Poslovni broj: UsI-1169/2025-12

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, uz sudjelovanje zapisničarke Marijane Vidaković, u upravnom sporu tužitelja WPD ADRIA d.o.o. Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 45, OIB: 15471651450, koje zastupaju OM, član i osoba ovlaštena za zastupanje, te opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Madirazza & partneri d.o.o. Zagreb, Masarykova 21, protiv tuženika Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, Sektora za procjenu utjecaja na okoliš , Zagreb, Radnička cesta 80, OIB: 59951999361, koje zastupa službena osoba ĆM, dipl.iur., radi ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, 4. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Klasa: UP/I-351-03/24-09/30, Urbroj: 517-04-1-1-25-10 od 24. travnja 2025.

II. Nalaže se tužitelju da, u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o naknadi troška ovoga spora, na ime naknade troška ovoga spora isplati tuženiku iznos 65,00 EUR, dok se za više traženo od toga iznosa tuženikov zahtjev za naknadu troška ovoga spora odbija kao neosnovan; a tužiteljev zahtjev za naknadu troška ovoga spora odbija se kao neosnovan u cijelosti.

Obrazloženje

1. Izrekom navedenoga rješenja tuženika (dalje: osporeno rješenje), donesenog u postupku po zahtjevu tužitelja kao nositelja zahvata, je odlučeno:

I. Za namjeravani zahvat - izmjene vjetroelektrane PONIKVE, općina Ston, Dubrovačko-neretvanska županija - potrebno je provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

II. Za namjeravani zahvat - izmjene vjetroelektrane PONIKVE, općina Ston, Dubrovačko-neretvanska županija potrebno je provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

III. Ovo rješenje prestaje važiti ako nositelj zahvata, WPD ADRIA d.o.o., Dr. Ante Starčevića 45, Dubrovnik, u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš.

IV. Važenje ovog rješenja, na zahtjev nositelja zahvata, WPD ADRIA d.o.o., Dr. Ante Starčevića 45, Dubrovnik, može se jednom produžiti na još dvije godine uz uvjet da se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu sa zakonom i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano rješenje.

V. Ovo rješenje objavljuje se na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.“

2. Tužitelj, u tužbi, u podnesku i na raspravi, u bitnome, prigovora kako se izlaže u nastavku obrazloženja ove presude, ističući zahtjeve navedene u njenoj izreci.

3. Tuženik, u odgovoru na tužbu i podnesku, navodeći kako se izlaže u nastavku obrazloženja ove presude, te ostajući kod obrazloženja osporenog rješenja; ističe da su svi prigovori tužitelja neosnovani u cijelosti a osporeno rješenje zakonito. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva. Zahtijeva naknadu troška ovoga spora.

4. Dostavom svih gore navedenih podnesaka, i održavanjem javne rasprave 2. travnja 2026., u prisutnosti uvodno imenovanih zastupnika stranaka, strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima druge stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora, shodno članku 6. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS-a).

5. Na raspravi, u dokaznom postupku, čitana je sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa tuženika u kojemu je osporeno rješenje doneseno a koji je spis dostavljen uz odgovor na tužbu.

6. Preostale, po tužitelju predložene dokaze, saslušanjem stručnjaka koji su sudjelovali u izradi elaborata, te vještačenjem, ovaj sud nije izvodio jer je to bilo suvišno za presuđenje u ovome sporu kod prethodno navedenih izvedenih dokaza.

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Člankom 78. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18; dalje: Zakon o zaštiti okoliša) je propisano:

„(1) Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš utvrđuju se uredbom iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš temelji se na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima propisanim uredbom iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Obvezni sadržaj zahtjeva i kriterije za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sadržaj studije o utjecaju zahvata na okoliš kada sadržaj studije nije određen uputom, način sudjelovanja ovlaštenika koji je izradio studiju o utjecaju zahvata na okoliš, nač in pojedinačnih ispitivanja i kriteriji na temelju kojih se odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, način davanja ocjene; obvezni sadržaj zahtjeva za izdavanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš i način izdavanja te upute ; obvezni sadržaj pismena koja se izdaju vezano za informiranje javnosti i sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima: procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, te način rada i obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo koje sudjeluje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, način izrade smjernica za izradu studije o utjecaju zahvata na okoliš, sadržaj elaborata iz članka 82. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona, te druga pitanja s tim u vezi pobliže uređuje Vlada uredbom.“

Prema članku 25. i članku 27. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), za zahvate za koje je posebnim propisom kojim se uređuje zaštita okoliša određena ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, prethodna ocjena prihvatljivosti za područje ekološke mreže obavlja se u okviru postupka ocjene o potrebi procjene.

Uredba koju imaju u vidu gore citirane odredbe Zakona o zaštiti okoliša je Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14 i 3/17; dalje: Uredba).

Uredbom je propisano da su zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni u popisima zahvata u prilozima II. i III. ove Uredbe; a za zahvate iz popisa zahvata iz Priloga II. ove Uredbe, da ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirode odlučuje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (članak 3. stavak 1. točka 3., članak 4. stavak 2. i članak 5. stavci 1. i 3.).

Način provedbe ovdje predmetnog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, uređen je člancima 24. do 27. Uredbe; kako slijedi.

Postupak se vodi po zahtjevu nositelja zahvata kojemu se prilaže Elaborat (članak 25. stavci 1. i 3. Uredbe).

Tijelo koje vodi taj postupak, zatražiti će o zahtjevu mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (članak 26. stavak 1. Uredbe).

Rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat (ni)je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, donosi se nakon što nadležno tijelo razmotri mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (članak 27. stavak 1. Uredbe).

Rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš (kakvo je osporeno rješenje) obvezno sadrži:

- podatke o nositelju zahvata,

- podatke o lokaciji i sažeti opis lokacije zahvata,

- podatke o zahvatu i sažeti opis zahvata,

- rezultate prethodne ocjene zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu s obrazloženjem razloga na temelju kojih je isključena ili utvrđena obveza provedbe glavne ocjene zahvata za ekološku mrežu,

- obrazloženje razloga zbog kojih se utvrđuje da nije potrebno provesti procjenu (članak 27. stavak 3. Uredbe).

Navedeno rješenje, temeljem provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, može sadržavati i mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša (članak 27. stavak 3. Uredbe).

9. Ovdje predmetni zahvat, koji je predviđen na Pelješcu, u Općini Ston, Dubrovačko-neretvanska županija; je izmjena/proširenja već izgrađene/postojeće Vjetroelektrane Ponikve (dalje: VE Ponikve) koju, prema njenom već izgrađenom/postojećem stanju, čini: 16 vjetroagregata, instalirane snage 2,3 MW i ukupne snage 36,8 MW, svi promjera rotora 71 m, 9 stupa visine 64 m a ostalih 7 stupa visine 85 m, godišnje proizvodnje oko 55-65 GWh.

10. Predmetnom izmjenom: proširit će se tu vjetroelektranu, izgradnjom 4 nova vjetroagregata, svaki instalirane snage 5 MW, promjera rotora do 155 m te visine stupa do 130 m, te će se izgraditi pristupni putevi duljine oko 1 km, interna SN kabelska mreža za međusobno povezivanje agregata s rasklopnim postrojenjem u postojećoj TS 20/110 kV Ponikve, kao i uz korištenje ostale postojeće infrastrukture, a ukupna godišnja proizvodnja električne energije proširenja VE Ponikve bi iznosila 50 GWh .

11. Među strankama ovoga spora, nije sporno da je za ovdje predmetni zahvat propisana obveza provođenja ovdje predmetnoga upravnog postupka.

12. Nije sporna ni zakonitost postupanja prije donošenja osporenog rješenja. To jest, nije sporno:

- da je tužitelj, uz zahtjev od 23. siječnja 2024. po kojemu je predmetni upravni postupak pokrenut, dostavio Elaborat zaštite okoliša "Zagreb, siječanj 2024.", izrađen po društvu Zelena infrastruktura d.o.o. Zagreb (dalje: Elaborat);

- da je na mrežnoj stranici tuženika objavljena Informacija o zahtjevu od 30. travnja 2024. sa Elaboratom;

- da nisu zaprimljene primjedbe (zainteresirane) javnosti; te

- da su pribavljena mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

13. Među strankama ovoga spora, isključivo je sporna sama tuženikova meritorna ocjena iz osporenog rješenja, prema kojoj je, za ovdje predmetni zahvat, potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i glavnu ocjenu o prihvatljivosti za ekološku mrežu.

14. S tim u vezi, sporna je i činjenična i pravna utemeljenost ovih bitnih/nosivih razloga osporenog rješenja:

"Razlozi zbog kojih je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu su sljedeći: Šume na području predmetnog zahvata spadaju u kategoriju gospodarskih i zaštitnih šuma. Šumska vegetacija šireg područja zahvata pripada mediteranskoj šumskoj regiji, mediteranskom … (obalnom) vegetacijskom pojasu, te eumediteranskoj vegetacijskoj zoni. U tim uvjetima prirodnu šumsku vegetaciju na širem predmetnom području čine mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike. Za potrebe izgradnje predmetnog zahvata tj. platoa četiri vjetroagregata i makadamskih pristupnih puteva, doći će do uklanjanja sukcesijskih oblika šumske vegetacije na površini od oko 1,7 ha. Moguće je očekivati značajan negativan utjecaj planiranog zahvata na šume i šumarstvo te divljač i lovstvo u odnosu na smještaj vjetroagregata VA4 unutar zaštitnih šuma i nagiba terena 17º koji je podložan jačim erozivnim procesima. Krčenje šuma doprinosi smanjenju općekorisnih funkcija šuma u dijelu gdje se planirani VA4 nalazi unutar sliva osjetljivog područja voda. U svrhu postavljanja planiranog VA4 potrebno je izgraditi pristupni put zauzimajući površine zaštitnih šuma i koristeći postojeći tunel preko državne ceste. Nadalje, VA4 planira se na samom rubu predmetnog prostora unutar stabilnog šumskog kompleksa referentnog prostora. Potrebno je izvršiti analizu u kolikoj mjeri će zbog skoro dvostruko većih dimenzija elemenata VA za potrebe transporta komponenti VA biti potrebo proširiti pristupne puteve. Također, potrebno je sagledati utjecaj na krajobraz proširenja pristupnih puteva i dodatnog zasijecanja zbog nagiba terena kako bi se omogućio transport VA. U odnosu na vizualne utjecaje tijekom korištenja potrebno je valorizirati vizualni utjecaj u dimenzijama VA koji su dvostruko viši od postojećih VA. Prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže ("Narodne novine" broj 80/19, 119/23) planirani zahvat se nalazi unutar Područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001364 JI dio Pelješca i Područja očuvanja značajnog za ptice (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac. Također, u blizini planiranog zahvata nalaze se: POVS HR4000015 Malostonski zaljev (udaljeno oko 3,7 km),

POVS HR3000426 Lastovski i Mljetski kanal (udaljeno oko 4 km), POVS HR5000031 Delta Neretve (udaljeno oko 6 km) i POP HR1000031 Delta Neretve (udaljeno oko 6 km). Provedbom zahvata neće doći do gubitka ciljnih stanišnih tipova POVS-ova HR5000031 Delta Neretve i HR4000015 Malostonski zaljev. Također, provedbom zahvata neće doći do utjecaja na ciljnu vrstu POVS-a HR30000426 Lastovski i Mljetski kanal, dobrog dupina kao i na ciljne vrste POVS-a HR5000031 Delta Neretve koje nemaju velike areale kretanja. Provedbom zahvata se zbog udaljenosti veće od 5 km može isključiti značajan utjecaj na ciljne vrste POP-a HR1000031 Delta Neretve. S obzirom na navedeno, provedbom zahvata se može isključiti značajan negativan utjecaj na POVS-ove HR4000015 Malostonski zaljev i POVS HR3000426 Lastovski i Mljetski kanal i POP HR1000031 Delta Neretve. Sukladno bazi podataka Ministarstva, na lokaciji zahvata nalaze se ciljni stanišni tipovi POVS-a HR2001364 JI dio Pelješca, 6220* Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea i 9340 Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex). Također, lokacija zahvata predstavlja stanište pogodno za ciljne vrste navedenog POVS-a, kopnenu kornjaču, crvenkrpicu i dinarskog voluhara. Provedbom zahvata, osim zauzeća ciljnih stanišnih tipova i staništa pogodnih za ciljne vrste, moguće je i stradavanje ciljnih vrsta. Također, lokacija zahvata je potencijalno područje za hranjenje ciljnih vrsta šišmiša POVS-a HR5000031 Delta Neretve. Navedeno područje, udaljeno oko 6 km od lokacije zahvata, važno je područje za ciljne vrste šišmiša: južni potkovnjak, mali potkovnjak, veliki potkovnjak, dugokrili pršnjak, dugonogi šišmiš i ridi šišmiš, a sve navedene ciljne vrste šišmiša se mogu hraniti na udaljenostima većim od 6 km od mjesta kolonija. Temeljem podataka iz Elaborata, a sukladno provedenim istraživanjima za postojeću Vjetroelektranu Ponikve (2013. - 2015.) na lokaciji vjetroelektrane je zabilježeno 20 vrsta šišmiša, od kojih pojedine vrste predstavljaju i ciljne vrste navedenog POVS-a (dugokrili pršnjak, dugonogi šišmiš i južni potkovnjak). S obzirom na navedeno, ne može se isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja zahvata na ciljne vrste šišmiša navedenog POVS-a uslijed kolizije jedinki s lopaticama vjetroagregata. S obzirom na navedeno, ne može se isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja zahvata na ciljne vrste i ciljeve očuvanja POVS-a HR5000031 Delta Neretve i HR2001364 JI dio Pelješca. Također, ne može se isključiti ni kumulativni utjecaj s drugim postojećim i planiranim (odobrenim) zahvatima. Vezano uz utjecaj na ciljne vrste POP-a HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac, prema bazi podataka Ministarstva, lokacija zahvata predstavlja stanište pogodno za sljedeće ciljne vrste: jarebicu kamenjarku, primorsku trepteljsku, surog orla, ušaru, legnja, zmijara, eju strnjaricu, malog sokola, voljića maslinara, rusog svračka, ševu krunicu i škanjca osaša. Manjim dijelom lokacija zahvata, predstavlja stanište pogodno za ciljnu vrstu sivog sokola i ždrala. Prema bazi podataka Ministarstva, za ciljnu vrstu ždrala lokacija zahvata predstavlja koridor preleta. Osim zauzeća ciljnih stanišnih tipova i pogodnih staništa za ciljne vrste, provedbom zahvata može doći do kolizije i stradavanja jedinki ciljnih vrsta. Prema podacima iz Elaborata (temeljem provedenog monitoringa za postojeću vjetroelektranu Ponikve, 2013 .- 2015.), na području istraživanja zabilježene su sljedeće ciljne vrste: suri orao, zmijar, sivi sokol i ušara. S obzirom na sve navedeno, ne može se isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja zahvata na ciljne vrste i ciljeve očuvanja POP -a HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac. Za sve navedene vrste ne može se isključiti kumulativni utjecaj s drugim postojećim i planiranim (odobrenim) zahvatima. Osim što mogu kumulativno utjecati na povećanu smrtnost vjetroelektrane predstavljaju i efekt barijere, što može dovesti do izmjene uobičajenih migracijskih ruta te također može dovesti do većeg stradavanja ciljnih vrsta sa lopaticama vjetroagregata. Kroz Glavnu ocjenu potrebno je sagledati korištenje prostora (značajnost staništa) planirane vjetroelektrane za ciljne vrste, procjenu utjecaja u odnosu na ciljeve očuvanja s pripadajućim atributima predmetnih područja ekološke mreže, ocjenu kumulativnih utjecaja s izgrađenim i odobrenim zahvatima, posebice s vjetroelektranama u blizini jer, osim što mogu kumulativno utjecati na povećanu smrtnost i gubitak staništa, vjetroelektrane predstavljaju i efekt barijere za ciljne vrste ptica i šišmiša, što može dovesti do izmjene uobičajenih migracijskih ruta. U slučajevima kada ne postoje odgovarajući recentni terenski podaci, sukladno metodologiji i kriterijima prihvaćenim u zemljama EU, prilikom izrade studije Glavne ocjene potrebno je napraviti terenska istraživanja populacija ciljnih vrsta područja ekološke mreže na lokaciji zahvata i šire, koje potencijalno mogu biti utjecane zahvatom, što je ključno prilikom ocjene utjecaja, kao i za buduće praćenje stanja učinkovitosti mjera ublažavanja na populacije. Broj dana i razdoblje istraživanja potrebno je prilagoditi biologiji i ekologiji ciljne vrste, odnosno veličini i tipu zahvata i strukturi (zahtjevnosti) područja istraživanja."

15. Prigovorima, koje je tijekom ovoga spora tužitelj (pisano i raspravno) istaknuo, upire se na sve aspekte bitne za ocjenu zakonitosti osporenog rješenja koja je predmet ovoga upravnog spora.

16. Stoga se, navedenu meritornu odluku iz osporenog rješenja te gore citirane njime dane bitne/nosive razloge, u nastavku ocjenjuje analizom svakoga od tih tužiteljevih prigovora, pojedinačno.

17. U odnosu na citirane razloge osporenog rješenja o utjecaju na šume, tužitelj prigovara kako slijedi. Iz Elaborata proizlazi da je obuhvat predmetnoga zahvata na šumskom zemljištu obraslom niskom vegetacijom, s rijetkim i uglavnom pojedinačnim stablima koja samo ponegdje formiraju primarne stadije šumskih zajednica (tzv. prijelazna šumska područja). Stoga ovim zahvatom prouzročen gubitak šumskog fonda s gospodarskog aspekta nije značajan, ali potencijalno uklanjanje šumske vegetacije može narušiti njezinu zaštitnu funkciju na strmim terenima, što može dovesti do pojačane erozije tla. Kako bi se mogući nepovoljni utjecaji na tlo uzrokovani erozijom ublažili ili spriječili, moguće je primijeniti odgovarajuće mjere stabilizacije terena, odnosno zaštite tla i pokosa. Predmetni će zahvat utjecati na vrlo malu površinu šumskog zemljišta te je bilo kakav negativan utjecaj moguće spriječiti odgovarajućim mjerama. Tuženik je ignorirao činjenicu iz Elaborata da se radi o izmjeni na način da se dodaje „do četiri vjetroagregata". Iz toga proizlazi da je tuženik u slučaju da je jedan vjetroagregat po njegovu viđenju sporan, mogao predložiti/zatražiti dopunu s varijantnim rješenjem u kojem se uklanja navedeni vjetroagregat. U ovome se dijelu obrazloženja osporenog rješenja ignorira i činjenicu da se predmetna izmjena događa unutar postojećeg vjetroparka.

17.2. Po ocjeni ovoga suda, izloženim tužiteljevim prigovorom nisu dovedeni u sumnju gore citirani razlozi osporenog rješenja o utjecaju na šume; zbog sljedećih razloga.

17.2.1. Gore citiranim obrazloženjem osporenog rješenja, mogućnost negativnog utjecaja predmetnoga zahvat na šume je određena kvalitativno (po vrstama šume) i kvantitativno (po površini uklanjanja šuma koju će uzrokovati izvođenje predmetnoga zahvata). To i takvo njeno određenje, suprotno gornjim tužiteljevim tvrdnjama, ne govori za zaključak da bi mogućnost značajnog negativnog utjecaja predmetnoga zahvata po šume bila isključena.

17.2.2. Broj i položaj vjetroagregata je bitna (definirajuća) odrednica samoga ovdje predmetnoga zahvata, kojega je tužitelj nositelj. Stoga je, u ovdje predmetnome upravnom postupku, upravo na tužitelju odrediti o kojemu i kakvome je zahvatu riječ tj. odrediti/definirati predmetni zahvat u svim njegovim bitnim odrednicama; a na tuženiku je da, s obzirom na takvo tužiteljevo određenje/definiciju toga zahvata u Elaboratu izrađenom po za to ovlaštenoj stručnoj osobi, nakon provedenoga postupka, u obliku upravnog rješenja donese obrazloženu prosudbu o (ne)postojanju mogućnosti negativnog utjecaja toga zahvata na okoliš odn. pojedine sastavnice okoliša. U tom smislu, pitanje broja i položaja vjetroagregata, budući je ono bitna/definirajuća odrednica samoga zahvata, nije pitanje glede kojega bi tuženik mogao od tužitelja tijekom postupka tražiti izmjenu Elaborata, jer bi to utjecalo na identitet samoga zahvata, kojim "gospodari" tužitelj, kao njegov nositelj.

17.2.3. Pritom je tuženik taj koji, u ovdje predmetnoj upravnoj stvari (a i uopće u istovrsnim upravnim stvarima), nakon provedenog upravnog postupka, u obliku upravnog rješenja, daje obrazloženu prosudbu o tomu je li potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, a Elaborat je, po za to ovlaštenoj stručnoj osobi izrađena, stručna podloga na osnovi koje tuženik to upravnim rješenjem obrazloženo prosuđuje. Kod takvog odnosa upravnog rješenja i elaborata u ovoj stvari odn. uopće u stvarima ove vrste; s pravom tuženik, u odgovoru na tužbu i na raspravi, ukazuje na neosnovanost tužiteljeve tvrdnje da se prosudbom iz osporenog rješenja odstupa od prosudbe iz elaborata (koja tvrdnja je iznesena, ne samo u sklopu ovoga, nego i o ostalih tužiteljevih u nastavku analiziranih prigovora).

17.2.4. Ranije izdani upravni akti za već izvedeni zahvat u prostoru (postojeći vjetropark) kojeg se ovdje predmetnim zahvatom mijenja kvantitativno (dodaje se još vjetroagregata), već su konzumirani izvođenjem toga zahvata u njegovim postojećim gabaritima. Ovdje predmetni zahvat, koji je izmjena toga već izvedenog odn. postojećeg zahvata, i u činjeničnom i u pravnom smislu, predstavlja novi zahvat (izmjenu/rekonstrukciju postojeće građevine) za koji se stoga mora ishoditi nove istovrsne upravne akte. U konkretnome se slučaju i radi upravo o postupku izdavanja jednoga od tih novih upravnih akata.

17.2.4.1. Stoga je, s pravne strane; irelevantno za rješavanje ove upravne stvari tužiteljevo pozivanje na postojeće gabarite zahvata i na za nj ranije izdane i konzumirane upravne akte. To kako u sklopu ovoga tako i u sklopu svih ostalih prigovora kojima tužitelj na to upire. U tom smislu s pravom tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je ovdje predmetni zahvat izmjene/proširenja VE Ponikve potrebno sagledati kao nov zahvat odn. da su izmjene projekta same po sebi projekt.

17.2.4.2. S druge, činjenične, strane; postojeće stanje ovdje predmetnim zahvatom se mijenja kvantitativno: povećava se dodavanjem još vjetroagregata. To, samo po sebi, upućuje na zaključak da se mogućnost utjecaja na okoliš time ne može ni umanjiti ni ostati ista, nego se može jedino povećati budući da se kvantitativno (tj. prostornim obuhvatom) povećava i sam zahvat odn. građevinu – vjetropark; pri čemu kvalitativno (tj. tehnološki) već postojeći zahvat/građevina u bitnome ostaje isti.

18. U odnosu na citirane razloge osporenog rješenja o pristupnim putevima, tužitelj prigovara kako slijedi. Kako je objašnjeno u Elaboratu, pristup planiranom zahvatu planiran je s državne ceste D414 Ston-Orebić, preko postojećeg makadamskog pristupnog puta koji je korišten kod izgradnje postojeće vjetroelektrane Ponikve (pri čemu je moguća eventualna rekonstrukcija trase za zadovoljavanje potrebnih tehničkih uvjeta tijekom transporta). Kako bi se moglo pristupiti svakoj od četiri planirane lokacije vjetroagregata, predviđena je izgradnja kraćih segmenata novih pristupnih putova (za spoj do postojećih pristupnih putova) koji će se koristiti u svrhu prijevoza opreme, materijala i mehanizacije potrebne za montažu vjetroagregata, a kasnije tijekom korištenja VE i za održavanje istih. Pristupni putovi izvest će se kao makadamski, širine cca 5,5 m, nagibom trase do 12%. Ukupna dužina novoplaniranih prometnica iznosit će oko 1 km. Maksimalno se planira koristiti već postojeću infrastrukturu, koja je izgrađena za potrebe postojeće VE Ponikve, te dogradnja makadamskih puteva nije takva da bi predstavljala značajan negativan utjecaj na okoliš i ekološku mrežu, a u osporenom se rješenju samo navodi da će biti potrebno proširiti pristupne puteve, ne spominjući negativan utjecaj niti u kojoj mjeri bi proširenje pristupnih puteva negativno utjecalo na okoliš i ekološku mrežu. Dakle, ocjena iz osporenog rješenja opet zanemaruje Elaborat, kao i činjenicu da se radi o postojećoj infrastrukturi postojećeg vjetroparka, koji posjeduje sve dozvole, među kojima i rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.

18.1. Po ocjeni ovoga suda, izloženim tužiteljevim prigovorom nisu dovedeni u sumnju gore citirani razlozi osporenog rješenja o pristupnim putevima; zbog sljedećih razloga.

18.1.1. Samim navodima ovoga prigovora, kao i sadržajem Elaborata (toč.2.2.2.3. na str. 10, Slika 3.1-1 na str 12), nije sporno da je ovdje predmetnim zahvatom predviđena izgradnja kraćih segmenata novih pristupnih putova (oko 1 km) i rekonstrukcija postojećih pristupnih putova, kako za pristup tijekom korištenja , tako i kod izvođenja zahvata i to za "zadovoljavanje potrebnih tehničkih uvjeta tijekom transporta" (cit. toč.2.2.2.3., str. 10 Elaborata). Izvest će ih se kao (nove ili rekonstruirane) makadamske putove širine cca 5,5 mi nagiba trase 12%. Nadalje, prema podacima Elaborata (Tablica 2.2-1 na str. 3 i 4, toč. 2.2.2.1 na str. 7), postojeći vjetropark sada ima 16 vjetroagregata kojima visina stupa za njih 9 iznosi 64 m a za njih 7 iznosi 85 m dok je za svih 16 promjer rotora 71 m; a predmetnim zahvatom se planira postaviti još 4 vjetroagregata promjera rotora do 155 m i visine stupa do 130 m. Iz navedenog proizlazi da su novi vjetroagregati znatno većih dimenzija od postojećih. Stoga je logičan i životan zaključak iz osporenog rješenja da će transport sastavnica tih novih vjetroagregata do predviđenih pozicija za njihovo postavljanje, iziskivati rekonstrukciju gabaritnim povećanjem postojećih pristupnih puteva, kao i izgradnju novih pristupnih putova od tih pozicija do spoja na postojeće pristupne putove. To se, uostalom, navodi i prikazuje u prethodno izloženom tekstualnom i slikovnom sadržaju Elaborata. Budući da će rekonstrukcija gabaritnim povećanjem postojećih pristupnih putova, kao i izgradnja novih pristupnih putova, dovesti do većeg prostornog zauzeća tako novoizvedenog stanja tih pristupnih putova, pravilno se u osporenom rješenju zaključuje da sam taj veći prostorni obuhvat otvara mogućnost značajnijeg negativnog utjecaja na okolišne aspekte odn. sastavnice.

19. U odnosu na citirane razloge osporenog rješenja o vizualnom utjecaju, tužitelj prigovara kako slijedi. U Elaboratu je navedeno da četiri nova vjetroagregata i pristupni putovi neće predstavljati sasvim novi antropogeni prostorni uzorak tehnogenog karaktera. Iako je uže područje zahvata pretežno prirodni krajobraz krške zaravni, specifičnost u prostoru predstavlja postojeća VE Ponikve koja je sa svojih 16 vjetroagregata i mrežom makadamskih pristupnih puteva dijelom već izmijenila izgled i način doživljavanja područja, dajući neposrednom okolnom području tehnogeni karakter s obilježjima energetske infrastrukture. Predmetni zahvat proširenjem iste, stoga neće uzrokovati znatne promjene u izgledu i načinu doživljavanja područja u odnosu na postojeće stanje, već će izmjenom postojećeg antropogenog prostornog uzorka, dodatno naglasiti tehnogeni karakter neposrednog okolnog prostora. U Elaboratu (toč. 4.11. Utjecaj zasjenjenja treperenjem sjene) dodatno je obrađen vizualni utjecaj nova 4 vjetroagregata u odnosu na okolna naseljena mjesta, pri čemu je ustanovljeno, da nema utjecaja zasjenjenjem, osim kod naselja Radići, gdje se efekt javlja unutar granice do 30 h godišnje, što je u skladu sa međunarodnim standardima i graničnim vrijednostima. Iz navedenog proizlazi da 4 nova vjetroagregata neće negativno utjecati na vizuru krajobraza već će se prirodno uklopiti u tehnogeni karakter područja. Tužitelje je, uz Elaborat, izradio i zainteresiranim stranama učinio dostupnim analizu vizualnog utjecaja uz precizne fotomontaže novih vjetroagregata u mjerilu u odnosu na postojeće. Iz analize vizualnog utjecaja vidljivo je da se s okolnih prostora zadržava kontinuitet vizure niznog vjetroparka na sadašnjoj lokaciji, a što je sukladno pravilima struke najprihvatljiviji vizualni utjecaj koji vjetroelektrana na brdskom terenu može imati.

19.1. Po ocjeni ovoga suda, izloženim tužiteljevim prigovorom nisu dovedeni u sumnju gore citirani razlozi osporenog rješenja o vizualnom utjecaju; zbog sljedećih razloga.

19.1.1. Proizlazi da se ratio ovoga tužiteljevog prigovara svodi na stav da ovdje predmetni zahvat, postavljanjem novih 4 vjetroagregata, vizualno ne predstavlja nikakav novum s obzirom na to da je na predmetnoj lokaciji postojeća vjetroelektrana sa 16 postojećih vjetroagregata. No, po ocjeni ovoga suda, takvom stavu uporišta ne daju, već kod analize prethodnog prigovora izloženi, podaci Elaborata o znatno većim dimenzijama novih vjetroagregata u odnosu na one postojeće , kao i u neposrednom nastavku navedeni podaci Elaborata. Prema podacima Elaborata, u najbližem pojasu (pojas do 5km udaljenosti od zahvata) "novi VA će biti vrlo uočljivi i dominantni elementi krajobraza" (cit. str. 88 Elaborata); a u najdaljem pojasu (pojas 10 do 25 km udaljenosti od zahvata), iz Grada Metkovića i mljetskog naselja Polača , udaljenih oko 20 km od predmetne lokacije, "teorijski mogu biti vidljivi samo novi VA". Kod analize utjecaja zasjenjenja u Elaboratu, na koju se tužitelj poziva (toč.4.11., str. 96 -97 Elaborata"), proizlazi da je ta je analiza rađena za gabarite predmetne vjetroelektrane nakon ovdje predmetnoga zahvata, a ne samo za nove vjetroagregate (rađena je "za svih 16 VA … i planirana četiri VA predmetnog zahvata" - cit., str. 97 Elaborata). Ta je i takva analiza pokazala da ima prekoračenja graničnih vrijednosti (i to u naselju Radići), što i tužitelj potvrđuje gore izloženim navodima ovoga prigovora. Imajući u vidu prethodno navedeno, a suprotno tvrdnjama tužitelja, pravilno se zaključuje u gore citiranom obrazloženju osporenog rješenja da je, u odnosu na vizualne utjecaje tijekom korištenja, potrebno valorizirati vizualni utjecaj u dimenzijama VA koji su dvostruko viši od postojećih VA.

20. U odnosu na citirane razloge osporenog rješenja o utjecaju na ciljne vrste POVS-a "HR2001364 JI dio Pelješca", tužitelj prigovara kako slijedi. Ti razlozi da nisu pokrijepljeni argumentima niti proizlaze iz Elaborata.

Na području navedenog POVS- ciljni stanišni tip 6220 Eumediteranski travnjaci Thero- Brachypodietea je predstavljen zajednicom eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice (NKS kod C.3.6.1.) i zauzima površinu od 298,17 ha. Manji dio jednog platoa VA smješten je unutar zone dobre kvalitete unutar koje stanišni tip pridolazi u kompleksu s drugim stanišnim tipovima. Prema zonaciji stanišnog tipa 6220, uslijed izvođenja zahvata očekuje se zanemariv gubitak površine od 0,03% na kojoj stanišni tip pridolazi u kompleksu s drugim stanišnim tipovima. S obzirom na očekivane gubitke, značajan negativan utjecaj na stanišni tip 6220 Eumediteranski travnjaci Thero- Brachypodietea je isključen.

Na području navedenoga POVS-a ciljni stanišni tip 9340 Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) je predstavljen zajednicama: mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom (NKS kod E.8.1.1.), mješovita šuma crnike i duba (NKS kod B.8.1.2.) i čista, vazdazelena šuma i makija crnike a mirtom (NKS kod E.8.1.3.) i zauzima površinu od 8341,16 ha. Tri platoa VA i dio pristupnih cesta smješteni su unutar zone dobre kvalitete staništa, unutar koje stanišni tip pridolazi u kompleksu s drugim stanišnim tipovima. Prema zonaciji stanišnog tipa 9340, uslijed izvođenja zahvata očekuje se gubitak površine od 0,02% na kojoj stanišni tip pridolazi u kompleksu s drugim stanišnim tipovima. S obzirom na očekivane gubitke, značajan negativan utjecaj na stanišni tip 9340 Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) je isključen.

U Elaboratu je nadalje navedeno da će se izgradnjom zahvata izgubiti 0,01 % površine staništa unutar zone dobre kvalitete staništa (njome je obuhvaćeno cijelo područje ekološke mreže). Stoga je mogućnost značajnog negativnog utjecaja na kopnenu kornjaču, crvenkrpicu i dinarskog voluhara tijekom izgradnje planiranog zahvata isključena.

S obzirom da je u Elaboratu izričito navedeno da je mogućnost značajnog negativnog utjecaja na kopnenu kornjaču, crvenkrpicu i dinarskog voluhara tijekom izgradnje planiranog zahvata isključena, nije jasno zbog čega se u obrazloženju osporenog rješenja spominje navedene ciljne vrste i mogućnost njihove ugroze.

20.1. U osporenom rješenju se, glede onoga na što se upire netom izloženim tužiteljevim prigovorom, obrazlaže "osim zauzeća ciljnih stanišnih tipova i staništa pogodnih za ciljne vrste, moguće je i stradavanje ciljnih vrsta". Tužitelj prigovora da citirano obrazloženje nema narav suštinske argumentacije a ni uporišta u Elaboratu. Međutim, samim navodima ovoga tužiteljevog prigovora, koji odgovaraju navodima Elaborata, potvrđuje se zauzeće pojedinih ciljnih stanišnih tipova ovoga POVS-a, s tim da tužitelj prigovara da je, s obzirom na podatke Elaborata o jako malom obuhvatu toga zauzeća, isključena mogućnost značajnog utjecaja kako na navedene ciljne stanišne tipove tako i na tu obitavajuće navedene ciljne vrste. No imajući u vidu, da će do obuhvata navedenih ciljnih stanišnih tipova ovoga POVS predmetnim zahvatom, prema Elaboratu, nesporno doći; te da se u Elaboratu (Tablica 3.3-11, str. 60) navodi kako se važećom regulativom mjerodavnom za ovaj POVS upravo i izrijekom baš "vjetroelektrane" predviđa kao prijetnju; po stavu ovoga suda, tužitelj ovim prigovorom nije doveo u sumnju citirani zaključak iz osporenog rješenja o mogućem značajnom utjecaju u odnosu na ovaj okolišni aspekt.

21. U odnosu na citirane razloge osporenog rješenja o utjecaju na šišmiše, tužitelj prigovara kako slijedi. Ti razlozi nemaju uporište u Elaboratu u kojem se navodi da na području predmetnoga zahvata prevladava travnjačka i grmolika vegetacija koju šišmiši često koriste kao lovno područje, a takvi tipovi staništa dostupni su i na širem području. Nisu uočene špilje, jame, nadzemni objekti ili starija stabla s rupama i pukotinama koja bi služila kao njihova skloništa. Nadalje, prema rezultatima praćenja stanja šišmiša na području postojeće VE Ponikve nije došlo do nikakvog značajnog uznemiravanja ili gubitka njihovih pogodnih lovnih staništa. Uzevši u obzir navedeno, može se zaključiti da ni izgradnja do četiri planirana vjetroagregata i pristupnih putova neće značajno utjecati na faunu šišmiša. Na području izgrađene VE Ponikve aktivnost šišmiša kontinuirano je mjerena tijekom tri godine i analizirana u odnosu na brzine vjetra kako bi se smanjio broj stradalih jedinki, a proizvodnja električne energije pritom ostala što veća. U Elaboratu su navedene preporuke kako bi se broj stradalih šišmiša smanjio zbog Izmjene VE Ponikve te je istaknuto da se preporuča ograničiti rad četiri planirana vjetroagregata pri brzinama vjetra do 5,0 m/s (prema literaturnim podacima) u razdoblju od 1. srpnja do 15. rujna, svake noći u trajanju od zalaska do izlaska Sunca. U istom razdoblju preporuča se spriječiti rotaciju lopatica četiri planirana vjetroagregata pri brzinama vjetra kada nisu u mogućnosti proizvoditi energiju, što se može postići povećanjem granične vrijednosti brzine vjetra na kojoj počinje rotacija lopatica (eng. start-up speed") na jednaku vrijednost brzine vjetra na kojoj počinje proizvodnja energije (eng. "cut-in speed") ili zakretanjem lopatica vjetroagregata (eng. "blade feathering"). S obzirom na to da veći broj vrsta šišmiša tijekom lova leti pri nižim visinama, često do 25 m iznad tla (O i Ć 2016, A i sur. 2015), pretpostavka je da će se mogući negativan utjecaj na šišmiše dodatno umanjiti postavljanjem vjetroagregata s višim stupovima u odnosu na postojeće dimenzije vjetroagregata na području VE Ponikve. Procijenjeno je da zahvat neće značajno utjecati na ciljne vrste šišmiša POVS-a HR5000031 Delta Neretve, kao ni na populacije iz važnog skloništa Vištičina jama. U obzir su uzeti udaljenost navedenog skloništa od zahvata (oko 11,6 km) te rezultati praćenja stanja šišmiša tijekom rada postojeće VE Ponikve koja se nalazi neposredno uz planirani zahvat. Rezultati su pokazali da nije došlo do značajnog uznemiravanja ili gubitka pogodnih lovnih staništa za šišmiše niti su bilježena stradavanja navedenih ciljnih vrsta. Iz navedenog jasno proizlazi da novi vjetroagregati neće imati značajni negativni utjecaj na šišmiše koji obitavaju na prostoru zahvata, pogotovo ako se uzme u obzir da je visina stupa novih vjetroagregata 130 m, a što dodatno umanjuje negativan utjecaj na šišmiše.

21.1. Po stavu ovoga suda, navodima ovoga tužiteljevog prigovora nije dovedeno u sumnju utvrđenje iz osporenog rješenja da se ne može isključiti mogućnost značajnog utjecaja predmetnoga zahvata po šišmiše. Naime, sam tužitelj navodima ovoga prigovora tvrdi, što se i u Elaborati navodi (str. 81-82), da je u okviru trogodišnjeg praćenja stanja šišmiša u obuhvatu postojeće VE, utvrđeno ugibanje jedinki šišmiša uzrokovano srazom sa lopaticama VA te da su radi sprječavanja toga poduzimane mjere koje se opisuje Elaboratom i ovim prigovorom. Pritom se u Elaboratu izrijekom navodi da tim praćenjem utvrđeno stradanje jedinki šišmiša "nije apsolutan broj stradalih na lokaciji" (str. 82 Elaborata). Usto, novi VA nemaju samo znatno veću visinu stupa, na što ukazuje tužitelj, nego imaju i znatno veći promjer rotora pa to dovodi u pitanje tužiteljevu gore izloženu tvrdnju da će se instalacijom rotora na većoj visini smanjiti rizik sraza lopatica rotora i šišmiša u letu.

22. U odnosu na citirane razloge osporenog rješenja o utjecaju na ciljne vrste POP-a HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac, tužitelj prigovara kako slijedi. Ponovno da se u osporenom rješenju donosi zaključak koji nije u skladu s Elaboratom u kojemu je navedeno da zahvat zauzima malu površinu u odnosu na cjelokupnu površinu navedenoga POP-A (0,002%) pa se, s obzirom na široku rasprostranjenost povoljnih staništa, ne očekuje značajan doprinos planiranog zahvata skupnim utjecajima u vidu gubitaka dijela povoljnih staništa za gniježđenje i/ili lov i ishranu ciljnih vrsta, kao niti stradavanja radi kolizije s elisama vjetroagregata, budući da isto nije zabilježeno prilikom dvogodišnjeg praćenja ornitofaune nakon izgradnje postojeće VE (Izvješće o obavljenom nadzoru utjecaja VE Ponikve na ornitofaunu, 1.4.2013.- 1.4.2015., Udruga "Sokolarski centar" 2015.). Tim je praćenjem područje VE istraživano 1-2 puta mjesečno, potragom za stradalim pticama, korištenjem psa tragača, te bilježenjem prisutnih ptica. Pretragom područja oko vjetroagregata nije zabilježeno stradavanje ptica. Preleti i aktivnost zabilježeni tijekom toga praćenja, ne ukazuju da osjetljive ciljne ptičje vrste ovoga POP-a (suri orao, ušara, zmijar, leganj i sivi sokol) intenzivno koriste prostor postojeće VE Ponikve, koji je ujedno i prostor planiranog proširenja. Navedene vrste su preko predmetnog područja uglavnom prelijetale prilikom kretanja između susjednih područja koje su koristile intenzivnije, te nisu zabilježeni rizični preleti, kao niti stradavanje radi kolizije sa strukturama vjetroagregata. S obzirom na navedeno, te na mali opseg planiranog proširenja i njegov planirani smještaj, procijenjeno je kako će utjecaj njegove izgradnje na ovaj POP biti prihvatljiv. Na području izgrađene VE Ponikve nije zabilježena aktivnost ostalih ugroženih vrsta ptica osjetljivih na utjecaj vjetroelektrana većeg intenziteta. Budući da je predmetnim proširenjem planirana izgradnja do četiri nova vjetroagregata na pozicijama koje se nalaze unutar istraživanog poligona, ne očekuje se da će njihovim radom doći do značajnog negativnog utjecaja na ptice. Zaključak iz Elaborata stoga ukazuje da predmetna Izmjena VE Ponikve neće imati značajni negativni utjecaj na ptice.

22.1. Ni ovaj prethodno izloženi prigovor tužitelja ovaj sud ne može prihvatiti. To imajući u vidu da se razlozima osporenog rješenja na koje se ovim prigovorom prigovara, uzima u obzir navedeno Izvješće o obavljenom nadzoru utjecaja VE Ponikve na ornitofaunu (1.4.2013.-1.4.2015., Udruga "Sokolarski centar" 2015.) na koje se tužitelje ovdje poziva: upravo pozivom na to Izvješće, u obrazloženju osporenog rješenja izrijekom se navodi četiri ciljne ptičje vrste ovoga POP-a kojih je prisutnost zabilježena na području toga istraživanja odn. na području postojeće VE Ponikve. Pritom je, po stavu ovoga suda, od značaj i to što se, kako se i navodi u Elaboratu (Tablica 3.3-12, str. 61), važećom regulativom mjerodavnom za ovaj POP upravo i izrijekom baš "vjetroelektrane" predviđa razlogom ugroženosti. Najzad, to što, u nadzoru na koji se odnosi Izvješće, nisu nađene uginule jedinke kritičnih ptičjih vrsta u blizini vjetroagregata, ne može sa sigurnošću i potpuno isključiti životan i logičan rizik njihova stradavanja od sraza sa lopaticama rotora vjetroagregata.

23. U odnosu na citirane razloge osporenog rješenja o kumulativnom utjecaju i efektu barijere, tužitelj prigovara kako slijedi. Iz Elaborata proizlazi da, zbog karaktera samostalnih utjecaja planirane VE na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (ne očekuje se značajniji gubitak ciljnih stanišnih tipova, pogodnih staništa za ciljne vrste, niti značajniji rizik od stradavanja osjetljivih vrsta ptica), planirano proširenje VE Ponikve neće značajno pridonijeti opisanom skupnom utjecaju s planiranom SE, prometnicama i postojećom VE na ciljeve očuvanja i cjelovitost analiziranih područja ekološke mreže. Efekt barijere može nastati izgradnjom niza vjetroagregata koji ometaju povezanost između područja hranjenja/gniježđenja, ili preusmjeravaju let, uključujući migratorne puteve oko vjetroelektrane. Efekt barijere može biti značajan kod projekata s puno vjetroagregata. Budući da se postojeća VE Ponikve sastoji od relativno malog broja agregata u odnosu na prostor koji obuhvaća, a predviđa se izgradnja do četiri nova, te da ptice ne izbjegavaju ovo područje prilikom preleta, efekt barijere se ne očekuje. Također, udaljenost postojeće VE Ponikve i najbliže joj izgrađene VE Rudine iznosi 12,64 km zračne linije, dok se druge planirane vjetroelektrane na danom području prostorno nalaze još dalje od VE Ponikve, što znači da stvaranje efekta barijere kumulativnim utjecajem s drugim izgrađenim vjetroelektranama, sukladno dosadašnjim iskustvima i praksama, nije vjerojatno. U Elaboratu su isključeni kumulativni utjecaji kao i efekt barijere pa nije jasno zbog čega se u osporenom rješenju spominje da se kumulativan utjecaj ne može isključiti, kao i da vjetroelektrana predstavlja efekt barijere. Vjetroagregati se zbog međusobnog utjecaja na proizvdonju, odnosno ekonomske isplativosti, postavljaju pazeći na dovoljan razmak među njima. Stoga je i planirana Izmjena VE Ponikve s dodavanjem do četiri vjetroagregata inicijalno planirana na takav način, a rezultat toga je izbjegavanje efekta barijere koji bi rekonstruirana elektrana imala na stanište.

23.1. Ni ovaj netom izloženi prigovor ne može dovesti do rješavanja drukčijeg od onoga iz osporenog rješenje. To jer, u obrazloženju osporenog rješenja navedeno o kumulativnim utjecajima i o efektu barijere, nije navedeno, u smislu, da bi takvo što već sada bilo utvrđeno, nego je navedeno, u smislu da se, po svim prethodno navedenim okolišnim aspektima (na koje se odnose svi ostali prethodno obrazloženo analizirani tužiteljevi prigovori) ne može isključiti mogućnost značajnog negativnog utjecaja, zbog čega u narednom stadiju Glavne ocjene treba razmotriti kumulativni utjecaj sa ostalim odobrenim i realiziranim zahvatima na predmetnome području, kako uopće tako i posebno za rizik stvaranja efekta barijere.

24. U odnosu na tužiteljev prigovor da u obrazloženju osporenog rješenja nije razmotren (Elaboratom predloženi) Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša (toč. 5., str. 105-109), navesti je tužitelju da već sama brojnost i detaljnost razrade tih mjera i aspekata toga programa, govori za zaključak o mogućem značajnom utjecaju ovdje predmetnoga zahvata na pojedine okolišne sastavnicama na koje se te mjere odn. aspekti odnose; zbog čega ih se, po stavu ovoga suda, ne može podvesti pod one i onakve mjere odn. program koje i kakve ima u vidu gore citirani članak 27. stavak 3. Uredbe.

25. U odnosu na tužiteljevo pozivanje na tuženikova rješenja donesena u drugim istovrsnim upravnim stvarima, navesti je da je to pravno irelevantno za ovaj upravni spor jer predmet ovoga upravnog spora nije ocjena zakonitosti tih rješenja nego osporenog rješenja. Isto je, ujedno, i činjenično odn. dokazno irelevantno za ovaj upravni spor budući da se svaki konkretan zahvat cijeni u odvojenom upravnom postupku s obzirom na konkretne karakteristike baš toga zahvata i baš njegove lokacije.

26. U odnosu na preostale tužiteljeve prigovore, navesti je da nedostaci upute o pravnom lijeku iz osporenog rješenja, na koje tužitelj ukazuje u tužbi, nisu išli na štetu tužitelja budući da je tužba pravodobna; a to što je osporeno rješenje doneseno nakon isteka zakonom propisanog roka za njegovo donošenje, nije, samo po sebi, razlog nezakonitosti toga rješenja; već se zbog toga moglo tražiti upravnosudsku zaštitu od šutnje uprave, u vrijeme nakon istoka toga roka a prije donošenja osporenog rješenja.

27. Zbog svega prethodno navedenog, ovaj je sud tužiteljeve prigovore ocijenio neosnovanima a osporeno rješenje zakonitim i neopterećenim kojim od razloga ništavosti (članak 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, „Narodne novine broj 47/09 i 110/21) na koje se pazi po službenoj dužnosti (članak 47. stavak 3. ZUS-a) pa je, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, presuđeno kao pod točkom I. izreke.

28. Preostaje odlučiti o naknadi troškova ovoga upravnog spora. Tužitelj zahtijeva naknadu troška odvjetničkog sastavljanja tužbe i zastupanja na navedenome raspravnom ročištu.

Tuženik zahtijeva naknadu troška dnevnice (30,00 EUR), goriva (132,71 EUR) i cestarine (47,80 EUR), po priloženim računima (list 490-495 spisa), vezano za putovanje uvodno imenovane službene osobe tuženika, službenim automobilom, iz Zagreba u Split i natrag, radi pristupanja na gore navedeno raspravno ročište.

28.1. Tužitelj je izgubio ovaj spor pa je u cijelosti odbijen sa zahtjevom za naknadu troška.

28.2. Prema Pravilniku o naknadi troškova u sudskim postupcima ("Narodne novine", 8/88., 3/94. i 150/05. – dalje: Pravilnik), putni troškovi obuhvaćaju naknadu za prijevoz sredstvima javnog prometa, a visina naknade za prijevoz utvrđuje se na osnovi putne karte ili na drugi odgovarajući način. Stoga je tuženiku priznata naknada za prijevoz u visini prosječne cijene povratne autobusne karte Zagreb-Split-Zagreb koja je, prema javno na Internetu dostupnim podacima, u relevantno vrijeme, iznosila 50,00 EUR. Prosječna je cijena autobusne karte tuženiku priznata jer je tuženik navedenim računima i putnim nalogom dokazao da je odnosno putovanje obavio i da je za nj imao trošak u iznosu većem od naknadivog (tj. većem od cijene putne karte).

28.2.1. Usto je tuženiku, sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", 56/22. – 29/24.), priznato pola iznosa dnevnice tj. 15,00 EUR.

28.2.3. Ovako je, vezano za trošak puta i dnevnice na strani tuženika u upravnom sporu, odlučeno i presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-2776/2025-2 od 11. veljače 2026. (kojom je po žalbi tamo tužitelja poništena za tamo tuženika povoljnija prvostupanjska odluka o troškovima upravnog spora).

28.2.4. Zbog navedenog je, na ime naknade troška ovoga spora, priznat ukupni iznos 65,00 EUR tuženiku koji je odbijen za traženo preko toga iznosa.

29. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke (članak 147. stavak 1. ZUS-a).

U Splitu 4. svibnja 2026.

SUDAC

Milan Franić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana dostave, putem ovoga suda, u 4 primjeraka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. opun. tužitelja

2. tuženiku uz zapisnik o objavi

3. u spis