne činjenice i to kako je javnom bilježniku LK ovdje ovrhovoditelju, Rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli od dana 27.lipnja 2016.godine, Poslovni broj: 0.947/16, povjereno provođenje ostavinskog postupka iza smrti MK rođ. L iz [adresa], rođene **.**.1928.godine, umrle **.**.2016.godine, OIB: [osobni identifikacijski broj],
- kako je isti postupak vođen pod Poslovnim brojem O-947/16, UPP/OS-95/16, te je dana 16.12.2016.godine javni bilježnik ovdje ovrhovoditelj donio Rješenje o nasljeđivanju iza pok. MK pok.I, kojim rješenjem su nasljednicima ostaviteljice proglašeni temeljem zakona njena djeca ŽK pok.M, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te ovdje ovršenica IK pok.M, rođena ŽK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svaki za 1⁄2 dijela.
- kako su na predmetno Rješenje o nasljeđivanju, nasljednici pravovremeno uložili prigovor osporavajući predmetno Rješenje u cijelosti kao i svrhu provođenja ostavinskog postupka za koji smatraju da je bio proveden „,nasilno" od strane javnog bilježnika, unatoč činjenici da su nasljednici ostavinsko ročište odgodili dva puta a na treće zakazano se nisu pojavili,
- kako po predmetnom prigovoru Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli donosi Rješenje dana 18.listopada 2017.godine, Poslovni broj: 34. O.209/17, kojim se održava u cijelosti na snazi Rješenje o nasljeđivanju iza pok.MK pok. I rođ.L iz [adresa], kbr.48, doneseno od strane javnog bilježnika LK iz [adresa], kao povjerenika ovog suda, Poslovni broj: 0.947/16, UPP/OS-95/16 od 16 prosinca 2016.godine, odbijajući prigovor nasljednika u cijelosti kao neosnovan.
- kako je javni bilježnik, ovdje ovrhovoditelj, nasljednike pravovremeno obavijestio o obvezi plaćanja troškova ostavinskog postupka iza njihove pok.majke MK, te je istima dostavio i račune na kojima se temelji navedena obveza.
- kako su nasljednici osporili obvezu podmirenja istih računa sa navodom kako uvažavajući uslugu navedenu u spornom računu te status ostavinskog postupka, ne postoji ikakva osnova za izdavanje istih računa,
- s obzirom kako su nasljednici uporno odbijali podmiriti nesporan i dospjeli novčani iznos troškova vođenja ostavinskog postupka javnog bilježnika, ovdje ovrhovoditelja, isti je bio primoran ustati sa Prijedlogom za ovrhu, a što je i učinio pred nadležnim Općinskim sudom.
- kako su po prijedlogu za ovrhu vođena dva ovršna postupka i to Poslovni broj: Povrv- 2506/2018 (Rješenje o ovrsi Poslovni broj: Ovrv-83/2018) protiv ovršenika LKU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te Poslovni broj/ Rješenje o ovrsi:
Ovrv-55/2018 protiv ovršenika MK ŽK pok.M, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednika ostaviteljice svaki za 1⁄2 dijela, stoga i obveznika podmirenja troškova ostavinskog postupka svaki za 1⁄2, te kako nakon izjavljenih prigovora nasljednik i ovršenik ŽK pok.M, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odnosno punomoćnik u njegovo ime (također i ovdje punomoćnik ovršenice) uplaćuje na račun javnog bilježnika ovdje ovrhovoditelja iznos kako glavnice, zateznih kamata te troškova ovršnog postupka, te time podmiruje navedeni iznos označen u Rješenju o ovrsi, čime je prestala potreba za vođenjem predmetnog ovršnog postupka,
- kako je, međutim, ovrhovoditelj omaškom krivo pročitao Poslovni broj ovršnog predmeta te povukao prijedlog za ovrhu/tužbu u predmetu ovdje ovršenice LKU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Poslovni broj: Povrv- 2506/2018, čime je isti bio primoran ponovno ustati sa prijedlogom za ovrhu s obzirom da ovršenica do dana današnjeg nije podmirila predmetno novčano dugovanje spram ovrhovoditelja sa prethodno navedene osnove,
- kako je, slijedom navedenog, te dokazima potkrijepljenog evidentno kako su navodi ovršenika paušalni te usmjereni na izbjegavanje obveze plaćanja dospjelog a nepodmirenog dugovanja ovrhovoditelja, slijedom čega se predlaže naslovnom sudu odbiti prigovor ovršenika u cijelosti kao neosnovan te ostaviti na snazi Rješenje o ovrsi javnog bilježnika Mirjane Popovac, Split, Mažuranićevo šetalište 13, Poslovni broj: Ovrv-9708/18 od dana 12.prosinca 2018.godine.
5. Rješenjem ovog suda od 02. kolovoza 2019. god. stavljeno je izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika Mirjane Popovac, poslovni broj: Ovrv-9708/18 od dana 12.prosinca 2018.godine, ukinute su provedene radnje, a postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.
6. Podneskom od 8. ožujka 2023. god. punomoćnik tužiteljice uredio je tužbeni zahtjev na način da isti glasi:
»I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u Rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mirjane Popovac, Split, Mažuranićevo šetalište 13, Posl. br.: OVRV 9708/2018 od 12.12.2018. godine kojim je naloženo ovršeniku/tuženiku IK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 8 dana ovrhovoditelju/tužitelju LK JAVNI BILJEŽNIK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], namiri tražbinu u iznosu od 216,07 € (1.628,00 kn), s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznose: - za iznos od 214,60 € (1.616,90 kn) počev od 28.12.2016. godine pa do isplate – račun br. 3568/1/1,
- za iznos od 1,47 € (11,10 kn) počev od 19.01.2017. godine pa do isplate – račun br. 19/1/1 po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se za razdoblje od dana dospijeća pa do 31.12.2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
II. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi trošak parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 8 dana.«
7. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom računa od 19.12.2016., i od 10.01.2017., pregledom rješenja od OS Dubrovnik SS Korčula od 18.10. 2017., dopisa OD Hanžeković i partneri od 17.01.2017 godine, 27.12.2016, 27.12.2016, računa broj 3568/1/1 od 19.12.2016., spisa ovog suda Povrv-2506/2018, te je izveden dokaz saslušanjem stranaka.
8. Presudom ovog suda posl. broj Povrv-292/2019-18 od 03. listopada 2023., suđeno je:
»I Ukida se u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mirjane Popovac, Split, Mažuranićevo šetalište 13, Posl. br.: OVRV-9708/2018 od 12.12.2018. godine kojim je naloženo ovršeniku/tuženiku IK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 8 dana ovrhovoditelju/tužitelju LK JAVNI BILJEŽNIK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], namiri tražbinu u iznosu od 216,07 € (1.628,00 kn), s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznose:
- za iznos od 214,60 € (1.616,90 kn) počev od 28.12.2016. godine pa do isplate – račun br. 3568/1/1,
- za iznos od 1,47 € (11,10 kn) počev od 19.01.2017. godine pa do isplate – račun br. 19/1/1
po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se za razdoblje od dana dospijeća pa do 31.12.2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pa se tužbeni zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.
II. Nalaže se tužiteljici da nadoknadi tuženoj trošak parničnog postupka u iznosu od 212,35 EUR-a/1.600,00 kn.«
9. Rješavajući po žalbi tužiteljice, Županijski sud u Vukovaru svojim je rješenjem poslovnog broja Gž-39/2024-3 od 02. travnja 2025. prihvatio žalbu tužiteljice te je ukinuo prethodno citiranu presudu Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv- 292/2019-18 od 03. listopada 2023., i predmet je vraćen ovom sudu na ponovni postupak.
9.1. Iz obrazloženja citirane odluke Županijskog suda u Vukovaru proizlazi kako je ispitujući prvostupanjsku presudu, postupak koji je prethodio i žalbene navode tužiteljice, taj sud utvrdio kako prvostupanjski sud prilikom donošenja presude nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, no kako je taj sud utvrdio kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, na koju povredu se žaliteljica poziva u žalbi, zbog čega nije moguće ispitati prvostupanjsku odluku.
9.2. Iz citirane odluke Županijskog suda u Vukovaru dalje proizlazi kako je prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude, naveo kako tužiteljica do zaključenja prethodnog postupka nije predložila niti u spis dostavila relevantne dokaze na okolnost osnove i visine njenog tužbenog zahtjeva, kao i javnobilježnički spis zbog čega sud nije mogao utvrditi sporne činjenice. Kako je teret dokaza na tužiteljici, prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.
9.3. Međutim, iz prvostupanjskog postupka proizlazi:
- da je tužiteljici kao javnoj bilježnici povjereno provođenje ostavinskog postupka iza smrti MK, kao i da je javna bilježnica – tužiteljica donijela rješenje o nasljeđivanju iza pokojne MK, a nasljednicima ostaviteljice su proglašeni ŽK i tuženica, svatko u ½ dijela
- da je tužiteljica izdala račun 19. prosinca 2016. u iznosu od 1.616,90 kn i račun od 10. siječnja 2017. u iznosu od 11,10 kn na ime tuženice
- da je javni bilježnik Mirjana Popovac donijela rješenje broj Ovrv-9708/2018 dana 12. prosinca 2018.
- da je na navedeno rješenje o ovrsi tuženica uložila prigovor
- da je ranije vođen ovršni postupak tužiteljice protiv tuženice temeljem računa od 19. prosinca 2016. u iznosu od 1.616,90 kn i računa od 10. siječnja 2017. u iznosu od 11,10 kn na ime tuženice koji se vodio pod brojem Ovrv-83/2018 kod javnog bilježnika Snježane Felzer Puljiz iz Splita, a koji je pravomoćno okončan donošenjem rješenja Općinskog suda u Splitu broj Povrv-2506/2018 od 30. listopada 2018. kojim je utvrđeno da je tužitelj povukao tužbu.
- da je tužiteljica u spis dostavila rješenje o nasljeđivanju koje je tužiteljica donijela kao javna bilježnica pod brojem O-947/2016 dana 16. prosinca 2016., a kojim rješenjem su kao nasljednici iza MK proglašeni ŽK i tuženica, svatko u ½ dijela te da je tužiteljica u spis dostavila izvatke iz zemljišnih knjiga za nekretnine koje je tuženica naslijedila u predmetnom ostavinskom postupku.
9.4. Kako osnovano tužiteljica ističe u žalbi kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t.11. ZPP jer prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, jer prvostupanjski sud nije cijenio priložene isprave koje se odnose na osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, osobito izdane račune tužiteljice na ime tuženice, rješenje o nasljeđivanju koje je donijela tužiteljica kao javna bilježnica iza smrti MK te druge činjenice koje je iznijela tužiteljica tijekom postupka, dakle, kako u pobijanoj odluci ima nedostataka zbog kojih se odluka ne može ispitati jer presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a koje se odnose na osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, nije moguće ispitati je li materijalno pravo pravilno primijenjeno stoga je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a ukinuta presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak pred drugog suca pojedinca.
10. U nastavku postupka, sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom računa br. 3568/1/1 od 19. prosinca 2016 g. na iznos od 1.616,90 kn, pregledom računa br. 19/1/1 od 10. siječnja 2017.g. na iznos od 11,10 kn, pregledom rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, stalna služba [adresa] poslovni broj 34 O.209/17 od 18.10.2017., pregledom spisa ovog suda Povrv-2506/2018, pročitani su zapisnici s održanih ročišta, pa tako i zapisnik od 09. ožujka 2023. koji sadrži iskaz tužiteljice.
11. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP).
12. U odnosu na dokaze koji su u spis dostavljeni nakon zaključenja prethodnog postupka koji je zaključen na ročištu od 21. studenoga 2022., a radi se o dostavljenom rješenju o nasljeđivanju posl. broj O-947/17 UPP/OS-95/16 od 16.12.2016. donesenog u ostavinskom postupku iza pokojne MK, te o dostavljenom presliku spisa posl. broj O-947/17 UPP/OS-95/16, kao i za dokaze za koje je prijedlog za provođenjem istaknut nakon zaključenja prethodnog postupka, a radi se o prijedlogu za pribavljanjem spisa posl. broj O-947/17 UPP/OS-95/16 iza pok. MK, za navesti je kako se radi o dokazima za koje je tužiteljica imala saznanja da postoje i prije zaključenja prethodnog postupka, a to s obzirom kako je upravo tužiteljica, kao javna bilježnica vodila ostavinski postupak pod posl. broj O-947/17 UPP/OS-95/16 iza pok. MK, te kako je upravo tužiteljica i donijela rješenje o nasljeđivanju u tom postupku, slijedom čega je tužiteljica imala i mogućnost te dokaze dostaviti i prije zaključenja prethodnog postupka, što međutim nije napravila, već je te dokaze dostavila i predložila nakon zaključenja prethodnog postupka. S obzirom kako je tužiteljica u spis dostavila rješenje o nasljeđivanju posl. broj O-947/16 UPP/OS-95/16 od 16.12.2016. doneseno u ostavinskom postupku iza pokojne MK, te preslik spisa O-947/16 UPP/OS-95/16, kao i da je predložila pribaviti original spis O- 947/16 UPP/OS-95/16, to je sud tu dokumentaciju pregledao, međutim, sukladno odredbi čl. 299 st. 3. Zakona o parničnom postupku ZPP-a ovaj sud, prilikom donošenja odluke, nije uzeo u obzir rješenje o nasljeđivanju posl. broj O-947/16 UPP/OS-95/16 od 16.12.2016. doneseno u ostavinskom postupku iza pokojne MK, kao i spis O-947/16 UPP/OS-95/16.
13. Dakle, sud je prihvatio prigovore tužene usmjerene na to da se u ovom postupku ne provode dokazi koji nisu predloženi do zaključenja prethodnog postupka, a radi se o rješenju o nasljeđivanju posl. broj O-947/16 UPP/OS-95/16 od 16.12.2016. koje je doneseno u ostavinskom postupku iza pokojne MK, te spis i preslik spisa O-947/16 UPP/OS-95/16.
14. Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.
15. U nastavku postupka, nakon ukidne odluke Županijskog suda u Vukovaru, tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom u sustavu za komunikaciju sa sudovima dana 23. travnja 2025., kada je tužiteljica obavijestila sud kako je dana 14. svibnja 2024.godine, Ministarstvo pravosuđa i uprave donijelo Rješenje Klasa: UP/I-714-01/24-01/21, Ur.boj: 514-03-02-02/01-24-09, kojim LK OIB: [osobni identifikacijski broj], javnom bilježniku iz [adresa], služba javnog bilježnika prestaje 5.srpnja 2024.godine, te se dopušta imenovanoj da nakon prestanka službe nosi naziv “javni bilježnik” s dodatkom “izvan službe". Slijedom navedenog, kako se ovim putem točno označava tužitelj, koji s obzirom na OIB [osobni identifikacijski broj]te osobu je ostao isti dok su sva potraživanja prešla na upravo LK javnog bilježnika izvan službe.
16. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.
17. Predmet spora jest zahtjev tužiteljice naspram tužene za isplatom iznosa od ukupno 216,07 € (1.628,00 kuna) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji kako je, kao javni bilježnik, provela ostavinski postupak iza smrti prednika tužene, i to tuženičine pok. majke MK rođ. L, koji se vodio pod posl. brojem O-209/17 (O-947/16), te kako je tužena, kao jedna od nasljednica pok. MK dužna platiti polovicu javnobilježničke nagrade za provedeni ostavinski postupak. Pri tome tužiteljica tvrdi kako je drugu polovicu javnobilježničke nagrade platio drugi nasljednik, tuženičin brat, ŽK.
18. Tužena pak tijekom postupka osporava njenu obvezu za plaćanjem utuženog iznosa, tvrdeći:
- kako tužena tužiteljici ne duguje sporno potraživanje, a što da je i potvrđeno od strane tužiteljice u sudskom postupku koji se je vodio pred Općinskim sudom u Splitu posl.br. Povrv-2506/2018., u kojem je tužiteljica povukla tužbu protiv tužene, a kako su navodi tužiteljice, kako se povlačenje dogodilo greškom, neosnovani u cijelosti i usmjereni na ostvarenje nepripadajuće imovinske koristi,
- kako ovaj postupak tužiteljica pokreće očito revoltirana što je dana 22.studenog 2018. godine Općinski sud u Splitu u predmetu posl.br. Povrv-2506/2018 donio rješenje kojim se nalaže tužiteljici, da naknadi tuženoj trošak parničnog postupka.
- kako je, pregledom isprava koje dostavlja ovrhovoditelj uz ovaj ovršni prijedlog jasno za utvrditi kako se radi o bitno prepravljenim ispravama u odnosu na prvotno dostavljene ovršeniku,
- kako su plaćanjem koje je izvršio brat tužene ŽK u cijelosti podmireni troškovi ostavinskog postupka.
- kako iz dokaza dostavljenih do zaključenja prethodnog postupka ne proizlazi osnovanost ni visina tužbenog zahtjeva,
- kako se tužena protivi provođenju dokaza predloženih i dostavljenih nakon zaključenja prethodnog postupka.
19. Dakle, kao sporno valjalo je prvenstveno raspraviti pitanje dokaza koje je tužiteljica dostavila do zaključenja prethodnog postupka.
20. Pregledom spisa sud je utvrdio:
- kako je tužiteljica uz prijedlog za ovrhu dostavila dva računa i to račun broj 3568/1/1, pregledom kojeg je sud utvrdio kako isti glasi na stranku IK, tuženu, mjesto izdavanja računa [adresa], datum izvršenja usluge 19.12.2016 na iznos od 1.616,90 kn, predmet O-947/16, UPP/OS-95/16, OSTAVINSKI POSTUPAK ZA ½, te
- račun broj br. 19/1/1 pregledom kojeg je sud utvrdio kako istgi glasi na stranku IK, tuženu, mjesto izdavanja računa [adresa], datum izvršenja usluge i izdavanja računa 10.01.2017. na iznos od 11,10 kn, OPIS:O-947/16, UPP/OS-95/16 poštanski trošak,
- kako je nakon toga tužiteljica uz podnesak koji je zaprimljen kod ovog suda dana 06. studenoga 2019. dostavila Rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, stalna služba u [adresa], posl. broj 34 O.209/17 od 18. listopada 2017., pregledom kojeg je sud utvrdio:
- kako je Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, u ostavinskom postupku iza smrti MK pok. I rođ. L iz [adresa], kbr. 48, OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o prigovoru nasljednika protiv rješenja o nasljeđivanju kojeg je donio javni bilježnik LK iz [adresa], posl. br. 0.947/16 UPP/OS- 95/16 od 16. prosinca 2016., dana 18. listopada 2017. riješio kako se održava u cijelosti na snazi rješenje o nasljeđivanju iza pok. MK pok. I rođ. L iz [adresa], kbr. 48, doneseno od strane javnog bilježnika LK iz [adresa], kao povjerenika ovog suda, posl. br. O.947/16, UPP/OS-95/16 od 16. prosinca 2016.
- kako iz obrazloženja citiranog rješenja proizlazi kako je u ostavinskom postupku iza pok. MK pok. I iz [adresa], kbr. 48, javni bilježnik LK iz [adresa], kao povjerenik ovog suda, donijela rješenje o nasljeđivanju, kojim je utvrđena ostavinska imovina navedena u izreci rješenja, te je ista uručena temeljem zakona zakonskim nasljednicima prvog nasljednog reda i to sinu KK i kćerki IK na jednake dijelove, te kako osim navedenih drugih zakonskih nasljednika prvog nasljednog reda nije bilo.
- kako prigovor nasljednika nije osnovan.
- kako je uvidom u ostavinski spis posl. br. 0.947/16 UPP/OS-95/16 (sada posl. br. 34 0.209/17) utvrđeno da je javni bilježnik nakon zaprimanja spisa, i to dana 30. lipnja 2016., od zk odjela ovog suda zatražio dostavu zk izvadaka za nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], a kojima je ostaviteljica upisana kao vlasnica ili suvlasnica. Ovom zahtjevu javnog bilježnika udovoljeno dana 5 srpnja 2016. pa su tako u spis priloženi zk izvadci za nekretnine upisane u z ul. 115 i 953, sve k. o. [katastarska općina] na kojima je ostaviteljica upisana kao vlasnica nekretnina.
- kako je potom javni bilježnik rješenjem od 5. srpnja 2016. zakazao ročište ostavinske rasprave za dan 25. srpnja 2016. na koje je pozvao sve zakonske nasljednike, uz napomenu nasljednicima da ponesu dokaze o vlasništvu ostaviteljice na nekretninama upisanim u k. o. [katastarska općina], a sve obzirom na činjenicu da zk odjel nije dostavio zk izvatke za nekretnine u k. o. [katastarska općina] na kojima bi ostaviteljica bila upisana kao vlasnik ili suvlasnik.
- kako je dana 12. srpnja 2016. u spis zaprimljen mail nasljednika kojim mole odgodu ročišta zakazanog za 25. srpnja 2016., i to za mjesec listopad ili studeni 2016., a kojoj molbi je javni bilježnik udovoljio kako to proizlazi iz zapisnika od 25. srpnja 2016.,
- kako je, potom, rješenjem od 31. listopada 2016. javni bilježnik zakazao novo ostavinsko ročište i to za dan 15. studenog 2016., iako su bili uredno pozvani na ovo ročište nasljednici na isto nisu pristupili već su pisanim podnescima oba nasljednika ponovno zamolila odgodu ročišta, time što oba nasljednika predlažu da se iduće ročište održi u periodu između 23. studenog do 2. prosinca 2016.,
- kako je i ovoj molbi nasljednika udovoljeno pa je rješenje od 15. studenog 2016. javni bilježnik odgodio ročište te odredio da će se nova rasprava zakazati pisanim putem,
- kako je rješenjem od dana 30. studenog 2016. zakazano novo ročište ostavinske rasprave za dan 14. prosinca 2016., i to uz napomenu nasljednicima da daljnje odgađanje više nije moguće. Međutim, iako uredno pozvani uz navedenu opomenu nasljednici nisu pristupili ni na ovo ročište niti su se pisanim podneskom očitovali o nasljeđivanju, pa je javni bilježnik okončao ostavinski postupak te odlučio da će rješenje o nasljeđivanju donijeti na temelju podataka koje postoje u spisu, a nakon što prethodno od Porezne uprave pribavi OlB-e za oboje nasljednika. Nakon što je na navedeni način pribavio OIB [osobni identifikacijski broj]e za nasljednike dana 16. prosinca 2016. javni bilježnik donio je rješenje o nasljeđivanju, kojim je ostavinsku imovinu ostaviteljice utvrđenu na naprijed opisani način, uručio njenim zakonskim nasljednicima na jednake dijelove,
- kako se dakle tijekom ostavinskog postupka provedenog pred javnim bilježnikom među nasljednicima nije pojavilo ništa što bi bilo sporno, niti su nasljednici udovoljili traženju javnog bilježnika da u spis dostave dokaze o vlasništvu ostaviteljice na nekretninama upisanim u k. o. [katastarska općina], niti su iznijeli bilo kakav sporazum ili naveli da postoji mogućnost sklapanja sporazumna o diobi zajednički naslijeđene imovine, pa stoga nije ni postojao razlog da javni bilježnik ne donese sada sporno rješenje o nasljeđivanju,
- kako je, vezano za navode iz prigovora nasljednika na rješenje o nasljeđivanju potrebno istaći prije svega, kako su netočno navodi da bi se ostavinski postupak vodio prema odredbama Zakona o vanparničnom postupku, budući da je čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (N.N. 48/03, 163/03, 205, 127/13 i 32/15, dalje ZM) propisano da se u ostavinskom postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, osim ako je samim ZN-om drugačije propisano. Upravo odredbe ZPP-a ovlašćuju javnog bilježnika, kada u ostavinskim postupcima postupa kao povjerenik suda, da upravlja samim postupkom, odnosno da donosi rješenja kojim će zakazati ročište ostavinske rasprave ili isto po potrebi odgoditi, a protiv kojih rješenja nije dopuštena posebna žalba. Dakle, javni bilježnik a ne nasljednici, upravlja ostavinskim postupkom, pri čemu su neosnovani navodi iz prigovora na rješenje o nasljeđivanju iz kojih proizlazi da bi javni bilježnik svojim postupanjem onemogućio nasljednike u ostvarenju nekih njihovih prava jer iz stanja spisa proizlazi da je javni bilježnik čak tri puta zakazivao ročišta ostavinske rasprave, a na koja nasljednici unatoč urednoj dostavi poziva nisu pristupili niti su se o nasljedstvu očitovali pisanim putem.
- kako su točni navodi iz prigovora nasljednika kako niti jednim propisom nije regulirano da je javni bilježnik uz poziv nasljednicima za zakazano ročište mogao navesti opomenu "bez nogućnosti odgode", međutim ovakvo postupanje javnog bilježnika prije svega ne utječe na zakonitost pobijanog rješenja o nasljeđivanju, te ne predstavlja prijetnju nasljednicima, kako se to ističe u prigovoru, već samo upućuje nasljednike na namjeru javnog bilježnika da održi ročište, odnosno na to da se ročište neće ponovno odgađati, a kako su oba nasljednika zapravo tri puta uredno pozvana na ročite ostavinske rasprave na koja se nisu odazvali, niti su se o nasljedstvu očitovali pisanim putem, javni bilježnik je pravilno primijenio odredbu čl. 219. st. 3. ZN-a, te donio rješenje o nasljeđivanju sukladno podacima kojima raspolaže u spisu. Činjenica je da nitko od nasljednika nije dao nasljedničku izjavu, međutim prema odredbi čl. 220. st. 1. nasljednici nisu ni dužni dati nasljedničku izjavu, a za onog tko nije dao nasljedničku izjavu o odricanju ima se smatrati da želi biti nasljednikom (st. 2. istog čl.), pa je javni bilježnik kao nasljednike ostaviteljice pravilno proglasio sve njene zakonske nasljednike prvog, nasljednog reda na jednake dijelove,
- kako je, nadalje, čl. 226. st. 3. ZN-a propisano da ukoliko svi nasljednici u ostavinskom postupku sporazumno predlože diobu i način diobe, navedeni sporazum bit će unesen u rješenje o nasljeđivanju kao njegov sastavni dio,
- kako međutim, u predmetnom ostavinskom postupku stranke tijekom postupka nisu iznijele nikakav sporazum o diobi i međusobnom načinu diobe zajednički naslijeđene imovine, niti su dale naslutiti da među njima uopće postoji mogućnost sklapanja ovakvog sporazumna, niti je ovaj sporazum u spis dostavljen naknadno, niti prilikom podnošenja prigovora na rješenje o nasljeđivanju. Vezano za navode iz prigovora na rješenje o nasljeđivanju u kojima se ističe da je imovina ostaviteljice nepravilno, odnosno nepotpuno utvrđena, potrebno je reći da je i ovaj prigovor neosnovan u cijelosti. Naime javni bilježnik je i prije zakazivanja prvog ročišta ostavinske rasprave, a vodeći se podatcima iz smrtovnice, po službenoj dužnosti zatražio od zk. odjela ovog suda i zk izvatke za nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina] koji nisu dostavljeni u spis, već samo zk izvadci za nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], iz čega proizlazi da ostaviteljica nije ni evidentirana kao vlasnica ovih nekretnina. Kako bi doista bio siguran da ostaviteljica nije evidentirana kao vlasnica nekretnina upisanih u k. o. [katastarska općina] dokaz o vlasništvu zatražen je i od nasljednika (uz poziv za ročište koje je trebalo biti održano 25. srpnja 2016.), međutim ovakvom traženju nasljednici nisu udovoljili, niti se ovi zk izvadci dostavljaju uz prigovor na rješenje o nasljeđivanju, iako se nasljednici na njih pozivaju. Sve kada bi se naknadno i utvrdilo da bi ostaviteljica bila vlasnica nekih nekretnina upisanih u k. o. [katastarska općina] isto ne predstavlja razlog za podnošenje prigovora protiv rješenja o nasljeđivanju, već nasljednici mogu podnijeti prijedlog da se donese dopunsko rješenje o nasljeđivanju kojim će se na njih rasporediti i ove nekretnine i to u slučaju kada rješenje o nasljeđivanju nije postalo pravomoćno, a u slučaju kada je rješenje postalo pravomoćno prijedlog da se ove nekretnine uruče nasljednicima naknadno pronađena imovina ostaviteljice (čl. 234. ZN-a). Isto tako neosnovan prigovor na rješenje o nasljeđivanju da pokretna imovina ostaviteljice nije dovoljno određena, a ovo iz razloga što je rješenje o nasljeđivanju upravo zbog (ne)postupanja doneseno temeljem podataka koji postoje u spisu. Stoga ukoliko nasljednici imaju precizne podatke o neisplaćenoj mirovini ostaviteljice do dana smrti, kao i podatke o brojevima i stanju na računima ostaviteljice kod OTP banke, onda mogu predložiti da se donese dopunsko rješenje o nasljeđivanju kojim će se ova imovina ostaviteljice precizno utvrditi.
- kako je slijedom navedenog, javni bilježnik pravilo postupio kada je utvrdio tko su nasljednici ostaviteljice, što spada u njenu ostavinsku imovinu, te nakon što je omogućio nasljednicima da daju nasljedničke izjave i u spis dostave sve podatke o imovini ostaviteljice, a što su oni propustili učiniti iako im je javni bilježnik u pozive za ročište od 14. prosinca 2916. jasno dao do znanja da se isto neće odgoditi, pa su nasljednici u slučaju nemogućnosti pristupa na ovo ročište mogli angažirati punomoćnika kao što su učinili za izjavljivanje prigovora ili se o nasljedstvu očitovati pisanim putem, i donio pobijao rješenje o nasljeđivanju, sve sukladno rezultatima ostavinske rasprave i podacima kojima je raspolagao u spisu. Ukoliko su nasljednici doista sklopili određeni sporazum o diobi zajednički nasljeđene imovine, oni to mogu napraviti u svako doba, i to različitim pravnim poslovima, naravno sve izvan ovog ostavinskog postupka.
- kako je javni bilježnik na valjano utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, to je prigovore valjalo odbiti kao neosnovane i potvrditi rješenje o nasljeđivanju.
21. Nadalje, do zaključenja prethodnog postupka predložen je dokaz saslušanjem parničnih stranaka, te je na ročištu od 9. ožujka 2023. izveden dokaz saslušanjem tužiteljice iz kojeg proizlazi:
- kako je ona javna bilježnica u [adresa] i kako je provela ostavinski postupak poslije smrti MK iz [adresa],
- kako je, budući da je pokojnica imala dvoje nasljednika, ostavinski trošak podijelila na dva nasljednika i dostavila im račune,
- kako računi nisu plaćeni, to da im je dostavila i opomenu da plate račune.
- kako je poslije toga jedan račun odnosno polovica troška ostavinskog postupka plaćena, ali ne od nasljednika već od IKU, pa da je ona povukla ovršni prijedlog u odnosu na ŽK, jer je on kao nasljednik platio jednu polovinu, dok drugi nasljednik IK nije podmirila svoj dio troška ovršnog postupka,
- kako je ona greškom povukla ovršni prijedlog upravo protiv IK koja nije podmirila svoju polovicu troška vezano za ostavinski postupak i to odmah 2 dana nakon što je jedna polovina plaćena.
22. Osim navedenih dokaza, tužena je u prigovoru protiv rješenja o ovrsi predložila pregled spisa ovog suda posl. broj Povrv-2506/2018, pregledom kojeg je sud utvrdio:
- kako je ovrhovoditeljica javna bilježnica Ivana Kaliman, koje je tužiteljica u ovom postupku, podnijela protiv ovršenice IK, koja je tuženica u ovom postupku, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave kojim traži da temeljem računa broj 3568/1/1 od 19. prosinca 2016. godine i računa broj 19/1/1 od 10. siječnja 2017. god. isplati ovrhovoditeljici – tužiteljici ukupan iznos od 1.628,00 kn,
- kako i tom spisu prileže računi koji su priloženi i u ovom, predmetnom spisu, dakle računi broj 3568/1/1 od 19.12.2016 na iznos od 1.616,90 kn, te račun broj br. 19/1/1 od 10.01.2017. na iznos od 11,10 kn.
- kako je u tom postupku ovršenica – tuženica prigovorila kako osnovu tako i visini tražbine.
- kako ovrhovoditeljica - javna bilježnica Ivana Kaliman u svom dopisu od 23. listopada 2018. navodi kako obavještava sud da je ovršenica IK podmirila predmetno dugovanje temeljem rješenja o ovrsi donesenog kod javnog bilježnika Snježane Felzer Puljiz pod brojem 83/18 dana 29. siječnja 2018., pa da povlači prijedlog za ovrhu i predlaže da se obustave sve daljnje radnje vezane za navedenu ovrhu.
- kako je rješenjem ovog suda od 30. listopada 2018. sud konstatirao da je tužiteljica povukla tužbu.
23. S obzirom da je pun. tužene na roč. od 09. ožujka 2023. predložio da se odustane od saslušanja tužene, to se dokaz saslušanjem tužene nije proveo.
24. Prijedloge za provođenjem drugih dokaza osim gore navedenih, stranke do zaključenja prethodnog postupka, koji je zaključen na pripremnom ročištu od 21. studenoga 2022. nisu isticale.
25. Analizirajući provedene dokaze, a koji su predloženi i dostavljeni u spis do zaključenja prethodnog postupka, kako svakog zasebno tako i sve zajedno, ovaj sud je utvrdio;
- kako je tužiteljica, kao javni bilježnik, provela ostavinski postupak iza pok. prednika tužene, MK pok. I iz [adresa],
- kako se ostavinski postupak vodio pod posl. br. O.947/16 UPP/OS- 95/16 te
- kako je dana 16. prosinca 2016., javni bilježnik i donio rješenje o nasljeđivanju kojim je na nasljednike pok. MK pok. I iz [adresa] raspoređena imovina pok. MK,
- kako su nasljednicima pok. MK pok. I iz [adresa] proglašeni tužena i ŽK,
- kako su nasljednici podnijeli prigovor protiv rješenja o nasljeđivanju, te kako je Rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku, stalna služba u [adresa], posl. broj 34 O.209/17 od 18. listopada 2017. odbijen prigovor nasljednika, te je rješenje o nasljeđivanju održano na snazi,
26. Sve prethodno navedene činjenice ovaj sud je utvrdio iz Rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, stalna služba u [adresa], posl. broj 34 O.209/17 od 18. listopada 2017., koji je dokaz dostavljen do zaključenja prethodnog postupka, a kojim je Rješenjem odbijen prigovor tužene i ŽK na rješenje o nasljeđivanju.
27. Člankom 176. st 3 Zakona o nasljeđivanju (Narodne Novine broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19) propisano je kako će sud povjeriti javnom bilježniku provođenje ostavinskog postupka i dostaviti mu smrtovnicu, dok je st. 4 citiranog članka propisano da kada javni bilježnik provodi radnje u ostavinskom postupku kao povjerenik suda ovlašten je, kao i sudac i sudski savjetnik općinskog suda, poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke osim odluka za koje je ovim Zakonom drukčije propisano.
27.1. Odredbom 161. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" broj 78/1993, 29/1994, 162/1998, 16/2007, 75/2009, 120/2016 i 57/2022; dalje: Zakon o javnom bilježništvu) propisano je kako javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad i na naknadu troškova u obavljanju službenih radnji iz svog djelokruga u skladu s javnobilježničkom tarifom koju donosi ministar uz prethodno mišljenje Komore.
27.2. Člankom 6. st 1 Pravilnika o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku (Narodne Novine br. 135/2003, dalje: Pravilnik) propisano je kako javni bilježnik neposredno od nasljednika, tijekom ostavinskog postupka, naplaćuje pripadajuću mu nagradu i naknadu troškova.
28. Dakle, sukladno citiranim zakonskim odredbama tužiteljica je, kao javni bilježnik, ovlaštena provoditi ostavinske postupke, pa tako je bila ovlaštena provesti i sporni ostavinski postupak, kojeg je, po utvrđenju ovog suda tužiteljica i provela, te donijela i pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju poslovnog broja O-947/16 -17 UPP/OS-95/16- 17 od 16. prosinca 2016., pa sukladno tako utvrđenom činjeničnom stanju i citiranim zakonskim odredbama čl. 161. Zakona o javnom bilježništvu i čl. 6. st 1 Pravilnika na strani tužene, kao nasljednika, postoji obveza platiti tužiteljici nagradu za rad i na naknadu troškova u obavljanju službenih radnji koje tužiteljica obavila tijekom provođenja ostavinskog postupka iza pok. prednika tužene MK pok. I iz [adresa].
29. Dakle, aktivna legitimacija tužiteljice i osnov potraživanja tužiteljice temelji se na odredbama čl. 161. Zakona o javnom bilježništvu i čl. 176. st 3 i 4 Zakona nasljeđivanju, te iz Rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, stalna služba u [adresa], posl. broj 34 O.209/17 od 18. listopada 2017., kojim je odbijen prigovor tužene protiv Rješenja o nasljeđivanju donesenog od strane tužiteljice, te iz kojeg je sud utvrdio kako je upravo tužiteljica provela ostavinski postupak i donijela Rješenje o nasljeđivanju posl. br. O.947/16 UPP/OS- 95/16 od 16. prosinca 2016., dok se pasivna legitimacija tužene temelji na odredbi čl. 6. st 1 Pravilnika prema kojoj odredbi javni bilježnik neposredno od nasljednika, tijekom ostavinskog postupka, naplaćuje pripadajuću mu nagradu i naknadu troškova, kao i utvrđenju ovog suda kako je tužena upravo nasljednica iz ostavinskog postupka kojeg je provela tužiteljica iza pok. MK, te činjenici kako je tuženičina žalba, protiv rješenja o nasljeđivanju posl. br. O.947/16 UPP/OS- 95/16 od 16. prosinca 2016., kojim je tužena proglašena nasljednikom, odbijena.
30. U pogledu visine, tužiteljica je uz prijedlog za ovrhu dostavila račune br. 3568/1/1 na iznos od 1.616,90 kn, koji iznos, kod činjenice promjene valute u € iznosi 214,60 € i račun br. 19/1/1 na iznos od 11,10 kn koji iznos, kod činjenice promjene valute u € iznosi 1,47€.
31. Kao što je već navedeno, tužiteljica do zaključenja prethodnog postupka nije dostavila rješenje o nasljeđivanju, te nije ni predložila pribaviti ostavinski spis kojeg je tužiteljica vodila iza smrti pok. prednika tužene, a iz kojeg bi sud mogao utvrditi koje je sve radnje tužiteljica poduzela i iz kojeg bi ovaj sud mogao utvrditi vrijednost ostavinske imovine.
32. Nadalje, kao što je već navedeno, do zaključenja prethodnog postupka tužiteljica je dostavila Rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, stalna služba u [adresa], posl. broj 34 O.209/17 od 18. listopada 2017. iz kojeg je sud mogao utvrditi kako je predmet ostavinskog postupka i rješenja bila pokretna i nepokretna imovina prednika tužene, kao i određeni neisplaćeni iznosi od strane HZMO-a, međutim, konkretnu imovinu koja je bila predmet spora ovaj sud nije mogao utvrditi s obzirom kako se konkretna imovna koja je bila predmet ostavinskog postupka u dokazima koji su dostavljeni i predloženi do zaključenja prethodnog postupka nigdje poimenično ne navodi.
33. Međutim, člankom 22. Zakona o javnobilježničkim pristojbama (Narodne Novine broj 72/94, 74/95, 87/96, 112/12, 110/15, 10/23, 98/25) propisano je kako se vrijednost službene radnje koja se odnosi na raspoložbe za slučaj smrti određuje prema vrijednosti imovine ostavitelja, umanjenoj za obveze, odnosno prema vrijednosti dijela imovine koja je predmet raspoložbe, umanjenoj za obveze, dok je čl. 2. Pravilnika o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku (Narodne Novine br. 135/2003, dalje: Pravilnik) propisano kako »Javnom bilježniku u provođenju pojedinog ostavinskog postupka, u pravilu, za sve radnje u tom postupku pripada jedna nagrada i određuje se prema vrijednosti ostavine. Vrijednost ostavine, radi određivanja nagrade, određuje se po slobodnoj ocjeni, na temelju izjava nasljednika, podataka utvrđenih u postupku i podataka koje su nasljednici podnijeli. Po potrebi, javni bilježnik može, po odredbama o procjeni ostavine radi razreza poreza na nasljedstvo, odrediti obavljanje procjene putem vještaka na trošak nasljednika. Vrijednost čiste ostavine radi naplate nagrade utvrđuje se prema vrijednosti koju ostavina ima u vrijeme procjene.«
34. Dakle, sukladno odredbi čl. 2. Pravilnika o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku Javnom bilježniku u provođenju pojedinog ostavinskog postupka, u pravilu, za sve radnje u tom postupku pripada jedna nagrada i određuje se prema vrijednosti ostavine, a vrijednost ostavine radi određivanja nagrade, određuje se po slobodnoj ocjeni, na temelju izjava nasljednika, podataka utvrđenih u postupku i podataka koje su nasljednici podnijeli.
35. Cijeneći citiranu odredbu čl. 2 Pravilnika, razvidno je kako na strani ovog suda nije postojala obveza utvrđivati koliko je radnji tužiteljica u konkretnom postupku provela, te je daljnji zaključak kako na strani ovog suda također nije postojala obveza utvrđivanja vrijednost tih radnji, jer neovisno o broju radnji i vrijednosti svake poduzete radnje, tužiteljici, sukladno čl. 2 Pravilnika, pripada jedna nagrada.
36. Dakle, u konkretnom slučaju za utvrditi visinu nagrade i naknade koja tužiteljici pripada za provedeni ostavinski postupak nije odlučan broj održanih ročišta, niti je odlučan broj donesenih rješenja, jer tužiteljici za sve poduzete radnje, neovisno o broju istih, pripada jedna nagrada, koja se određuje prema vrijednosti ostavine, a koju vrijednost određuje javni bilježnik, slijedom čega, u konkretnom slučaju nije bilo potrebe pregledavati od strane ovog suda ostavinski spis i utvrđivati broj poduzetih radnji.
37. Nadalje, kod činjenice kako tužiteljica, sukladno citiranoj odredbi čl. 2 Pravilnika, vrijednost ostavine radi određivanja nagrade, određuje po slobodnoj ocjeni, to na strani ovog suda također nije postojala ni obveza provjeravati je li tužiteljica u konkretnom slučaju pravilno obračunala vrijednost ostavine, a samim time i iznos računa, jer javni bilježnik, sukladno citiranoj odredbi čl. 2 Pravilnika, vrijednost određuje po slobodnoj ocjeni, a ne po procjeni npr. porezne uprave ili sudskih vještaka.
38. Sukladno svemu prethodno navedenom i obrazloženom, zaključak je ovog suda kako je tužiteljica u konkretnom slučaju obračunala nagradu sukladno citiranom čl. 2 Pravilnika, te sukladno tome i u spornim računima pravilno navela iznose računa, te iste ispustila tuženoj radi plaćanja.
39. Dakle, cijeneći sve naprijed navedeno i obrazloženo, zaključak je ovog suda kako na strani tužene, kao nasljednice pok. MK, postoji obveza plaćanja iznosa navedenih u računima priloženim uz prijedlog za ovrhu, i to računa br. 3568/1/1 na iznos od 214,60 € izdanog na ime usluge koja je izvršena dana 19. prosinca 2016., dakle na provođenje cjelokupnog ostavinskog postupka i donošenja rješenja o nasljeđivanju, te računa broj 19/1/1 na iznos od 1,47 € koji se odnosi na troškove koje je tužiteljica imala prilikom dostave rješenja o nasljeđivanju tuženoj.
40. U odnosu na tvrdnje tužene kako je drugi nasljednik, ŽK, plativši račun kojeg je njemu tužiteljica ispustila, platio tužiteljici cjelokupan iznos nagrade, za istaći je kako po ocjeni ovog suda, tužena te svoje tvrdnje nije dokazala, slijedom čega taj prigovor tužene nije osnovan.
41. Naime, pregledom priloženih računa sud je utvrdio kako je na računu broj 3568/1/1 19. prosinca 2016. naznačeno kako se račun odnosi na ½ cjelokupnog troška provedenog ostavinskog postupka, dok se drugi račun odnosi na troškove dostave rješenja o nasljeđivanju tuženoj.
42. U svom iskazu tužiteljica je pojasnila kako je, budući da je pokojnica imala dvoje nasljednika, ostavinski trošak podijelila na dva nasljednika i dostavila im račune, te da je jedan od nasljednika i platio svoj račun, dok drugi nije.
43. S obzirom kako ni tužena ne spori kako osim tužene, postoji još jedan nasljednik pok. MK pok. I iz [adresa], i to upravo ŽK, te kako je ovaj sud utvrdio kako se na računu kojeg je tužiteljica ispustila tuženoj navodi kako se radi o ½ troška provedenog ostavinskog postupka, to je ovaj sud, u cijelosti prihvatio iskaz tužiteljice kako utuženi iznos predstavlja ½ iznosa kojeg je tužena dužna platiti, a da iznos kojeg je platio ŽK predstavlja drugu polovicu iznosa kojeg je dužan platiti drugi nasljednik na ime provođenja ostavinskog postupka iza njihove prednice.
44. Pored toga, potrebno je istaći kada tužena tvrdi da je drugi nasljednik, ŽK, izvršenom uplatom platio i predmetno potraživanje, koje je predmet ovog spora, tada tužena te svoje tvrdnje, temeljem pravila o teretu dokazivanja, treba i dokazati.
45. Tužena je imala mogućnost predložiti saslušanje u svojstvu svjedoka drugog nasljednika ŽK, iz čijeg bi se iskaza nedvojbeno moglo utvrditi je li on izvršenom uplatom platio i potraživanje koje je predmet ovog spora, ili je platio samo ½ koja se odnosi na njega, a koji dokaz, međutim, tužena nije predložila.
46. Također, tužena je mogla predložiti sudu da zatraži račun kojeg je drugi nasljednik ŽK platio, pregledom kojeg bi se računa moglo utvrditi je li na računu drugog nasljednika stoji kako iznos na računu predstavlja ½ javnobilježničke nagrade ili cijelu javnobilježničku nagradu, međutim, tužena nije predložila provođenje ni tog dokaza.
47. Slijedom iznijetog, zaključak je ovog suda kako tužena svoje tvrdnje, kako je izvršenom uplatom od strane drugog nasljednika ŽK podmireno i predmetno potraživanje, nije dokazala, slijedom čega prigovor tužene kako je drugi nasljednik u cijelosti platio potraživanje tužiteljice koje je predmet ovog spora, ovaj sud utvrđuje nedokazanim i paušalnim, te ga kao takovog ovaj sud nije prihvatio.
48. Naime, sukladno odredbi čl. 7. stavak 1., članka 219. stavak 1., članka 221.a i članak 220. stavak 2. ZPP-a, kad stranka koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava kojima nedvojbeno dokazuje svoju tvrdnju, sud treba uzeti da nije istinita takva tvrdnja stranke (svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazano– idem est non esse aut non probari).
49. Nadalje, činjenica kako je tužiteljica povukla tužbu u predmetu ovog suda posl.br. Povrv-2506/2018. nije od bilo kakvog značaja za donošenje odluke u ovom sporu, a to s obzirom kako se jednom povučena tužba može opet podnijeti, sve sukladno čl. 193 st. 9 ZPP-a.
50. Također, za donošenje odluke o ovom postupku nije od bilo kakvog značaja ni razlog zbog kojeg je tužba povučena.
51. Isto tako, za donošenje odluke o ovom postupku nije od bilo kakvog značaja ni tvrdnja tužene kako ovaj postupak tužiteljica pokreće revoltirana što je dana 22. studenog 2018. godine Općinski sud u Splitu u predmetu posl.br. Povrv-2506/2018 donio rješenje kojim se nalaže tužiteljici, da naknadi tuženoj trošak parničnog postupka.
52. Iz provedenog postupka, cijeneći dokaze na koje se ovaj sud pozvao i koje je ovaj sud cijenio, i proveo tijekom dokazanog postupka, proizlazi kako, suprotno tvrdnjama tužene, na strani tužene postoji obveza platiti tužiteljici utuženi iznos.
53. Nadalje, tužena do zaključenja glavne rasprave nije dokazala svoje tvrdnje kako bi se tužbeni zahtjev tužiteljice temeljio na bitno prepravljenim ispravama u odnosu na prvotno dostavljene ovršeniku, pa sud takav prigovor tužene smatra nedokazanim, paušalnim.
54. Dakle, osim prigovora kojima se tužena usprotivila provođenju dokaza koje je tužiteljica dostavila nakon zaključenja prethodnog postupka, koji prigovor je ovaj sud prihvatio, sud je sve ostale prigovore tužene odbio kao nedokazane i paušalne.
55. Slijedom iznijetog, ocjena je ovog suda kako je predmetno potraživanje tužiteljice, glede glavnice osnovano. U pogledu zatraženih kamata, kod činjenice kao tužena nije platila utužene račune, to je ista u zakašnjenju s ispunjenjem novčane obveze u konkretnom slučaju, slijedom čega tužena pored glavnice, duguje, na temelju odredbe čl. 29. st. 1. ZOO-a i zatezne kamate prema stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a. Zatezne kamate teku od dana kada je tužena bila dužna platiti utužene račune, a nije ih platila, pa do konačne isplate.
56. Pregledom priloženih računa sud je utvrdio kako je račun br. 3568/1/1 na iznos od 1.616,90 kn (214,60 €) izdan na ime usluge koja je izvršena dana 19. prosinca 2016. pa s obzirom na rok od 8 dana u kojem je tužena bila dužna platiti navedeni račun, to je tužena došla u kašnjenje s 28. prosinca 2016. slijedom čega tužiteljici na iznos od 214,60 € pripada kamata počev od 28. prosinca 2016. pa do konačne isplate.
57. Iz provedenih dokaza, sud je nadalje utvrdio kako se račun broj 3568/1/1 na iznos od 1.616,90 kn (214,60 €) odnosi na radnje koje je tužiteljica provela u ostavinskom postupku koji se vodio iza prednika tužene, pok. MK pok. I iz [adresa], te da tužiteljica tim računom potražuju ½ javnobilježničke nagrade.
58. U odnosu na račun broj 19/1/1 od 10. siječnja 2017 na iznos od 11,10 kn (1,47 €) sud je utvrdio kako se isti odnosi na izvršenu uslugu od 10. 01.2017., a radi se o poštanskom trošku, dakle trošku dostave rješenja o nasljeđivanju, pa s obzirom na rok od 8 dana u kojem je tužena bila dužna platiti navedeni račun, to je tužena došla u kašnjenje s 19. siječnja 2017, slijedom čega tužiteljici na iznos od 1,47 € pripada kamata počev od 19. siječnja pa do konačne isplate.
59. Iz provedenih dokaza sud je utvrdio kako se račun broj 19/1/1 od 10. siječnja 2017 na iznos od 11,10 kn (1,47 €) odnosi na naknadu troškova u obavljanju službenih radnji iz svog djelokruga, konkretno poštanski trošak, a na naknadu kojih troškova tužiteljica ima pravo sukladno odredbi čl. 161. Zakona o javnom bilježništvu.
60. Slijedom svega navedenog sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice, te je sud primjenom odredbe čl. 451. st. 3. ZPP-a u cijelosti održao na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mirjane Popovac, Split, posl. br. OVRV- 9708/2018 od 12.12.2018. godine, kojim je naloženo tuženoj da u roku 8 dana isplati tužiteljici po računu br. 3568/1/1 iznos od 214,60 € (1.616,90 kn) sa pripadajućom kamatom počev od 28.12.2016. pa do isplate, te po računu broj 19/1/1 iznos od 1,47 € uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od 19.01.2017. pa do isplate, radi čega je odlučeno kao u toč. I izreke ove presude.
61. Parnični trošak dosuđen je tužiteljici temeljem odredbe članka 154. stavak 1. ZPP- a, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/2022, te 138/2023).
62. Tužiteljici zastupanoj po pun. priznat je trošak sastava prijedloga za ovrhu 25 bodova, za sastave podnesaka od 15.12.21., 24.02.22. i 13.10.22. po 6,5 bodova (25%), za sastav podnesaka od 08.03.23., 14.03.23. i 22.04. 25. po 25 bodova za sastav žalbe protiv prvostupanjske presude 31,25 bodova, te za sastav podneska od 16.05.25. 12,5 bodova (50%), zatim za pristupe na roč. od 21.11.22., 09.03.23., 20.04.23., 19.05.25., 11.07.25. 13.10.25. i 24.04.26. po 25 bodova, te za pristup na roč. za objavu od 03.10.23. 12,5 bodova, što sveukupno iznosi 375,00 bodova, što pomnoženo sa 2 €, koliko iznosi vrijednost jednog boda, daje iznos od 750,00 €. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 13,27 € na ime troškova sud. pristojbe na prvostupanjsku presudu, te 13,27 € na ime sud. pristojbe na žalbu, pa sveukupan trošak tužiteljice iznosi 776,54 €. Na dosuđeni iznos troška tužiteljici pripada kamata počev od dana presuđenja, dakle od 04. svibnja 2026. pa do konačne isplate.
62.1. Tužiteljici nisu priznati troškovi sastava požurnica s obzirom kako iste nisu od značaja za donošenje odluke u ovom postupku.
63. Slijedom svega naprijed iznijetog i obrazloženog, odlučeno je kao u toč. II izreke ove presude.
U Splitu, 04. svibnja 2026.
S U D A C
Miro Maslać
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude.
DNA:
- pun. tužitelja,
- pun. tuženika.